Analiza: Raskol između Trumpa i Saudijske Arabije uzdrmao je svjetsko tržište nafte. Može li doći do kolapsa?

Ako ne dođe do dogovora, cijena bi se mogle strmoglaviti ispod 10 dolara po barelu

ZADNJA IZMJENA: tra 7, 2020

Novi dramatičan i posve neočekivan obrat na svjetskom tržištu nafte. Sastanak 14 država proizvođača nafte okupljenih oko OPEC-a te Rusije i SAD, koji se trebao održati u ponedjeljak 6. ožujka, kako bi se spriječila propast nafte industrije, odgođen je za četvrtak. Na tu vijest cijena nafte odmah je pala za 12 posto, ispod 30 dolara po barelu, da bi danas ipak narasla nadomak 34 dolara po barelu.

Do odgode je došlo jer se nije postigla suglasnost između članica OPEC-a, ali i zbog toga što se produbila sumnja u sposobnost i volju Rusije i Saudijske Arabije da postignu dogovor o smanjenju proizvodnje. Jedino se, naime, na taj način mogu povećati cijene nafte koje su opustošene višemjesečnim ratom cijena između Moskve i Rijada te pandemijom koronavirusa. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump prošli tjedan objavio kako je nagovorio ruskog predsjednika Vladimira Putina i saudijskog princa Muhamada bin Salmana da se sastanu i okončaju rat, cijena nafte porasla je s 22 dolara na gotovo 35 dolara po barelu.

Trump se precijenio

Trump je, naime, obećao da će Rusija i Saudijska Arabija te zemlje članice OPEC-a smanjiti proizvodnju za oko 15 milijuna barela dnevno, što je vratilo optimizam na tržište nafte. Saudijska Arabija i Rusija prošlog su mjeseca preplavila tržište naftom premda je potražnja pala čak za 30 milijuna barela dnevno, dakle gotovo za trećinu ukupne proizvodnje. I da stvar bude još gora globalna potražnja za naftom, predviđaju stručnjaci, mogla bi u sljedećim tjednima pasti za još 10 posto, dakle ukupno za 40 posto, što bi bio najveći pad u povijesti.

Pokazalo se međutim da je predsjednik Trump precijenio vlastitu moć i utjecaj, a uz to je, suglasni su analitičari, pokazao nepoznavanje tržišnih mehanizama te promjene političkih odnosa na globalnoj razini. Čak se tvrdi da Trumpovo ponašanje pokazuje da su on i njegova administracija izgubili svaki smisao za realnost. Pa kad bi saudijsko-ruska kombinacija i smanjila proizvodnju nafte za 10 milijuna barela dnevno, procjenjuje se da bi to bila potpuno nedostatna mjera s kratkotrajnim učinkom. Naime, raspon i brzina kretanja cijena, borba vodećih proizvođača za tržišni udio, nespremnost na smanjenje proizvodnje u SAD-u te slom potražnje zbog COVID-19, nisu pitanja koja se mogu riješiti jednim sastankom OPEC-a.

Raskol između SAD-a i Saudijske Arabije

To potvrđuje činjenica da se Moskva i Rijad uopće nisu uplašili prijetnji predsjednika Trumpa koji je u nedjelju najavio: “Uvesti ću carine na uvoz nafte, i to vrlo visoke. SAD želi imati i sačuvati vlastitu naftu.” Zaprijetio je također da će učiniti “sve što moram učiniti” kako bi zaštitio američku naftnu industriju iz sektora škriljevca kojoj prijeti potpuni krah. Nakon što se Moskva i Rijad nisu prepali uvođenja sankcija, Trump je, pod pritiskom domaće naftne industrije, otišao još i korak dalje. Zaprijetio da će obustaviti isporuku oružja Saudijskoj Arabiji. “Pružamo vojnu pomoć toj zemlji gotovo besplatno, a oni nas uopće ne vole, ” zavapio je vođa najmoćnije zemlje na svijetu.

Istodobno Financial Times izvijestio je da su američki i kanadski dužnosnici također dogovarali uvođenje carina na uvoz saudijske nafte u Sjevernu Ameriku. Sve to ilustrira dubinu raskola Washingtona i Rijada, donedavno najbližih saveznika na Bliskom istoku. No, unatoč svih pritisaka i prijetnji, Saudijska Arabija ne odustaje od nauma da uz pomoć Rusije sruši cijenu nafte. Na taj način, naime, želi istisnuti s tržišta američke proizvođače nafte iz škriljevca koji ne mogu poslovati po tako niskim cijenama.

Putin se spreman dogovoriti

I dok je Rijadu prioritet preuzimanje tržišnih udjela od Amerikanaca, Moskva vidi šansu da bi, ako udovolji Trumpovom zahtjevima, mogla od njega dobiti umanjenje ili čak ukidanje sankcije koje su uvele SAD i EU. Istodobno Moskva, što je samo na prvi pogled kontradiktorno, želi ojačati veze sa Saudijskom Arabijom i OPEC-om jer zna da samo zajedno mogu slomiti američke proizvođače nafte iz škriljevca. Zbog toga ruski predsjednik Putin šalje razne signale.

