Cijene nafte porasle treći tjedan zaredom. Krivi su, između ostalog, i turbulentni događaji u Libiji i Nigeriji

Trgovce su zabrinuli poremećaji u opskrbi, a podršku cijenama pružilo je i slabljenje dolara

Farms in the shapes of circles (not oil fields) are seen in this aerial view of Saudi Saudi Arabia's desert near the oil-rich area of Khouris, 160 kms east of the capital Riyadh, on June 23, 2008. Oil producers are at war with speculators but they have been left speculating themselves over the future of their precious commodity after the weekend's unique summit, analysts said. Most experts agree the only concrete result was Saudi Arabia's announcement that it was increasing daily production by more than 200,000 barrels to 9.7 million -- and that it could significantly step this up if necessary.      AFP PHOTO/MARWAN NAAMANI (Photo by MARWAN NAAMANI / AFP)
FOTO: AFP

Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer su trgovce zabrinuli poremećaji u opskrbi, a podršku cijenama pružilo je i slabljenje dolara.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 1,8 posto, na 79,87 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,1 posto, na 75,42 dolara.

Rast cijena ponajviše je posljedica poremećaja u ponudi. Naime, u Libiji je prošloga tjedna zatvoreno nekoliko naftnih polja zbog političkih prosvjeda. Shell je, pak, obustavio utovar nigerijske sirove nafte zbog mogućeg oštećenja na terminalu. Procjenjuje se da je opskrba iz Libije smanjena za otprilike 370.000, a iz Nigerije za 225.000 barela dnevno, navodi analitičar PVM-a John Evans.

Oštar pad dolara

Ruski izvoz nafte također se značajno smanjio i ako se taj trend nastavio i idući tjedan, cijene će vjerojatno ponovo porasti, posebno kada se ima na umu da Moskva službeno planira smanjiti izvoz u kolovozu za 500.000 barela dnevno, pišu analitičari Commerzbanka u osvrtu na situaciju na tržištu.

Pozitivno je na cijene nafte utjecao i oštar pad vrijednosti dolara prema košarici valuta, i to na najniže razine u 15 mjeseci. To, naime, čini naftu jeftinijom za kupce u drugim valutama, pa u takvim slučajevima potražnja za ‘crnim zlatom’ poraste.

S druge strane, trgovce zabrinjava usporavanje rasta zapadnih gospodarstava jer središnje banke zbog visoke inflacije i dalje podižu kamatne stope. Uz to, kinesko gospodarstvo, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se toliko brzo koliko se očekivalo nakon ukidanja restriktivnih covid mjera.

Ciklus pri kraju?

Ipak, trgovci se nadaju da je zbog popuštanja inflacijskih pritisaka u SAD-u ciklus podizanja kamata pri kraju, što bi trebalo dovesti do stabilizacije rasta gospodarstava.

„Sve se jasnije nazire svjetlo na kraju tunela postrožene (američke) monetarne politike i ulagači su sve sigurniji da će Fed zaključiti ciklus, nakon što za dva tjedna još jednom podigne kamatne stope”, kaže viši analitičar OANDA-e Craig Erlam.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) i Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) prognoziraju da će potražnja ojačati u drugoj polovini godine, osobito u Kini. Unatoč rastu cijena nafte tri tjedna zaredom, i dalje su u minusu u odnosu na početak godine, za otprilike 6 posto.