Biti freelancer globalni je trend. Zašto toliki daju otkaze opisuje i novo istraživanje o konzultantima provedeno i kod nas
Istraživanje je provedeno na više od 300 ispitanika u sedam država jugoistočne Europe
Kad je Hrvatska počela koristiti fondove Europske unije, domaće tržište preplavili su razni konzultanti koji su ljudima nudili pomoć kako doći do bespovratnog novca iz europske blagajne. Fondovi EU-a, pokazat će se s vremenom, bili su dobra prilika da se tržište konzultantskih usluga proširi, ali i pročisti od onih koji su samo htjeli loviti u mutnom.
„Na EU fondovima napravljena je filtracija. Ostali su oni najbolji jer je stopa uspješnosti kod europskih fondova vrlo jasna”, kaže Mateo Juran iz hrvatskog startupa Kliker, digitalne platforme koja spaja provjerene konzultante s tvrtkama koje trebaju pomoć nezavisnih stručnjaka na svojim projektima. Kliker je upravo, u suradnji s Apsolonom, tvrtkom za poslovno savjetovanje, proveo istraživanje o nezavisnim konzultantima u jugoistočnoj Europi.
300 ispitanika iz sedam država
Broj nezavisnih stručnjaka, koji tvrtkama nude usluge u području poslovnog savjetovanja, digitalizacije, financija, restrukturiranja, strategija i slično, značajno raste, tumači Juran. No, dok je u zapadnoj Europi provedeno niz istraživanja na tu temu, na području jugoistočne Europe nema previše podataka o nezavisnim konzultantima – kakav je njihov profil, zašto su se osamostalili, koliko su zadovoljni svojom odlukom. To ih je potaknuo na istraživanje koje je obuhvatilo više od 300 stručnjaka iz sedam država.
Rezultati su pokazali da je tipičan nezavisni konzultant muškarac s prosječnim radnim iskustvom od 16 godina, na rukovodećim pozicijama, s fokusom na financije, marketing i menadžment. Tranzicija iz stalnog zaposlenja u nezavisne konzultante većini ispitanika trajala je relativno dugo, nekoliko mjeseci do pola godine ili više. Glavni je razlog, navodi se u istraživanju, „nedostatak kvalitetnog ekosustava koji bi im pomogao u prvim koracima osamostaljenja”.
Kako do prvog projekta
Najveći problem predstavlja pronalazak projekata – „pogotovo kako doći do prvog projekta”, ističe Juran – ali i odnos tvrtki prema nezavisnim konzultantima. S druge strane, tranziciju olakšava razvijena mreža poznanstava i ipak sve veća potražnja za tim tipom stručnjaka. No, odluku da tradicionalno zaposlenje zamijene fleksibilnijim oblikom rada uglavnom nisu požalili.
Iako više od polovice ispitanika radi više nego prije, zadovoljniji su. Čak 96 posto njih smatra da su donijeli ispravnu odluku, a 78,7 posto tvrdi da planiraju ostati nezavisni konzultanti. Među najvećim prednostima osamostaljenja pritom navode fleksibilno radno vrijeme, mogućnost izbora projekata te rad od kuće. Ti su faktori više utjecali na njihovu odluku da postanu „stručnjaci na zahtjev”, nego, primjerice, prihodi.
Tromost tradicionalnih sektora
Juran ističe da se angažiranje nezavisnih stručnjaka razlikuje prema industrijama, pa su neke industrije, poput IT-a, marketinga, kao i velike korporacije odavno počele surađivati s njima, dok su tradicionalni sektori, poput brodogradnje ili poljoprivrede, još uvijek po tom pitanju tromiji. “No, sad se događa promjena – sve više srednjih tvrtki koje brzo rastu, iz svih područja, traži nezavisne konzultante”, kaže Juran.
Autori istraživanja procjenjuju da tržište nezavisnih konzultanata na području jugoistočne Europe ima velik potencijal te da će njihov broj u narednom razdoblju značajno rasti. Tome će, ocijenili su sami ispitanici u istraživanju, pridonijeti i popularizacija njihovog „životnog stila”. „Ljudi koji imaju puno znanja, iskustva i razvijenu mrežu poznanstava, željet će raditi na projektima koji su im doista zanimljivi”, zaključuje Juran.