Bijela kuća pokušava prisiliti članice OPEC-a da hitno povećaju proizvodnju nafte

Tvrde da članice OPEC-a ugrožavaju globalni gospodarski oporavak. Kao glavne krivce vide Saudijsku Arabiju i Rusiju

US President Joe Biden is seen onboard Marine One upon arrival at New Castle Airport in New Castle, Delaware on July 23, 2021. - Biden is scheduled to spend the weekend at his Wilmington, Delaware residence. (Photo by MANDEL NGAN / AFP)
FOTO: AFP

Bijela kuća upozorila je najveće svjetske proizvođače nafte da će upotrijebiti sva sredstva koja su joj na raspolaganju kako bi prisilila članice OPEC-a na povećavanje proizvodnje nafte. Razlog za takvo nesvakidašnje upozorenje je, po tumačenju Bijele kuće, to što članice OPEC-a ugrožavaju globalni gospodarski oporavak, ali isto tako, jer je to udar na standard američkih građana.

Pri tome se, kao glavne krivce za opstrukciju oporavka svjetskog gospodarstva, označavaju Saudijska Arabija i Rusija. Američki predsjednik Joe Biden izjavio je pak kako odluka Rusije, Saudijske Arabije i drugih velikih proizvođača da neće povećati proizvodnju nafte dovodi u pitanje dolazak i odlazak ljudi na posao.

“OPEC je kartel”

Glasnogovornik Bijele kuće upozorio je kako Biden drži da bi Amerikanci trebali imati na raspolaganju pristupačnu energiju, uključujući i onu na benzinskim postajama. “Naredio nam je da pratimo tržišta i budemo spremni, ako se situacija ne promijeni, primijeniti sva potrebna sredstva”.

Jennifer Granholm, američka ministrica energetike, okrivila je OPEC za divljanje cijena plina jer se one temelje na globalnom tržištu nafte. “To tržište nafte kontrolira kartel. Taj kartel je OPEC”. Istaknula je da se opskrba naftom mora povećati kako ljudi ne bi patili tijekom zimskih mjeseci.

Ugrožen dolazak na posao

Takve oštre reakcije američkih dužnosnika uslijedile su nakon što su Saudijska Arabija i Rusija, zajedno s ostalim članicama OPEC-a, odbili zahtjeve SAD-a da povećaju proizvodnju nafte i tako pomognu u obuzdavanju rastućih cijena energenata. Bijela kuća zatražila je, naime, da se ubrza proizvodnja nafte te da se tako ublaži nestašica na tržištu i samim time snize cijene koje već danima prelaze 80 dolara po barelu.

Cijene nafte kreću se na svjetskom tržištu blizu najviših sedmogodišnjih cijena. Rezultat toga je da su cijene benzina u SAD-u proteklih godinu dana porasle za 60 posto. Time se, upozorio je jedan američki izvor blizak Bijeloj kući, ugrožava dolazak i odlazak na posao američkih radnika.

Saudijski princ: “Nafta nije problem”

Princ Abdulaziz bin Salman, saudijski ministar energetike, izjavio je da ponuda energenata prolazi kroz pakao te je upozorio kako su cijene plina u EU od početka godine skočile 618 posto, a u SAD-u 127 posto. U isto vrijeme cijena ugljena u Europi porasla je za 334 posto. “Dakle, porast cijena nafte od 28 posto ili 36 posto od ožujka ne predstavlja nikakav problem”, zaključio je saudijski princ.

Aleksandar Novak, potpredsjednik ruske vlade, istaknuo je da “OPEC postupno povećava izvoz nafte” te da će to nastaviti do kraja 2022. Rekao je da kao “odgovorni regulatori” povećavaju proizvodnju nafte za 400.000 barela dnevno. Svih 25 članica OPEC-a Plus jedinstvene su u stajalištu da se ne smije pokleknuti pod pritiscima iz Washingtona upozoravajući da su plin i ugljen izvan kontrole, dok se cijene nafte kreću unutar prihvatljivih vrijednosti.

