Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Bili smo u srednjoj školi u Ivancu, gdje klince uče kako raditi aplikacije i žele ih pripremiti za stvaran svijet

Djeca su dobila četiri nova izborna predmeta, koje su sami htjeli

ZADNJA IZMJENA: ruj. 22, 2016
Foto: Vjekoslav Skledar

Na ulazu u učionicu eksperimentalne fizike dočekao me prizor učenika kako iz susjedne prostorije u kojoj je smješten školski inventar, pažljivo iznose opremu za izvođenje pokusa. Jedan po jedan, smireno i koncentrirano. Naša ih se prisutnost nije posebno dojmila, bili su potpuno zaokupljeni optičkom klupom i drugim rekvizitima na kojima testiraju friško stečena znanja iz teorijske fizike.

Nalazimo se u Srednjoj školi Ivanec, nedaleko od Varaždina, u kojoj od ove školske godine gimnazijalci mogu birati između četiri nova izborna predmeta: Razvoj mobilnih aplikacija, Digitalna kartografija, Eksperientalna fizika i Statistika.

‘Pitali smo učenike što bi im bilo najzanimljivije’

Novi izborni predmeti uvedeni su u okviru projekta HEUREKA – spoznajom do uspjeha, koji je financirala Europska unija, objašnjava nam ravnateljica Srednje škole Ivanec prof. Lidija Kozina. Dodaje da je njezinoj školi glavni motiv za sudjelovanje u projektu bio omogućiti učenicima što više konkretnih i primjenjivih znanja.

ivanec_centripetalna-sila
Učenica izvodi pokus pred razredom Vjekoslav Skledar

“U partnerstvu sa Školom Mate Blažine u Labinu odlučili smo prijaviti projekt izvođenja fakultativne nastave iz četiri predmeta, a prije prijave na natječaj smo u dogovoru s nastavnicima i učenicima definirali koji bi im predmeti iz područja matematike, prirodoslovlja i informacijskih tehnologija bilo najzanimljiviji. Na kraju smo se dogovorili za ova četiri predmeta”, kaže ravnateljica.

Kurikulum za informatiku iz 94.

Jedan od najzanimljivijih je možda predmet Razvoj mobilnih aplikacija, u okviru kojeg će učenici sami izraditi svoju mobilnu aplikaciju za Androide.

“S obzirom na aktualnost tematike, pokušali smo učenike zainteresirati da se kroz predmet zainteresiraju za samo programiranje. Odmah se javilo stotinjak učenika, no nažalost ove godine nismo uspjeli sve uključiti jer se program radi u malim grupama. Problem je što se i dalje za izvođenje redovite nastave iz informatike koristimo gradivom iz kurikuluma napravljenog 1994. godine,što je potpuno zastarjelo”, ističe kaže profesor Davor Fodrek.

Učenici izvode eksperimente na optičkoj klupi
Učenici izvode eksperimente na optičkoj klupi Vjekoslav Skledar

U redovnom gimnazijskom programu, za predmet Informatika, predviđena su samo dva sata tjedno, u prvom razredu, a učenicima se eventualno nudi upisivanje Informatike kao izbornog predmeta u kasnijim razredima, ovisno o mogućnostima škole. Zbog malog broja školskih sati, učenici iz srednjih škola odlaze s dosta slabim znanjem iz područja programiranja.

Aplikaciju će na kraju objaviti na Google Playu

“Poanta je da se učenike pripremi za fakultet i da steknu zaokruženo znanje, shvate logiku u razvoju mobilnih aplikacija”, ističe. Tako će raditi na programiranju, programskim jezicima, bazama podataka i slično, i cijelu školsku godinu izrađivat će jednu aplikaciju, objašnjava prof. Fodrek.

Konkretno, tijekom ove školske godine učenici će raditi na razvoju aplikacije Memento koja će služiti kao dnevnik aktivnosti za učenike. Oni će u aplikaciju evidentirati koje obaveze ili aktivnosti moraju obaviti ili koji su već provedeni. Jednom razvijeni softver bi se koristio u praksi, primjerice, škola će putem aplikacije poslati obavijest kada se održava nulti sat i slično.

ivanec_mjerenje-nagiba-1
Učenici izvode razna mjerenja Vjekoslav Skledar

U nastavi će se koristiti razvojno okruženje Android studio i GenyMotion simulacija virtualnog mobitela pomoću koje će učenici moći na računalu testirati kako aplikacija radi. Kada je završimo, aplikaciju ćemo objaviti na Google Playu.

