Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Cijene nafte srozale su se na razinu kakva nije viđena u posljednja dva desetljeća. Što to znači?

Svemu je prethodila kriza vezana uz koronavirus koja je dovela do smanjene potražnje, ali i sukobi na tržištu

ZADNJA IZMJENA: tra 20, 2020
Foto: Getty Images
Što se upravo događa s koronavirusom:

Cijena Brent sirove nafte koja se prodaje po Europi i Bliskom istoku ponovno je pala ispod 30 dolara po barelu: u ponedjeljak 20. travnja iznosila je svega 25 dolara po barelu.

Američka referentna vrijednost nafte, West Texas Intermediate, WTI, sunovratila se na samo 11 dolara po barelu što nije viđeno tijekom posljednja dva desetljeća. Valja podsjetiti da se još u siječnju barel nafte prodavao po 70 dolara po barelu.

Bezuspješna intervencija za stabilizaciju cijena

Svi ti tektonski poremećaji događaju se unatoč tome što su OPEC i Rusija, pod pritiskom SAD-a, nedavno dogovorili smanjenje proizvodnje za 10 milijuna barela dnevno. Očekivalo se da će to dovesti do ozbiljnog porasta cijena nafte.

Međutim dogodilo se upravo suprotno, cijene nafte i dalje padaju. Doduše, stručnjaci su stalno upozoravali kako je smanjenje proizvodnje od 10 milijuna barela dnevno premalo budući da je potražnja u svijetu pala za čak 30 milijuna barela dnevno.

Skladišta diljem svijeta puna do vrha

Zbog golemog nesrazmjera između prevelike ponude i premale potražnje, skladišta nafte širom svijeta napunila su se do vrha. Zbog toga su čak i naftovodi postali spremišta za viškove nafte. Koliko je situacija teška pokazuju najave američkog Ministarstva energetike kako razmatra mogućnost plaćanja naftnim kompanijama da prekinu proizvodnju.

Zbog toga što nema ni međunarodnog zračnog i cestovnog prometa te radi dramatičnog smanjenja industrijskih aktivnosti u svijetu, cijene nafte opet su prepuštene na milost i nemilost COVID-u 19. Stoga pandemija koronavirusa može i dalje nesmetano pustošiti globalni energetski sektor.

Pad cijene slama naftnu industriju i izvoznike plina

Drastičan pad cijena nafte u 2020., izazvan sve zastrašujućom pandemijom i saudijsko-ruskim sukobom oko cijena, suočio je američke proizvođače nafte s novom stvarnošću – nezadrživim padom proizvodnje. A to je povuklo za sobom lanac bankrota malih i srednjih kompanija. Zbog toga američkoj industriji nafte koja se dobiva iz škriljavca, a koja je tu zemlju pretvorila u najvećeg svjetskog proizvođača nafte na svijetu, prijeti totalni slom.

Da stvar bude gora američki izvoznici ukapljenog plina, LNG, sljedeći su na udaru. Iako je u ožujku 2020. ostvarena najviša razina izvoza američkog LNG plina u Europu, s padom cijena na neviđene niske razine, i ta industrija našla se doslovce preko noći u golemim problemima. Osim Europe i Indija, Japan, Južna Koreja te druge države Azije prepolovile su uvoz američkog LNG plina.

Trumpov pritisak za gradnju LNG terminala

Kakav je to udarac za SAD dovoljno govori činjenica da američki predsjednik Donald Trump već više od dvije godine ultimativno traži od Europe, pa i od Hrvatske da grade terminale za prijem američkog LNG plina. I većina je članica EU, i Hrvatska također, pokleknula pred Trumpovim pritiskom te je pristala graditi LNG terminal na Krku.

Do sada je bila najveća dvojba hoće li na europskom tržištu američki LNG plin uspjeti pobijediti ruske proizvođače. Iako je predsjednik Trump bio uvjeren kako će unatoč većoj cijeni, uspjeti natjerati europske saveznike da kupuju američki LNG plin, sada je došlo do neočekivanog obrata.

Amerikanci dobili konkurente

Nakon što je i cijena plina također pala na najniže razine, uz jeftini ruski plina, na tržištu Europe pojavio se i katarski LNG plin. Tako se prostor za konkurenciju, rabeći najnoviju definicije, počeo eksponencijalno širiti.

Katar sada grozničavo traži po Europi kupce za LNG plin koji ne uspijeva plasirati na tržištu Azije. Stručnjaci procjenjuju da će američki proizvođači plina teško izdržati istodobni pritisak Katara i Rusije s nižim cijenama.

Oporavak potražnje za naftom tek u jesen

Budući da je u SAD, koji je najveći potrošač nafte, potražnja za naftom pala za trećinu, a u drugim dijelovima svijeta još i više, svi jedva čekaju ukidanje karantena. Zbog toga se sve češće govori o slabljenju mjera ograničavanja kretanja, te ponovnom oživljavanju gospodarskih aktivnosti.

