Cijene u srpnju porasle su najviše od 2013. godine. Slijedi li daljnji val poskupljenja?
Podaci Eurostata pokazuju da je rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj iznad prosjeka EU
Mnogi su posljednjih mjeseci primijetili rast cijena nekih proizvoda i usluga, a da se ne radi o subjektivnom dojmu potvrđuju i statistike. Naime, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u srpnju je porasla za 2,8 posto, na godišnjoj razini, što je najveći rast od 2013. godine.
Ponovno otvaranje gospodarstva dovelo je do porasta potražnje, te rasta cijena na svjetskim robnim burzama, što, naravno, stvara pritisak na rast potrošačkih cijena.
Skuplja nafta utjecala na povećanje cijene prijevoza
Iz podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo je da su na godišnji rast inflacije najviše utjecala cijene prijevoza koje su u srpnju imale rast od preko 9 posto. To je, između ostalog, posljedica rasta cijena nafte na inozemnim tržištima.
Na godišnjoj razini došlo je i do poskupljenja alkohola i duhana, koji su porasli za preko 5 posto. Porasle su i cijene u hotelima i restoranima i to za gotovo 4 posto. Što se tiče stanovanja i komunalija, one su poskupjele za gotovo 2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Iako smo u srpnju imali ubrzanje inflacije, kada se cijene od siječnja do srpnja ove godine, usporede s istim razdobljem prošle godine, rast iznosi tek 1,5 posto.
Analitičari: Rast cijena ostat će ispod 2 posto, to je normalno
Prema prognozama analitičara, inflacija bi i ove godine trebala ostati u granicama normale, te će biti ispod 2 posto. “U narednim mjesecima očekujemo zadržavanje godišnje stope inflacije na oko 2% što prema našim očekivanjem implicira prosječni rast potrošačkih cijena od 1,8% u 2021. u usporedbi 2020. Rast cijena oko 2% smatra se umjerenim rastom cijena, a on je uslijedio nakon dugogodišnjeg razdoblja potisnute inflacije”, smatraju analitičari Raiffeisen banke i podsjećaju da je prosječna godišnja stopa inflacije od 2015. do 2020. godine iznosila svega 0,3 posto.
Rast cijena, prema prognozama, sljedeće godine trebao bi usporiti, s obzirom na to da se očekuje da će se situacija u globalnim ekonomskim tokovima dodatno normalizirati.
“Kako su uzroci inflacije, barem prema sadašnjim očekivanjima privremenog karaktera, očekujemo da će u 2022. godini dinamika rasta cijena blago usporiti te se zadržati oko ili blago iznad 1,5%. Bit će to posljedica rasta gospodarstva, jačanja domaće i inozemne potražnje te konvergencije pojedinih cijena prema europskom prosjeku”, prognoziraju analitičari Raiffeisena.
Rast cijena u Hrvatskoj iznad prosjeka EU
Jučer objavljeni podaci Eurostata pokazuju da je inflacija i na razini EU najviša u posljednjih devet godina, a da je rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj iznad prosjeka EU.
Rast potrošačkih cijenaa u Europskoj uniji, u srpnju, iznosio je 2,5 posto. Iako je Hrvatska iznad prosjeka, daleko je od vrha ljestvice. Najveći rast potrošačkih cijena zabilježen je u Estoniji gdje je porast iznosio čak 4,9 posto. Iza nje je Mađarska s porastom cijena od 4,7 posto. Najmanju inflaciju imala je malta. Tamo su potrošačke cijene porasle za tek 0,3 posto.