Nekad je nužno odabrati stranu

Analiza sloma zagrebačkog turizma: Korona ga je načela, vlast će ga dokrajčiti

Turisti će se uvijek vraćati na Jadran. U Zagreb? Ne baš

FOTO: Pixsell/Tomislav Metelko

Za oporavak turizma u Zagrebu potreban je određeni umni i organizacijski napor jer je prošle godine više od trećine stranih gostiju stiglo u grad s drugih kontinenata. Ponovni brojni dolasci Koreanaca, Kineza, Japanaca, Amerikanaca, Kanađana i Australaca neće se dogoditi sami od sebe kada jednom pandemija završi

Kada je u siječnju i veljači ove godine, tada još uvijek samo epidemija novoga koronavirusa, harala kineskim Wuhanom i pokrajinom Hubei, u Zagrebu je bilo zabilježeno 1717 dolazaka građana NR Kine, te još 1648 dolazaka kineskih građana iz Hong Konga i Tajvana. U prva dva mjeseca ove godine svi oni zajedno napravili su 5849 noćenja.

Kineski građani najviše putuju u inozemstvo u vrijeme Kineske Nove godine, znači u siječnju i veljači, odnosno u prvom tjednu listopada tijekom takozvanoga „zlatnog tjedna“ kada zaposleni imaju pravo na najmanje sedam neradnih dana. Prošle godine su države Europske unije zabilježile više od 15 milijuna dolazaka kineskih građana, a grad Zagreb 60.000, gdje su kineski turisti u listopadu 2019., nakon onih iz Republike Koreje, bili i najbrojniji strani gosti.

Ove godine 600 milijuna kineskih građana iskoristilo je „zlatni tjedan“ samo za turistička putovanja unutar Kine jer kineske vlasti provode politiku „eliminiranja koronavirusa“ te su praktički zatvorili zemlju kako za posjete stranaca, tako i za turistička putovanja svojih građana u inozemstvo.

Zagreb bez petine stranih gostiju

Kako sličnu politiku prilagođenu vlastitim demokratskim standardima vode i druge dalekoistočne države, Zagreb je samo zbog toga ove godine ostao bez petine svih turističkih dolazaka stranih gostiju. Tome treba pridodati i desetkovanje broja turista iz SAD-a, Kanade, Australije te svih ostalih izvaneuropskih zemalja koji su zajedno s dalekoistočnim gostima u 2019. činili 37,3 % svih dolazaka stranih gostiju.

U prvih osam mjeseci ove godine grad Zagreb je zabilježio 174.332 stranih dolazaka ili samo 21.7 % prošlogodišnjega broja što ga uz Dubrovnik čini najpogođenijom hrvatskom turističkom destinacijom. Budući da je prošle godine 35,8 % svih turističkih dolazaka ostvareno u razdoblju od rujna do prosinca te da su ulice zagrebačkoga Gornjeg i Donjeg grada ove godine bile bez turističkih obilazaka i tijekom rujna te u prvoj polovini listopada, možemo sa sigurnošću pretpostaviti kako će Zagreb u 2020. ukupno zabilježiti, u najboljem slučaju, nešto više od petine broja prošlogodišnjih dolazaka stranih gostiju.

Tablica dolazaka gostiju TMG CREATIVE

Turistička potrošnja manja za 1,2 milijarde

Zagrebački ugostitelji bili su putem svoga udruženja vrlo glasni i aktivni u promišljanju i komentiranju protuepidemijskih mjera, ali je zanimljivo da nikada nisu pokušali kvantificirati svoje gubitke kroz činjenicu da će ove godine grad Zagreb ostati bez 900.000 dolazaka stranih gostiju i 1 600.000 njihovih noćenja.

Ove će godine izravna turistička potrošnja u gradu biti manja od one u 2019. za barem 1,2 milijarde kuna. To je barem pola milijarde kuna naplaćenih poreza i doprinosa, ali o tome ni jednu jedinu riječ nisu kazali ni direktorica TZ Grada Zagreba Martina Bienenfeld, ni gradonačelnik Milan Bandić, ali ni premijer Andrej Plenković, čiji se ured, kao što smo vidjeli u ponedjeljak, nalazi na turistički vrlo atraktivnome, ali sigurnosno i logistički pogrešnome mjestu.

Strani gosti će uvijek htjeti dolaziti na Jadran

Možda se predsjedniku Vlade čini da je potpuni ovogodišnji slom zagrebačkoga turizma zbog njegove relativne veličine potpuno minoran u usporedbi s gubitkom najmanje 11 milijuna dolazaka i 50 milijuna noćenja stranih gostiju na nivou cijele zemlje, ali postoje vrlo opipljivi razlozi zbog kojih je takav zaključak vrlo pogrešan.

