Izvršni direktor Combisa, Goran Car, u tvrtku je prvi puta došao još 2003. godine, kada je krenuo kao mrežni inženjer. Probio se do voditelja mrežnog odjela, da bi na kraju preuzeo i professional services sektor, a jedno vrijeme radio je i u prodaji. No, 2016. godine Car prelazi u HT, jer mu je, priznaje nam u razgovoru, ponuda bila interesantna.

“Interesantna mi je bila i tehnološki i operativno. Uvijek sam bio negdje blizu tehnologije, a rekao bih da je to nešto što nas sve zanima. Pojavila se prilika za premještaj unutar grupe, prilika za vidjeti nešto novo, ali i prilika za raditi nešto što mi je bilo izuzetno zanimljivo”, priča nam Car.

No, u ožujku 2020. godine, novu, još zanimljiviju ponudu šalje mu Combis, pa se Car, kako sam kaže, “odlučio vratiti kući”. Trenutak u kojem se vratio u Combis bio je prilično izazovan. Došao je na čelo kompanije u vrijeme kada se ubrzano počela širiti pandemija koronavirusa.

COVID im promijenio hrpu projekata

Car nam priča kako je kompaniju otkako je vodi najviše ‘uzdrmao’ taj prvi val i period COVID-a. “Mislim da nas je to poprilično uzdrmalo, jer nitko nije očekivao nikakav globalni lockdown i sve probleme koje je to donijelo sa sobom – od nesretnih propusnica pa sve do svih poremećaja u dostavi i proizvodnji čipova i generalno proizvodnji hardvera. U taj tren, svi su tražili nešto dodatno, neka ekstra rješenja, kako bi mogli nastaviti svoje poslovanje. Potrebno je bilo balansirati neke nove potrebe s jedne strane, a s druge strane opću nestašicu svega na što smo ranije navikli da je dostupno u obilju”, prisjeća se Car.

Ipak, prebacivanje na remote rad, odnosno rad od kuće, i nije bio toliko velik izazov, budući da je on već bio snažno prisutan u Combisu. “Funkcioniramo po principu da je jedino bitno da je posao odrađen, a ne da netko sjedi u uredu osam sati. Izazovno je bilo upravljanje sa svim time što se događalo. U jednom trenu, ako se dobro sjećam, izmijenila nam se trećina projekata. Planirane projekte zamijenili su oni neplanirani, što se i inače nekada zna dogoditi ako poslovne prilike to zahtijevaju, no ovakav volumen promjene bio je puno veći od onoga na što smo navikli”, priča Car.

Danas ih je teško iznenaditi

U neku ruku, tako velik volumen promjena pripremio ih je na nove izazove, stoga Car kaže da ih je “sada teže šokirati”. “S novim problemima koji dolaze, poput inflacije, sada ćemo se boriti po principu da je to još samo jedna stavka koju moramo staviti u plan i koju moramo adresirati. U ove tri godine, svaka je nosila neke nove izazove. Krenuli smo s COVID-om, pa je došla inflacija, pa rat u Ukrajini, a sad i uvođenje eura”, navodi Car.

Tu je neizostavan i cyber kriminal koji je od početka pandemije u snažnom porastu. O golemom porastu broja hakerskih napada zbog sve rasprostranjenijeg rada od kuće pričao nam je nedavno Danijel Teslić, Combisov etički haker koji je predvidio da će se ovako veliki rast i nastaviti.

Car, koji je inženjer po struci, ali i magistar ekonomije, tumači kako je rast cyber kriminala prisutan već dulje vrijeme, a gotovo pa eksponencijalno ubrzava od trenutka kada je izmišljen Bitcoin. “Tada se pojavio vrlo anoniman, a zapravo i vrlo siguran oblik plaćanja za cyber kriminalce, što je potaklo golem rast cyber kriminala na sve načine. Ovo što sada vidimo je manifestacija toga što traje već godinama. U početku se nešto više skrivalo, a danas se priče o cyber kriminalu sve češće pojavljuju u medijima. Na jednoj konferenciji iznijeli smo i podatak da je šteta od hakiranja na godišnjoj razini 6000 milijardi dolara. To je ogromna brojka, ali hakiranje još uvijek nekako prolazi sa strane, često se ne pojavljuje u diskusiji”, kaže Car.