Tako je na sastanku s rukovoditeljima naftnih kompanija upozorio: “Možemo razgovarati o smanjenju količine od oko 10 milijuna barela dnevno, nešto manje, možda malo više, ali sve to mora biti učinjeno u partnerskom odnosu. No, svakako spremni smo za suradnju sa SAD po tom pitanju. ” Još do prije dva tjedna Rusija je energično odbacivala takve prijedloge. Još je jedan razlog zašto se Putin spreman nagoditi.

Sadašnje su cijene nafte za oko 20 posto niže od potreba ruskog državnog proračuna pa Moskva ne može dugo izdržati inatiti se SAD-u. Ruske naftne tvrtke posljednjih tjedana nisu povećavale proizvodnju premda je to bilo najavljivano što je bio još jedan znak da je Moskva spremna na dogovor. Stoga ne čudi što je Putin izjavio kako je u “bliskim kontaktima s našim partnerima u Saudijskoj Arabiji. Nedavno sam razgovarao s predsjednikom SAD-a. Svi smo zabrinuti zbog trenutne situacije, svi su zainteresirani za zajedničke i – to želim naglasiti – koordinirane akcije za osiguranje dugoročne stabilnosti na tržištu.”

Moskva i Rijad traže nemoguće

No, ni odgoda sastanka do četvrtka neće bitno promijeniti sadašnje krajnje nestabilno stanje. Postoji vrlo realna mogućnost da sastanak ne uspije, jer su postavljeni ciljevi potpuno nejasni. Pogotovo stoga što Moskva i Rijad traže od Trumpa smanjenje proizvodnje nafte američkih kompanija. Što je nemoguće, uvjerava Washingtona, jer predsjednik Trump ne može kontrolirati niti prisiliti svoje naftne kompanije da smanje proizvodnju budući da je to protivno američkim zakonima. To pokazuje da je ekonomija slobodnog tržišta kamen temeljac američkog društva i poslovanja, dakako, samo kad to ide u prilog SAD-u.

Ili, drugačije rečeno, što vrijedi za Amerikance ne vrijedi za ostali svijet. Zbog toga Saudijska Arabija ne namjerava popustiti jer želi iskoristiti situaciju da vrati tržišne udjele koje su joj Amerikanci oteli. Nekoliko saudijskih dužnosnika izjavilo je da su spremni razgovarati o novom sporazumu, ali samo pod uvjetima da će potencijalno smanjenje proizvodnje bit na plećima svih, ne samo Saudijske Arabije, Rusije i UAE. Stoga je Trumpov zahtjev da Rusija i Saudijska Arabija same smanje proizvodnju za 10 milijuna barela dnevno u najmanju ruku – nerealan.

Problem je za Trumpa što je američkim proizvođačima nafte, ali i svima onima koji vade naftu s morskog dna, potrebna cijena od najmanje 45 dolara za barel. Zbog toga se već najavljuje val bankrota: u američkoj industriji škriljaca, obalnom sektoru Sjevernog mora, primjerice, tvrtkama koje posluju u norveškim teritorijalnim vodama te cijelom kanadskom sektoru nafte i plina.

Prijeti potpuni kolaps

Velike naftne kompanije poput Shell-a, Exxona i ENI-a još uvijek nisu u opasnosti, no svi drugi, poput Occidentala, Whitinga i ostalih, trenutno se bore za preživljavanje. Razina duga, operativni troškovi i pad potražnje razlog su što su se mnoge čak i velike tvrtke našle pred kolapsom. Primjerice, američki naftni gigant ExxonMobil izgubio je trostruku A ocjenu od agencije Moody, pa je umjesto rejtinga Aaa, spao na rejting A1 s izgledima koji su ocijenjeni kao “negativni”. Dan prije toga Moody je promijenio Shellov status iz stabilnog u negativan, iako je potvrdio Aa2 ocjenu.

Ako se u četvrtak ipak sastanu “OPEC i prijatelji”, eventualni sporazum biti će vjerojatno usmjeren na sprečavanje daljnjeg kolapsa cijena, a ne na njihovo znatno povećanje. Smatra se da bi se tržište moglo uravnotežiti s cijenama višim od 30 dolara za barel, a ne s potpunim kolapsom i padom cijene na oko 10 dolara ili čak i niže.

Pad ispod 10 dolara po barelu?

Oni pesimističniji upozoravaju da bi se moglo dogoditi, ako se smanjenjem proizvodnje ne uspiju povisiti cijene, da bi strah na tržištu mogao srušiti cijenu nafte i ispod 10 dolara po barelu. Per Magnus Nysveen iz tvrtke Rystad Energy smatra kako bi smanjenje proizvodnje od 10 milijuna barela dnevno dalo naftnoj industriji “prostor vrijeme i prostor da se pripremi za gašenja”.

Dodatni je problem što mnoge zemlje proizvođači nafte nisu članice OPEC-a, poput Libije, Irana, Iraka, Brazila i Kanade, i one vjerojatno neće pristati na smanjenje proizvodnje. To je još jedan od razloga zbog kojih bi se upravo odgođeni sastanak u četvrtak, unatoč svih nastojanja predsjednika Trumpa, mogao završiti novim, još težim potopom cijena nafte.

Mladen Pleše
Novinar
630 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program