Cijene građevinskog materijala su podivljale baš kad Hrvatsku čekaju golemi projekti obnove. Što se događa?
Zabrinjava i što analitičari očekuju nastavak rasta cijena
U Hrvatskoj je dodatni problem što je pred nama obnova zagrebačkog i sisačkog područja nakon potresa. Obnovom bi trebalo biti obuhvaćeno više desetaka tisuća zgrada. Osim dosadašnjih administrativnih problema koji koče obnovu, dodatni uteg predstavljat će i visoke cijene građevinskog materijala.
Cijene građevinskog materijala na svjetskom tržištu posljednjih mjeseci snažno rastu, što stvara velike probleme građevinskom sektoru, dovodi u pitanje realizaciju nekih već započetih projekata i poskupljuje one koji bi se u budućnosti trebali realizirati.
U Hrvatskoj je dodatni problem što je pred nama obnova zagrebačkog i sisačkog područja nakon potresa. Obnovom bi trebalo biti obuhvaćeno više desetaka tisuća zgrada. Osim dosadašnjih administrativnih problema koji koče obnovu, dodatni uteg predstavljat će i visoke cijene građevinskog materijala.
Snažna građevinska aktivnost i poremećaj u opskrbi, podigli cijene
Posebno snažan rast imale su cijene materijala poput čelika, željeza, drvene građe, te plastičnih elemenata poput plastičnih cijevi. Osim snažne građevinske aktivnosti, na porast cijene utjecalo je i pucnje lanaca opskrbe zbog pandemije koronavirusa. Ta kombinacija dovela je do povećanje potražnje i smanjene ponude, što naravno, rezultira porastom cijena.
Iako se u posljednje vrijeme primjećuje smirivanje cijena pojedinih materijala – poput drvene građe ili čelika na američkom tržištu – europski proizvođači građevinskog materijala i dalje očekuju rast cijena svojih proizvoda. Europska komisija je u srpnju provela istraživanje u kojem se oko 40 posto proizvođača cementa, betona i cigli izjasnilo da će cijene proizvoda, zbog povećanih troškova, i dalje rasti.
Kad počnu rasti zalihe kod proizvođača, kreće pad cijena
Analitičari ING-a smatraju da prije pada cijena mora doći do povećanja zaliha kod proizvođača, odnosno dobavljača, građevinskog materijala, i podsjećaju na situaciju iz razdoblja globalne financijske krize 2007. godine. Tada je u travnju 2007. počelo povećanje zaliha kod proizvođača građevinskog materijala, ali je pad cijena krenuo tek u drugoj polovici 2008. godine.
Pad cijena građevinskog materijala uobičajeno se može očekivati šest do devet mjeseci nakon što proizvođači počnu bilježiti povećanje zaliha, no trenutno je trend još uvijek suprotan. Prema analitičarima ING-a, do pada cijena betona i cementa neće doći prije ljeta 2022. godine.
Poskupio i prijevoz roba
Slična situacija je i na tržištu SAD-a, gdje posljednjih mjeseci zbog popuštanja pandemije oživljavaju mnogi građevinski projekti koji su do sada bili “na čekanju”. To, naravno, stvara potražnju za građevinskim materijalom. Postojala je nada da će se s ponovnim otvaranjem Kine smiriti situacija na tržištu građevinskog materijala, no to je zasad izostalo.
Također, zbog poremećaja u pomorskom prijevozu roba došlo je do njegovog značajnog poskupljenja, te je cijena prijevoza kontejnera porasla za više od 300 posto. Iako je građevinski sektor tijekom pandemije u velikoj mjeri bio pošteđen zatvaranja, jer je svrstan u esencijalne djelatnosti, poremećaj u lancima opskrbe doveo je do povećanja troškova. Zbog toga danas, s odgodom, trpi štetu od pandemije.
Situacija u Kini, velikom proizvođaču čelika, se normalizira, ali problem je Australija
Situacija u Kini, koja je veliki proizvođač čelika, ove se godine normalizirala što se tiče pandemije. Proizvodnja je ponovno blizu punog kapaciteta, usprkos nekim mini lockdownima koje su Kinezi uveli u određenim područjima zbog rasta broja zaraženih.
No, ti mini lockdownovi u dijelovima Kine stvorili su nekim proizvođačima transportne, odnosno logističke probleme, tako da su ovi mnogo oprezniji kod planiranja proizvodnje, odnosno ne žele stvarati prevelike zalihe kako ne bi došli u situaciju da ih zbog logističkih ograničenja ne mogu prodati.
Također, problem je nastao u Australiji, koja je još jedan veliki proizvođač čelika. Australija je u lockdownu, pa su njihove smanjene isporuke utjecale na smanjenje ponude i, posljedično, na rast cijena.