Eksperimenti uz pomoć autića na baterije

S učenicima smo danas bili na satu Eksperimentalne fizike na kojem smo zajedno s njima istraživali Arhimedov zakon i kako funkcionira centripetalna sila. Tradicionalno i često suhoparno učenje formula, zakona i rješavanje zadataka iz fizike uvođenjem ovog izbornog predmeta nadopunjeno je eksperimentima u kojma će učenici stečeno teorijsko znanje isprobati u praksi.

ivanec_arhimedov-zakon
Eksperiment na satu fizike Vjekoslav Skledar

Primjerice, kako se lome zrake svjetlosti u lećama provjeravaju na optičkoj klupi, a mjerenja i mehaniku gibanja svladavat će uz pomoć autića na baterije. Profesorica fizike Marta Bregović Flegar objasnila nam je da će njezin predmet eksperimentalne fizike pokrivati šest područja: mehaniku, termodinamiku, elektromagnetizam, valovi titranja i optika te modernu fiziku, a u planu je provođenje 30 eksperimenata tijekom školske godine.

ivanec_mehanika-gibanja
Rade eksperimente s autićima Vjekoslav Skledar

Nastava eksperimentalne fizike bit će komplementarna onome što djeca uče na redovnoj nastavi iz fizike, tako da naučeno gradivo možemo primjeniti u praksi. Fokus nam je na individualnom pristupu, a učenike potičemo na samostalni rad i razmišljanje. Nema klasičnih ispita znanja, nego će svaki učenik podnijeti pismeno izvješće o svakom provedenom pokusu. Program smo razradili u suradnji profesorima na fakultetu fizike dr. sc. Gorjanom Jerbić Zorc i dr.sc. Mihaelom Makekom, objašnjava prof. Bregović Flegar.

Suradnja sa zagrebačkom tvrtkom za digitalne karte

Zanimljiv je i predmet digitalne kartografije na kojem će učenici učiti kako se prikupljaju i obrađuju geografski podaci i koristi GIS softver za izradu digitalnih karata te kako ih mogu samostalno izraditi.

“Tijekom godine učenici će sami izraditi svoju digitalnu kartu o nekom prirodnom ili društvenom fenomenu, a kurikulum je u pogledu ideja za digitalne karte ostavio dosta prostora da učenici sami prema svojim idejama odluče kakvu kartu žele raditi. Primjerice, mogu napraviti kartu selidba ptica u lokalnom području ili povijesni pregled u obliku karte na kojem će prikazati kako se grad širio u posljednjih sto godina”, objašnjava prof. geografije Mihaela Maček.

“Malo je teško, program je jako kompliciran, ali super je i sviđa mi se”, kaže učenica trećeg razreda koja je kroz predmet digitalne kartografije počela tek upoznavati svijet digitalnih karata.

ivanec_statistika-1
Prof. Marica Dolenec Jurinić Vjekoslav Skledar

“Iako smo tek počeli, jako mi je važno da sve to što ćemo napraviti tijekom godine ne bude samo sebi svrha, nego da sve te karte kasnije doista netko može koristiti”, napominje prof. Maček. “Nastojat ćemo sve to podići na višu razinu, pa smo u pregovorima s jednom tvrtkom iz Zagreba koja radi s HERE sustavima digitalnih karata za navigaciju, kako bismo učenike angažirali na unošenju podataka na digitalne karte, da vide kako to funkcionira u praksi”, kaže.

Za kraj, otišli smo na sat Statistike koji drži profesorica matematike Marica Dolenec Jurinić. Učenici gimnazije koji se ne susreću s osnovnim statističkim pojmovima prije fakulteta, na ovim se satovima mogu pripremiti na ono što ih tamo čeka.

ivanec_statistika1
Prof. Dolenec Jurinić Vjekoslav Skledar

Tako svladavaju osnove statističke pojmove, prikupljanje i obradu podataka te interpretacije dobivenih rezultata, a nastava se i ovdje odvija na računalima, u programima za obradu i prikaz podataka. Cilj im je pripremiti učenike koji planiraju nastaviti školovanje, jer je statistika jedan od predmeta koji se pojavljuje na svim fakultetima, kaže prof. Dolenec Jurinić.

Ukupna vrijednost projekta 1,3 milijuna kuna

Ukupna vrijendost projekta HEUREKA je 1,3 milijuna kuna kojeg u cijelosti financira Europski socijalni fond.”Projekt uvođenja četiri fakultativna predmeta prijavili smo u listopadu prošle godine, a u međuvremenu smo se pripremali za izvođenje nastave iz novih predmeta”, objašnjava ravnateljica. Predviđeno trajanje projekta je godinu dana, ali sve se radilo s ciljem da novi izborni predmeti postanu održivi, tako da će ih moći upisivati i buduće generacije učenika drugih, trećih i četvrtih razreda.

Kurikulum i program svakog fakultativnog predmeta razrađivali smo u suradnji s partnerskom školom u Labinu i stručnjacima s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Prirodoslovno matematičkog fakulteta i Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, koji su pripremali priručnike i educirali naše nastavnike za izvođenje nastave, a iz sredstava fonda je kupljena i nova oprema za kabinete, objasnila je.

ivanec_kozina
Ravnateljica Lidija Kozina Vjekoslav Skledar

“Imali smo tri projekta financirana sredstvima EU, tako da se zna dogoditi da mi na koordiniranje oko realizacije projekata odlazi najviše vremena u danu. Sve to radimo jer pokušavamo modernizirati školske programe i sisteme rada u školi. Želimo našim učenicima omogućiti kvalitetno obrazovanje i stjecanje znanja koje prati nove trendove, i primjenjivo je u praksi”, zaključuje ravnateljica.

Ira Kralj
Telegram autor