Digitalizacija je prilično dobro prihvaćen pojam

“Svi već polako shvaćamo da treba ubrzati poslovanje, povećati produktivnost i uvesti robote. Međutim, pitanje cyber sigurnosti se još uvijek drži sa strane, kao da to nije toliko bitno. Upravo suprotno, danas je cyber sigurnost iznimno bitna jer je praktički sve online. Od automobila do tvornica, pa čak i gradski vodovod i električne mreže. Dovoljno je da se probije jedan sustav kako bi se napravila golema šteta. Tako je na Floridi haker pokušao otrovati pitku vodu povećanjem natrijevog hidroksida. Danas je takvu štetu moguće napraviti samo s računalom. Ne treba biti ni fizički blizu”, tumači Car.

Digitalizacija, odnosno želja za sve većom digitalizacijom na razini ekonomije, društva i države normalna je pojava i trend koji se događa, kaže Car. “Mi bismo možda htjeli da je on malo brži, no važno je da se događa. To sa sobom povlači činjenicu da nam podaci postaju digitalni. Svi podaci dostupni su online, na razne načine. Ako mi te podatke ne štitimo, riskiramo izgubiti ih – ili još gore – da ih netko zloupotrijebi. Tu dolazimo do koncepta kako štititi podatke na nacionalnoj razini”, priča Car.

Car nam tumači kako u Hrvatskoj ima velik broj institucija, pa ako bi svaka od njih htjela napraviti sustav zaštite za sebe, koji neće biti isti na nacionalnoj razini – stvorili bi se određeni problemi. “Problem je što nemamo sve kompetencije u svim institucijama. Što je i normalno. Ljudi je sve manje, a potražnja za ekspertima sve je veća. Kada postoji mnogo usitnjenih sustava, dovoljno je da jedan padne ili da ga se probije, pa da se iz tog jednog sustava ulazi u drugi. Danas su sve te ‘posude’ spojene. Nitko više nije otok sam za sebe”, objašnjava Car.

Sve je veća potreba za sustavnim rješenjem

Upravo zbog tih problema u Combisu se stvorila ideja o uspostavi strateškog pristupa sve većim prijetnjama.

“Ne želite da vam netko obriše sve PDV transakcije ili dođe u posjed svih OIB-ova u državi, ni da vam dođe u posjed svih zdravstvenih kartona. To su sve vrlo vrijedni podaci za hakere, pa ih je zato potrebno zaštititi. Istovremeno, riječ je i o povjerenju i imidžu, ali i o tome da smo povezani i s cijelim EU-om. Tu se ponovno radi na neki način o ‘posudama’, koje su međusobno povezane, ali na razini cijele Unije. Ako padnemo mi, padaju i drugi”, tumači Car.

“Bilo bi idealno kada bismo mogli zaštititi sve te sustave i to na jedan sustavan način, s jednog centralnog mjesta, jer mislim da je lakše osigurati jedan centralni veći tim, nego da svaka institucija radi svoj zasebni, manji tim. Na kraju priče, ako radimo takvu zaštitu s jednog mjesta, onda sve incidente vidimo na jednom mjestu, stoga je i razmjena znanja znatno veća”, dodaje Combisov direktor.

Što je potrebno da se ideja pretvori u projekt

“Najbitnije u cijeloj priči je da se postavi odgovarajuća zaštita i osigura tehnologija na mjestu, da postoje odgovarajući procesi koji rade i ljudi koji znaju njim upravljati. Hoće li oni biti u jednoj ili drugoj instituciji, to je apsolutno nebitno”, objašnjava Car.

Car nam tumači kako bi za takvu vrstu zaštite bio potreban neki oblik javno-privatnog partnerstva. Naravno, ako ga se pozove, Combis je spreman pomoći kompetencijama i znanjem kako bi se uspostavila takva jedna organizacija, te surađivati i s drugim IT tvrtkama, budući da privatni sektor može puno pomoći znanjem. “Kada bismo govorili o zaštiti na široj razini, onda tu ne bi bilo riječi tek o nekom projektu Combisa i još dvije ili tri IT tvrtke, već o jednom velikom nacionalnom projektu”, dodaje Car.