Kako je hrvatska obala Jadrana prvenstveno auto-destinacija strani će gosti na nju željeti dolaziti koliko god mi loše upravljali naslijeđenim nam prostorom. I ova je pandemijska sezona pokazala kako bi gosti iz bližeg i daljeg susjedstva došli na našu obalu i otoke čak i u slučaju da smo još prošle godine ukinuli i HTZ i Ministarstvo turizma i da nismo potrošili ni jednu lipu na turističku propagandu.

Tip turizma koji je otporan i na koronavirus

Taj tip turizma koji svoju pretežitu vrijednost bazira na položajnoj renti otporan je čak i na koronavirus, on samo nije rezistentan na naše loše upravljanje, a zbog kojega smo u drugoj polovini kolovoza i u rujnu dodatno izgubili popriličan broj dolazaka i noćenja stranih gostiju.

Vlasti nisu bile u stanju ograničiti održavanje javnih i privatnih skupova te su potencijalni gosti morali odustati od dolaska na Jadran kada su se hrvatske županije, zbog takve politike hrvatskih vlasti, počele „crveniti“. Bez obzira na sve naše promašaje i loše odluke jadranski turizam vratit će se na predpandemijske srpanjske i kolovoške brojeve odmah po okončanju pandemije, čak i ako u budućnosti bojkotiramo sve turističke sajmove i ukinemo sva turistička predstavništva.

Za njegovu uspješnost pobrinut će se booking.com i airbnb.com kad već HDZ nije ispunio svoje predizborno obećanje i kreirao državnu mrežnu rezervacijsku platformu.

Ponovni dolasci u Zagreb neće se dogoditi sami od sebe

Sve to nažalost, ili možda nasreću, ne vrijedi za zagrebački turizam. Za njegov oporavak potreban je određeni umni i organizacijski napor jer je prošle godine više od trećine stranih gostiju stiglo u grad s drugih kontinenata. Ponovni brojni dolasci Koreanaca, Kineza, Japanaca, Amerikanaca, Kanađana i Australaca neće se dogoditi sami od sebe kada jednom pandemija završi.

Bitka europskih gradova za prekooceanske goste nakon okončanja turističkog posta bit će žestoka, a to će istovremeno biti i borba za revitalizaciju aerodroma i obnovu zračnoga putničkog prometa.

Zagreb u tu borbu ulazi s hipotekom potpuno nefunkcionalnoga aerodroma, i to ne zbog njegovoga kapaciteta, već zbog njegovoga koncesionara, koji je politikom previsokih aerodromskih taksi i naknada još prije početka pandemije rastjerao sve niskotarifne avioprijevoznike pa je Zagreb postao jedini glavni grad neke europske države za koji najveći među njima nisu uopće letjeli.

Ni milijun putnika na zagrebačkom aerodromu

U srpnju, kolovozu i rujnu ove godine kroz zagrebačku je zračnu luku prošlo jedva nešto više od petine broja putnika iz istoga razdoblja prošle godine. U 2019. zagrebački aerodrom zabilježio je 3,4 milijuna putnika, a vrlo je izgledno da ih ove godine neće imati ni milijun.

Promet putnika na zagrebačkom aerodromu TMG CREATIVE

Vode li Vlada i francusko-turski koncesionar tajne pregovore o izmjeni koncesijskog ugovora ili njegovome možebitnom raskidu nije poznato. U proljeće je javnost bila u prilici saznati kako je koncesionar zatražio odgodu plaćanja koncesijske naknade zbog posljedica uzrokovanih višom silom. Nadležno ministarstvo udovoljilo je zahtjevu svoga poslovično omiljenoga koncesionara ali je ta odgoda pomogla samo njegovoj kratkoročnoj likvidnosti.

Problematičan dogovor Vlade i koncesionara

Zagrebačka zračna luka, ovakva kakva je bila u proteklih nekoliko godina, jednostavno nije ispunjavala svoju javnu funkciju. Ukoliko će njen koncesionar nastaviti s istom politikom cijena aerodromskih taksi i naknada, zagrebački turizam neće se moći oporaviti u nekome kratkom roku jer neće biti dovoljno letova, a povratak na predpandemijske turističke brojeve mogao bi potrajati.

Previsoke cijene koncesionara neće umanjiti ni Milan Bandić ni Martina Bienenfeld, može ih smanjiti samo Andrej Plenković. Samo da podsjetim kako je u istom paketu s takvim cijenama i 200 milijuna eura državnoga jamstva tome koncesionaru, ali i daljnja sudbina nacionalnoga avioprijevoznika koji bez izdašne vladine pomoći više neće moći (po)letjeti. Zbog svega nabrojenog ovogodišnji slom turizma u gradu Zagrebu nikako nije minoran kao što to možda, zbog usporedbe s ukupnim nacionalnim rezultatom, izgleda.