Azijske burze potonule na najniže razine u dvije godine, očekuje se rast inflacije
Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica pale na najniže razine u dvije godine zbog daljnjeg pada Wall Streeta, nestabilnosti britanskog tržišta obveznica, jačanja dolara prema jenu i usporavanja rasta globalnog gospodarstva. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,5 posto i skliznuo blizu najniže razine u dvije godine.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,05 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 0,5 posto. U Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, između 1,3 i 2 posto. Na Wall Streetu su u utorak S&P 500 i Nasdaq indeks pali peti dan zaredom jer su ulagači nesigurni uoči izvješća o inflaciji u SAD-u, koje će biti objavljeno u četvrtak.
Jedna u nizu loših vijesti
Na azijskim tržištima vlada nesigurnost zbog niza loših vijesti, a očekuje se da će inflacija blago skliznuti na 8,1 posto na godišnjoj razini, dok bi temeljna stopa inflacije, iz koje su izuzete cijene hrane i energije, mogla porasti sa 6,3 na 6,5 posto. Ulagači su oprezni i zbog toga što uskoro počinje sezona objava kvartalnih poslovnih izvješća kompanija.
Zbog visoke inflacije, povećanja kamata i usporavanja rasta gospodarstva, očekivanja su znatno smanjena posljednjih mjeseci. Tako analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle 4,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Početkom srpnja očekivali su, pak, rast zarada za više od 11 posto.
Zabrinutost zbog prognoza MMF-a
Negativno je na tržišta utjecala i jučerašnja poruka britanske središnje banke tamošnjim mirovinskim fondovima da do petka završe prilagodbu svojih pozicija jer će tada banka okončati svoj izvanredni program poticaja tržištu obveznica. Ranije je britanska udruga mirovinskih fondova pozvala središnju banku da produži program kupnje obveznica do kraja listopada. Ulagači se plaše da bi bez poticaja središnje banke britansko tržište obveznica ponovno moglo biti pod snažnim pritiskom, kao i prije tjedan dana.
Investitore je zabrinuo i Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je jučer smanjio procjenu rasta svjetskog gospodarstva u idućoj godini s 2,9 na 2,7 posto i upozorio da je zbog pritiska visoke inflacije, energetske krize i rasta kamatnih stopa moguća recesija globalnog gospodarstva i nestabilnost financijskih tržišta.
Dolar ojačao, cijene nafte pale
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla treći dan zaredom jer se američka valuta smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 113,43 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 113,35 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 145,70 na 146,20 jena, najvišu razinu od 1998. godine.
Zbog toga su japanske vlasti ponovno, kao i prije nekoliko tjedana, zaprijetile intervencijom na tržištu. Američka je valuta, pak, blago oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 0,9710 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0,9685 dolara.
Cijene su nafte, s druge strane, pale treći dan zaredom, što je posljedica korekcije nakon što su prošloga tjedna skočile više od 10 posto, zahvaljujući odluci OPEC-a i saveznika tog kartela o smanjenju proizvodnje idućih mjeseci. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,50 posto, na 93,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,80 posto, na 88,65 dolara.