Analiza: što stoji iza Microsoftove mega akvizicije od 69 milijardi dolara?
Osim popularnih franšiza i pristupa proizvođačima, Microsoft dobiva još jednu prednost za projekt tzv. metaversea
Današnja vijest o tome kako Microsoft kupuje Activision za 68,7 milijardi dolara je najnovija, ali i najveća akvizicija koju je Microsoft napravio na gaming području. Za tih gotovo 69 milijardi dolara, Microsoft dobiva pristup stotinama milijuna igrača, a kompanija time postaje i treća najveća gaming kompanija na svijetu, iza Tencenta i Sonyja. Pod Microsoftovo okrilje sada preuzimanjem Activisiona dolaze naslovi poput Call of Dutyja, Candy Crusha, Warcrafta, Diabla, Overwatcha i Hearthstonea.
Iz Microsofta su izjavili kako će kada se preuzimanje završi kompanija brojati 30 internih studija za razvoj igara. Prije otprilike godinu dana, Microsoft je preuzeo Bethesdu, izdavača iza Fallout i Elder Scrolls serijala, no za znatno manjih 7,5 milijardi dolara. Među prvim Microsoftovim akvizicijama bila je kupnja Mojang Studiosa, poznatog kao developer Minecrafta, koji je 2014. godine kupljen za 2,5 milijarde dolara.
Xbox Game Pass postaje atraktivnijim
No, zašto Microsoft neprestano kupuje proizvođače igara? Jedan od razloga je sasvim očito dovođenje popularnih igara, a time i većeg broja igrača, na njihovu Xbox Game Pass pretplatu. Kupnjom te pretplate za fiksni mjesečni iznos, igrači dobivaju pristup poprilično bogatom katalogu igara, koje mogu igrati koliko god žele, sve dok plaćaju pretplatu. Dakle, slično kao kod Netflixa, no umjesto gledanja filmova i serija, kod Game Passa igrači mogu igrati koliko ih volja. Nakon što će se službeno preuzeti Activision, na Game Pass će, prema najavama samog Microsofta, stići hrpa novih i postojećih naslova, čime će on postati atraktivniji za kupce.
No, za razliku od Sonyja, koji je do sada uglavnom kupovao gaming studije koji su i ranije izdavali igre samo za njihovu konzolu PlayStation, Microsoft kupuje studije koji su izdavali igre za sve platforme. Ta činjenica je pomalo problematična za igrače na PlayStationu, budući da je najavljeno kako će neke od Bethesdinih igara biti ekskluzivni naslovi za Xbox i Windowse.
Microsoft kupnjom Activisiona dobiva i Candy Crush izdavača King, kojeg je Activision kupio 2015. godine za 5,9 milijardi dolara. Candy Crush je jedna od najpopularnijih i lukrativnijih mobilnih igara, a kupnjom ovako snažnog igrača na mobilnom gaming području, Microsoft se sigurno planira širiti i na to tržište novim naslovima. Uračunamo li i game streaming, kojim se igre za konzolu Xbox na nekim tržištima mogu streamati na mobitel te igrati kao na televizoru, jasno je da Microsoft planira postati i jaki igrač u tom segmentu.
Konsolidacija nije ništa novo
Takav konsolidacijski trend nije ništa novo za gaming industriju. Primjerice, početkom prošle godine Epic Games je kupio Tonic Games Group, studija koji stoji iza tada ultrapopularnog hita Fall Guysa. U rujnu 2020. godine, švedski Stillfront, jedna od vodećih gaming kompanija, preuzela je hrvatsku IT kompaniju Nanobit za gotovo milijardu kuna.
Početkom godine, Take Two kupio je Zyngu za 11,04 milijardi dolara. Zynga je kompanija koju najvjerojatnije poznajete po Facebook igrama FarmVille i Zynga Poker, koje su bile gotovo pa neizbježne prije nekoliko godina.
Kupnjom Activisiona, Microsoft će povećati svoju gaming zaradu za 50 posto. Analitička kompanija FactSet procjenjuje da je Activision 2021. godine zaradio 8,7 milijardi dolara, dok je Microsoft zaradio oko 15,4 milijardi.
Industrija je nekad izgledala drugačije
Par godina ranije industrija je izgledala poprilično drugačije. Bilo je velikih izdavača i kompanija, no nije bilo ovakvih giganta poput Tencenta, Sonyja i Microsofta. Češći su bili nešto manji gaming studiji, koji su mogli napraviti velike hitove i uzimati veće kreativne rizike. Bloombergov analitičar Jason Schreier za primjer je uzeo Obsidian Entertainment Inc, koji je bio poznat po svojim kompliciranim i dugim roleplaying igrama.
No, Obsidian je upao u financijske probleme, budući da su kao studio bili angažirani za pojedine projekte. Ako bi izgubili ugovor ili fulali poneki rok, zarada bi im bila ugrožena, što bi dovelo do smanjenja budžeta ili do otkaza unutar kompanije. Microsoft je, upravo zbog tih razloga, i preuzeo Obsidian 2018. godine.
Slično se dogodilo i kompaniji ZeniMax Media, koja stoji iza Bethesda Softworksa. Premda je Bethesda imala hitove poput svevremenskog Skyrima, imali su i niz komercijalnih flopova poput Preya i Fallouta 76, stoga su dugo vremena tražili kupca. Bethesda je do tada bila i jedina američka gaming kompanija koja nije bila na burzi. Stoga i nije bilo previše šokantno da ih je preuzeo Microsoft.
Izrada i prodaja igara je uvijek rizičan biznis
Premda je gaming industrija bila u uzletu tijekom pandemije, izrada i prodaja igara je uvijek bila riskantan biznis. Cijenu razvoja igre je nekad teško procijeniti, pa cijena može eksponencijalno porasti. Nekada je teško zadovoljiti kupce, a nekada su kupci jednostavno razočarani igrom, bilo zbog njene loše izrade, bugova ili “prenabrijanog” trailera. Slično je i s premisama ili idejama u igri.
Nekad se one pri početku razvoja mogu činiti impresivnima, a dok igra izađe, te mehanike mogu već postati uobičajene.
Konsolidacija se dakle čini kao idealno rješenje. Proizvođači igara imaju široku publiku, a publika dobiva veći broj igara. S druge strane, ako tržištem dominira veći broj kompanija, lako se može dogoditi stagnacija, koja ubija kreativnost. Postoji i opasnost od monopolizacije, koja bi mogla dovesti do suženog izbora igara, ali i viših cijena.
Prelazak na nove modele
Ova vijest dolazi i u trenutku kada se velike tehnološke kompanije pokušavaju prilagoditi budućnosti u raznim sektorima, pa tako i u gaming sektoru. Na pomolu je velika tranzicija na cloud gaming, u kojoj je Microsoft već sada velik igrač, te širenje virtualnog svijeta koji se naziva metaverse.
U tom “metaverzumu”, ljudi bi trebali moći praktički živjeti paralelne živote, gdje bi se sa svojim avatarima mogli igrati, raditi ili kupovati. Facebook, odnosno Meta, već sada postavljaju velik naglasak na taj sektor, a čini se da bi se ovime i Microsoft pokušao bolje pozicionirati na tržištu nuđenjem atraktivnijeg sadržaja i s developerima koje su dobili kupnjom Activisiona.