Trenutno postoji svijest o potrebi zaštite na takvoj razini, a postoje i neki EU fondovi koji bi bili prikladni za iskorištavanje za realizaciju takvog jednog projekta”, kaže Car.

Oduvijek smo orijentirani na euro

Jedna od većih promjena koja nam se događa je uvođenje eura, a jedan od naših prošlih sugovornika iz Combisa, etički haker Danijel Teslić, u razgovoru nam je objasnio kako to čini Hrvatsku atraktivnijom za hakere. Goran Car nam pak tumači kako Combisovi korisnici neće doživjeti neke ‘šokove’ zbog službenog uvođenja eura, budući da smo svi mi odavno, na neki način, orijentirani na euro. Upravo zbog toga korisnici nisu imali nikakvih posebnih zahtjeva ni problema.

Budući da Combis već surađuje s većinom velikih kompanija u Hrvatskoj, uvođenje eura i potencijalno većih sigurnosnih zahtjeva koje bi kompanije zbog njega imale, neće dramatično promijeniti strukturu klijenata i korisnika. “Nudit ćemo ustvari vrlo slične proizvode koje smo i do sada nudili. Portfelj se uvijek mijenja, kao i tehnologija. Tvrditi da će sve ostati isto, vrlo je teško reći”, kaže Car.

Unatoč inflaciji, Combis očekuje nastavak trenda rasta

Kada smo s Goranom Carom pričali krajem prošle godine, najavio je veliki rast Combisa, za koji sad kaže da je i ostvaren. “Mi zapravo posljednje tri godine rastemo po nekakvim našim očekivanjima i po željenim stopama rasta. Prije svega, bitno nam je da rastemo u broju zaposlenika i ekspertnih timova. Očekujem da ćemo godinu završiti s oko 450 ljudi. Zadovoljni smo, rastemo i fokusirani smo na vrijednosti koje možemo pružiti našim korisnicima i tržištu, prije svega usluge i znanje, a onda sve ostalo što ide uz to. Mogu reći da zadnje tri godine rastemo po planu, točno onoliko koliko smo si zacrtali”, otkriva Car.

Trend rasta očekuje da će se nastaviti. “Premda se puno priča o inflaciji i potencijalnoj krizi, ono što moramo shvatiti je da se, govoreći generalno, digitalizacija ne smije zaustaviti. Ako želimo kao društvo i kao gospodarstvo ostati konkurentni, ako se želimo razvijati i napredovati kako bi jednog dana uhvatili taj prosjek plaća u EU, onda jednostavno ne možemo stati i reći ‘okej, mi sada pauziramo jer je kriza’. Očekujem da će upravo zbog toga IT industrija nastaviti svoj rast i podržavati ostatak gospodarstva. Uvijek će biti nekih izazova, kao što je svugdje, ali očekujemo nastavak trenda rasta”, dodaje Car.

Teško je reći što se najviše digitaliziralo

Na temu digitalizacije, Goran Car nam priznaje kako je teško odrediti jedno područje koje se u posljednje vrijeme najviše digitaliziralo. “Digitalizacija jednostavno nije ograničena na jednu industriju, segment ili sektor. Ona zadire u sve pore i integracije su mnogo veće. S jedne strane je tu stvar produktivnosti i efikasnosti, te kako time biti konkurentan na tržištu, no s druge strane već sada vidimo nedostatak radne snage. Jedan od načina kako da se taj problem kompenzira je digitalizacija. Naravno, to podrazumijeva da i radna snaga bude fleksibilnija i da mijenja svoje mjesto rada. Mislim da nas to čeka i da se time jednostavno moramo baviti”, kaže Car.

