Biznis & tech

Analiza Vladinih mjera: Ovo bi moglo pokrenuti val zatvaranja malih biznisa i povratak goleme nezaposlenosti

Vlada je danas predstavila mjere za pomoć poduzetnicima. Ne zvuče dobro

Za razliku od drugih europskih vlada koje su odlučile snažno podržati poslovni sektor, da ih, jednom kad pandemija završi ne dočeka zgarište, u Hrvatskoj se glavna mjera odnosi na sufinanciranje dijela plaće zaposlenicima, čime se fiktivno održava zaposlenost novcem koji bi država i tako trebala isplaćivati kada bi se svi ti radnici našli na Zavodu za zapošljavanje.

Iako je poslovni sektor, prije svega ugostitelji, koji su najteže pogođeni protuepidemijskim mjerama, tražili da im se pomogne po uzoru na druge zemlje Europe, poput snižavanja PDV-a, Vlada je taj njihov zahtjev odbila.

Ugostitelji će i dalje plaćati najviši PDV na svijetu

Ugostitelji su krajem prošlog tjedna tražili smanjenje PDV-a na pet posto za sljedeće tri godine te dugoročno sniženje tog poreza na 13 posto, za sve ugostitelje. No, kako sada stvari stoje, i dalje će plaćati najveći PDV, vjerojatno na svijetu.

Od mjera, kao što smo mogli čuti danas na sjednici Vlade, dalje će ići potpore za plaće, u iznosu od četiri tisuće kuna, uz oslobođenje od plaćanja doprinosa na taj iznos. čime Vlada na vrlo jeftini način spašava samu sebe, jer ljepše izgleda da su ti ljudi zaposleni, nego da na burzi ima 250 tisuća ljudi, kojima također mora plaćati naknadu.

Ako imate golemi pad od 50 posto – ništa

Jedan od prijedloga ugostitelja bio je i da im se isplati 50 posto prošlogodišnjeg prometa. To je bio prijedlog po uzoru na Njemačku i Austriju, gdje se im biti isplaćeno preko 70 posto prometa. Jedan od prijedloga bio je i da im se plati obeštećenje za najam lokala od 10 eura po četvornom metru. No, ništa od toga nije prihvaćeno od strane Vlade.

Vlada je u svojim mjerama predvidjela isplatu dijela fiksnih troškova, poput najma, komunalija i slično, ali će se to odnositi samo na one s padom prometa većim od 60 ili 70 posto – to još nije točno definirano. Znači, ako imate pad od 50 posto, što je značajan udar na poslovanje, nemate pravo na tu mjeru.

Tko će vraćati kredite ako nema posla

Također, dalje idu i Covid krediti, s kojima je dio poduzetnika imao negativna iskustva zbog prekomplicirane procedure, za koju je ministar Marić danas rekao da će se pojednostaviti. Ali svaki kredit, pa tako i ovaj, treba otplaćivati, pa je pitanje tko će u ovim uvjetima za njime posegnuti, s obzirom na to da je velika neizvjesnost što će biti s poslovanjem i iduće godine, za one koji uopće uspiju preživjeti do tada.

Iako je pozicija ministra Marića da ne želi snižavati PDV, donekle razumljiva, s obzirom na stanje javnih financija koje je poharao proljetni lockdown. Naime, javni dug je, prema podacima za srpanj, porastao za čak 32 milijarde kuna. S druge strane, sve oni kojima su poslovi zatvoreni zbog protuepidemijskih mjera bode u oči to što je bez problema odlučio da će javnim službama isplatiti božićnicu, a od sljedeće godine kreću i povišice.

Hoćemo li opet imati 200, 300 tisuća nezaposlenih?

Pred svima kojima je posao stradao zbog protuepidemijskih mjera i dalje je vrlo teško razdoblje. Morat će odlučiti hoće li uopće nastaviti raditi, ili je vrijeme za prekid agonije, zatvaranje posla i slanje radnika na zavod za zapošljavanja. Ugostitelji će, zbog lockdowna, ostati bez prihoda u prosincu, a siječanj je i inače prilično loš kada je u pitanju potrošnja, tako da, nakon vrlo iscrpljujuće godine, ni u sljedećim mjesecima ne mogu očekivati oporavak.

Prema istraživanju koje je napravio McKinsey, i to na europskim malim i srednjim tvrtkama, koje si sigurno u boljoj poziciji nego hrvatske, pola ih smatra da će do sljedeće jeseni biti prisiljeni zatvoriti svoje poslovanje, ako im prihodi ostanu na sadašnjoj razini. Ako uzmemo u obzir da najveći broj radnika radi upravo u malim i srednjim tvrtkama, i ako uslijedi val njihovog zatvaranja, opet ćemo se vratiti na brojke nezaposlenih od 200, 300 tisuća, za koje smo se nadali da su zauvijek iza nas.

Nastavite čitati