Zategnuti odnosi SAD-a i Saudijske Arabije

Članice OPEC-a također upozoravaju da SAD i zapadne zemlje s jedne strane zagovaraju smanjenje proizvodnje energenata zbog klimatskih promjena, a s druge strane, kad im odgovara tjeraju na veću proizvodnju. Problem je, kažu, što se globalna potražnja za energijom vratila gotovo na razinu prije pandemije, a globalne zalihe energije nisu.

Podsjećaju također da su SAD, dok je predsjednik bio Donald Trump, inzistirale na visokim cijenama nafte kako bi zaštitile naftnu industriju svoje zemlje. Sukob oko cijena nafte ozbiljno je narušio odnose između SAD-a i Saudijske Arabije. Nakon idiličnih odnosa za vladavine Donalda Trumpa, dolaskom Joea Bidena u Bijelu kuću počele su rasti napetosti između dvije države.

Vrhunac je dosegnut u trenutku kad je predsjednik Biden odbio razgovarati s prijestolonasljednikom Muhamedom bin Salmanom, nasljednikom kralja Salmana. Dodatni udarac odnosima zadao je Washington kad je objavio tajno izvješće CIA-e da je prijestolonasljednik autorizirao ubojstvo novinara Washington Posta Jamala Khashoggija.

Teško pokretanje proizvodnje u SAD-u

Kritičari politike predsjednika Bidena koji se zauzima za borbu protiv klimatskih promjena, tvrde da je on kriv zato što je došlo do naglog pada proizvodnje nafte u SAD. Zbog ekoloških ograničenja, SAD ne mogu proizvesti više vlastite sirove nafte. Drugi je problem što su brojne kompanije koje su proizvodile naftu iz škriljavca, za vrijeme dok su cijene bile 10 ili 20 dolara, bankrotirale ili su zatvorile svoja nalazišta.

Sad međutim treba puno vremena da bi se obnovila proizvodnja. Zbog toga iz Bijele kuće stižu upozorenje da će, ako ne dođe do povećanja proizvodnje nafte zemalja OPEC-a, predsjednik Biden pozvati ​​američke proizvođače da povećaju proizvodnju. No ni to neće ići lako.

Američko udruženje za prijevoz tereta upozorilo je na nedostatak 80.000 vozača koji su potrebni industriji da bi isporučila roba na vrijeme. Kamioni također prevoze kemikalije, cement i cijevi — robu i materijale potrebne naftnoj industriji. Da stvar bude još gora, neke kemikalije se uvoze, a zbog zastoja u lukama, nema potrebne opreme za pronalazak i vađenje nafte.

Posezanje u strateške zalihe SAD-a?

Uz to postoji problem nedostatka radne snage. Prema prošlomjesečnom izvješću Wall Street Journala, američkom gospodarstvu potrebno je 4,3 milijuna radnika – broj koji bi doveo radnu snagu u zemlji na razinu na kojoj je bila u veljači prošle godine. Zbog rastuće potražnje za svim robama, raste potreba za radnicima u dostavnim, građevinskim i proizvodnim kompanijama. A budući da potražnja u tolikoj mjeri nadmašuje ponudu, sve cijene, ne samo energenata, i dalje će rasti.

U Washingtonu se procjenjuje da članice OPEC-a Plus i dalje ignoriraju zahtjeve Bijele kuće te tako ponižavaju Bidenovu administraciju. Zbog toga bi uskoro moglo doći do odmazde. Jennifer Granholm, američka ministrica energetike, rekla je za Financial Times da je oslobađanje nafte iz strateških zaliha zemlje jedan od alata koje bi Bidenova administracija mogla upotrijebiti za hlađenje cijena sirove nafte koje su se više nego udvostručile u prošloj godini.