Analiza: Usprkos krizi hrvatski građani u banke spremili 20 milijardi kuna
Depoziti u bankama bilježe mjesečni porast od 3,2 milijarde kuna. Razgovarali smo sa stručnjacima o tome
Hrvatska ekonomija, kao uostalom i mnoge druge u svijetu, ove će godine imati značajan pad. Pogotovo je težak bio drugi kvartal, kada je BDP zbog protuepidemijskih mejra pao za više od 15 posto.
Do kraja godine očekuje se da će ukupni minus iznositi oko 8 do devet posto. Turistička sezona nije bila ni blizu brojki kakve smo imali prošlih godina, a značajno je porasla i nezaposlenost, usprkos mjerama za očuvanje radnih mjesta.
Zanimljivo je da sve to nije zaustavilo rast depozita u bankama, koji su, kada se zbroji depozitni novac, te štednja i oročenja, u kolovozu premašili iznos od 322 milijarde kuna.
To zapravo nije iznenađenje
To je mjesečni porast od 3,2 milijarde kuna, dok se na godišnjoj razini bilježi rast od gotovo 20 milijardi kuna. Pozitivan trend rasta depozita na godišnjoj razini imamo još od 2011. godine, i ova kriza, barem za sada, nije ga uspjela prekinuti.
Kristina Pukšec, voditeljica trgovanja u investicijskoj kući InterCapital kaže da rast štednje u krizi zapravo nije iznenađenje.
“Zvuči možda kontraintuitivno imati snažan rast depozita u bankama u ovoj godini, a ekonomska aktivnost nikad nije bila jače pogođena nego sad. No, zapravo je riječ o uobičajenom ponašanju u vrijeme krize i averziji prema riziku koja se javlja u takvim uvjetima”, kaže Pukšec.
Više polovice depozita je u bankama
Podsjeća da je i veliki broj radnih mjesta, za sada, uspješno zadržan, pa smatra da su neki građani imali priliku na ova neizvjesna vremena reagirati povećanom stopom štednje kako bi se pripremili za loša vremena, a neki jednostavno nisu imali priliku toliko trošiti zbog naravi lockdown-a.
“Kućanstva inače drže preko polovice ukupnih depozita u bankama. Zanimljivo, nisu oni bili najvažniji faktor iza spomenutog rasta depozita već korporativni sektor koji drži oko petine ukupnih depozita, a što je samo dokaz u kakvom su se grču našli, koliko su se rezale investicije i troškovi i općenito prebacivalo na model preživljavanja”, kaže Pukšec.
Neizvjesnost oko budućih kretanja
Sličnog je razmišljanja i Zrinka Živković Matijević direktorica ekonomskih i financijskih istraživanja Raiffeisen banke. Ona kaže da u razdobljima kriza, povećane neizvjesnosti i nesigurnosti dolazi do preslagivanja financijske imovine iz rizičnijih oblika u one manje rizične, poput bankovnih depozita.
“Upravo neizvjesnost oko budućih kretanja povećava sklonost držanja depozita. Iako postoji realna opasnost da se smanji raspoloživi dohodak stanovništva, pa time i visina i raspoloživost viška namijenjenog štednji, izgledno je da će stopa štednje i dalje rasti upravo zbog manje sklonosti potrošnji, a većoj sklonosti štednji u uvjetima izrazito visoke neizvjesnosti”, kaže Živković Matijević.
Postavlja se pitanje hoće li taj rast štednje pomoći oporavku. Prema ekonomskoj teoriji, kaže Pukšec, što je veća štednja, to je veći kapacitet ekonomije rasti u budućim vremenima.
Strahovito nedostaje financijske pismenosti
“To, međutim, vrijedi u normalnim vremena. S obzirom da je još puno neizvjesnosti oko nas, ovakav rast depozita nam trenutno neće pomoći da bezbolnije podnesemo pad gospodarstva (dapače, prije sa sobom povlači suprotan efekt), ali svakako bi moglo pomoći u bržem oporavku jednom kad steknemo imunitet krda ili se pronađe cjepivo”, kaže Pukšec.
Zanimljivo je da je usprkos niskim kamatama, držanje novca u banci i dalje najpopularnije.
“Ova je kriza to možda potencirala, no građani preferiraju držati novac na računima banaka već godinama, i to isključivo zbog sigurnosti jer kamate zapravo više i nema (depoziti su osigurani do iznosa od 100.000 eura). Da bi se to promijenilo, strahovito nedostaje financijske pismenosti koja bi građane bolje pripremila na efikasnije upravljanje ušteđevinom”, kaže Pukšec.