Danas je dakle objavljen ozbiljan rast BDP-a. Što to znači?
Velimir Šonje smatra kako ovo ipak nije indikator uspjeha; ‘ovo ne može dugo potrajati jer fundamentalni problemi ostaju’
Hrvatsko gospodarstvo u prvom je tromjesečju 2019. raslo brže od prosjeka Europske unije, znatno brže od prošlog kvartala i najbrže od svih kvartala još s kraja 2007. godine. Vijest je to koja je danas ugodno iznenadila javnost, a donijela ju je prva procjena Državnog zavoda za statistiku.
DZS je tako objavio da je hrvatsko gospodarstvo raslo 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, i to 19. put zaredom, a značajna razlika vidi se ako se pogleda prethodno tromjesečje kada je gospodarstvo raslo 2,3 posto na godišnjoj razini. Analize Zavoda pokazuju da su dobri rezultati potaknuti rastom potrošnje kućanstava od 4,4 posto te investicijama koje su rasle 11,5 posto.
Kvartalne procjene nužno gledati s oprezom
No, ima li doista razloga za veliko veselje kada se prisjetimo kakva je situacija u drugim zemljama Europske unije te da nam statistike inače nisu blistave, pa tako, primjerice i Bugari rastu više od nas. Čini se da baš i nema.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje upozorava kako kvartalne procjene uvijek treba gledati s oprezom te imati na umu da smo 2017. i 2018. bili zemlja s najsporijim rastom.
Stanje koje ne može potrajati
“S obzirom na situaciju u Europskoj uniji i trgovački rat na globalnoj razini, ovo je dobra vijest, dobar rezultat, ali nije indikator uspjeha. To može potrajati možda nekoliko kvartala, ali ne duže jer fundamentalni problemi ostaju”, ocjenjuje Velimir Šonje ističući kako se Hrvatska ne može othrvati globalnim trendovima.
Trenutno nas čuvaju, kaže, EU fondovi koji su uz javne investicije zasigurno zaslužni za izvanredan rezultat investicija od 11,5 posto, te potrošački optimizam. Kad je riječ o ovom potonjem dodaje da se potrošnja oporavlja zbog rasta plaća i opuštenosti u zaduživanju.
Nije izvjestan nastavak rasta izvoza i drugih faktora
Na konstataciju nekih njegovih kolega da smo se vratili na pretkrizni model koji rast zasniva na osobnoj potrošnji, a da su potrebne mjere izostale, Šonje kaže da model rasta nije loš, ali da i drugi faktori moraju rasti kako bi se rast BDP-a nastavio. “Moraju rasti i izvoz i produktivnost i investicije, međutim to su stvari za koje nije izvjesno da će nastaviti rasti kao i do sada”, zaključio je.
Njegovom zaključku treba dodati tek činjenicu da je uz porast izvoza roba i usluga od 4,6 posto u odnosu na lani, uvoz porastao umalo dvostruko više, odnosno 7,7 posto.