No, po mišljenju stručnjaka, to će se događati postupno tako da se potražnja za naftom neće oporaviti najmanje do jeseni. Zbog toga je Francis Fannon, pomoćnik američkog državnog tajnika za energetske resurse, izjavio kako SAD i dalje razmišljaju o nametanju carina za uvoz nafte. “Ta odluka je i dalje na stolu, predsjednik Trump razmišlja o tomu. ”

Trumpova mržnja prema OPEC-u i velika odluka

Do sada je predsjednik Trump prijetio Rusiji i Saudijskoj Arabiji carinama ako ne postignu dogovor o smanjenju proizvodnje. Čak je na sastanku s američkim proizvođačima nafte uzviknuo: “Mrzim OPEC!” Objasnio je kako ne podnosi taj kartel 14 zemlja proizvođača nafte jer je njemu “cilj uništiti američke proizvođače nafte iz škriljevca.“

Pohvalio se kako SAD ima nevjerojatno moćnu energetsku industriju te upozorio da “ ne želi da se ti poslovi izgube. ” Sve je to izgovorio dan prije negoli su SAD i 20 najrazvijenijih zemalja svijeta, G20, objavile kako daju potporu odluci OPEC-a i Rusije da smanje proizvodnju za 10 milijuna barela nafte dnevno. Time su se, vjerovalo se prije tjedan dana, poduzele “sve potrebne i neposredne mjere za osiguranje stabilnosti energetskog tržišta”.

Pritisak za okončanje rata cijenama

Na smanjenje proizvodnje uz OPEC i Rusiju obvezali su se i drugi veliki proizvođači poput, Norveške, Brazila, Kanade, Meksika, pa je sve upućivalo da je najgore prošlo. Premda je Trump poručivao kako SAD neće smanjiti proizvodnju nafte, američki ministar energetike Dan Brouillette, koji ga je zastupao na sastanku grupe G-20, rekao je sudionicima da će američka proizvodnja do kraja godine pasti za gotovo 2 milijuna barela dnevno.

Takav razvoj situacije tumačio se velikom diplomatskom pobjedom Trumpa, koji je pritisnuo Saudijsku Arabiju, najmoćniju članicu OPEC-a i Rusiju, da okončaju višemjesečni rat cijenama što je dodatno pogoršalo krizu na energetskim tržištima.

Cijene ipak dosegle dno

No hladan tuš stigao je ekspresno: već dva dana nakon dogovora cijene nafte opet su nastavile padati, da bi sada dosegnule gotovo samo dno. Doduše oni upućeniji stalno su upozoravali kako ne treba gajiti iluzije da će se smanjenjem proizvodnje tržište smiriti.

Tako je već puno ranije Bill Farren-Price iz RS Energy Group postavio logično pitanje: “Zašto bi Rusija i Saudijska Arabija spašavale američku naftnu industriju kad im je ona najveća konkurencija, ruši im cijene te smanjuje izvoz?” Zbog toga se predsjednik Trump odjednom našao s jedne strane na udaru OPEC-a, Rusije i Saudijske Arabije, a s druge strane domaćih proizvođača nafte.

Zahtjev za uvođenje carina

Harold Hamm, tajkun iz Oklahoma Citya, koji je postao milijarder zahvaljujući nafti iz škriljevca, na sastanku vodećih ljudi američke naftne industrije s Trumpom, zatražio je od američkog predsjednika uvođenje carina za naftu koja dolazi iz OPEC-a, Rusije i Saudijske Arabije. Hamm je tom prilikom govorio u ime velikih naftnih korporacija kao što su Exxon i Chevron.

No, American Petroleum Institute, API, te American Fuel & Petrochemicals Manufacturers, proizvođači goriva i petrokemikalija koji su okupljeni u najvećem naftnom lobiju u zemlji, upozorili su predsjednika Trumpa “da svakako izbjegne politiku koja bi mogla nanijeti više štete nego koristi američkim proizvođačima.”

Trump mijenja ploču

U početku Trump je zagovarao poštivanje zakona slobodnog tržišta govoreći kako će ono sve samo regulirati. No, nije trebalo dugo da napusti to “staromodno” stajalište kojega se u posljednje doba odriče sve više država. Nakon sastanka s Hammom i drugim naftnim tajkunima Trump je promijenio ploču.

“Ako moram uvesti carine na naftu koja dolazi izvana ili ako moram učiniti nešto da zaštitim tisuće i desetke tisuća radnih mjesta u energetskom sektoru i našim sjajnim tvrtkama, učinit ću sve što moram.”

Istodobno senatori iz američkih država proizvođača nafte održali su video konferenciju sa saudijskim ministrom nafte i najvišim saudijskim državnim dužnosnicima. Tom prilikom optužili su Saudijsku Arabiju da je njeno pokretanje rata cijenama “bilo neoprostivo i nikad neće biti zaboravljeno”. Dodali su kako SAD “ne samo da će preispitati, već će i poduzeti radnje koje mogu dugoročno ugroziti odnose između dviju država.”

Kina jedina profitira

Zbog pada cijena, za koje su djelomice i sami krivi, u jednakoj su opasnosti i proizvođači nafte. Tako je Kuvajt već objavio da će njegov deficit državnog proračuna narasti na čak 30 milijardi dolara. Posebno stradavaju državni proračuni najsiromašnijih proizvođača nafte poput Nigerije, Venezuele i Angole koje bez prihoda od nafte ne mogu preživjeti pandemiju koronavirusa.

Nije lako ni Rusiji kojoj je potrebna cijena nafte od oko 45 dolara po barelu za normalno funkcioniranje državnog proračuna. I Saudijska Arabija teško podnosi tako niske cijene jer ne samo da ne može vraćati nagomilane dugove, već ne može financirati kupovinu enormnih količina oružja ni rat u Jemenu. Jedini tko dobro prolazi u sadašnjoj situaciji je Kina koja koristi preniske cijene nafte i plina kako bi popunila svoje strateške zalihe prije nego što cijene ponovno porastu.

Mladen Pleše
Novinar
601 članak Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program