Kada je općenito u pitanju tehnologija, Goran Car nam tumači da je poprilično teško ocijeniti koja je tehnološka promjena tijekom njegove karijere ostavila najveći trag. “Jedne godine svi se kunu u jednu stvar, a druge u drugu. Generalno, najveći efekt imala je tranzicija iz analognog u digitalno. Ne mislim tu na računala ili telefone, već na sve sektore, poput industrijskih pogona, automobila, bilo kakvih uređaja u gospodarstvu, pa sve do televizijskih i radio signala. Nije stvar u tome što je sve postalo digitalno, već u tome što je taj prelazak omogućio sasvim nove senzore, mjerenja, primjene, automatizacije i drugo. Dok smo bili u analognom svijetu, sve te primjene bile su ograničene. U digitalnom svijetu, one su mnogo, mnogo šire”, ističe Car.

U poslovnom smislu, osnova promjena je ista. “Odlučivanje je brže, reakcija je brža, a time je i isporuka brža. Generalno, poslovanje se značajno ubrzalo. Samim time je i odlučivanje postalo kompleksnije. Puno je kompleksnih odluka i kompleksnih rješenja koja se moraju dogoditi u kratkom vremenu. To sabijanje prostora čini priču mnogo kompliciranijom nego što je bila prije, a tome se trebalo prilagoditi”, dodaje Car.

Nastoje privući ljude već tijekom studija

Budući da je spomenuo nedostatak radne snage, Cara smo pitali kako se Combis nosi s tim problemom. Objašnjava kako tvrtka istovremeno pokušava privući eksperte, ali i mlade ljude u tvrtku, što kroz projekte, aktivnosti i #GetInvolved program, koji je kombinacija društvenih aktivnosti i aktivnosti za zaposlenike kojima se stvara ugodniji rad. “Želimo privući ljude da se dođu educirati kod nas, da rade na što boljim projektima, da sve više napreduju i da se razvijaju”, objašnjava Car.

Combis tako nastoji privući ljude odmah s fakulteta, da već tijekom studija vide kako se radi u tvrtki, te da im daju priliku naučiti nove stvari. Kako im se studij privodi kraju, tako ih i motiviraju da ostanu raditi u Combisu, te da time nastave ono što su počeli tijekom studija. Takav je slučaj bio s našim prošlim sugovornicima, hakerima Perom Kristićem i Danijelom Teslićem.

Zašto se Combis uključuje u društveno angažirane teme?

Pitali smo Gorana Cara zašto se Combis uopće uključuje u društveno angažirane teme, poput učenja djece o sigurnosti na internetu kroz slikovnice. “Mi smo za hrvatske okvire velika kompanija i mislim da kao takvi imamo određenu odgovornost, ne samo prema našim zaposlenicima, već i prema društvu kao cjelini. Trebamo se uključivati u teme u kojima možemo ostaviti pozitivan učinak. Ako pričamo o cybersigurnosti, mislim da smo upravo mi ti koji se time trebamo baviti. Mi smo u poziciji da svojim znanjima i kompetencijama možemo napraviti nešto pozitivno. Ne možemo očekivati da će to umjesto nas napraviti netko drugi”, kaže Car.

Uz slikovnice, jedan od načina promoviranja računalne sigurnosti bilo je i lansiranje piva Hack3r, koje se sasvim prirodno nametnulo kao ideja. “Zaključili smo da puno inženjera voli piti pivo i da je to smjer u kojem želimo ići, da je to neko područje na kojem možemo imati efekt prepoznavanja. Željeli smo stvoriti neki svoj proizvod koji nije samo tu da stoji na polici jer ga je lijepo vidjeti zbog lijepe etikete, već će imati i neku praktičnu primjenu, uz onu promotivnu”, objašnjava Car.

Nakon piva, Combis se bacio i u svijet vrhunske kave, svojom novim blendom naziva Cloud No.9. Car nam otkriva kako je interni proces za stvaranje idealnog blenda trajao poprilično dugo. “Htjeli smo napraviti nešto što se ne može pronaći u bilo kojem supermarketu. Željeli smo proizvod koji ostaje ljudima u sjećanju. Ključna stvar sa svime je da želimo isporučiti sve što smo obećali, pa tako želimo da su nam i promotivni proizvodi premium kvalitete, baš kao i ostatak našeg biznisa”, zaključuje Car.

Sadržaj nastao u suradnji s Combisom.