Debeljak, šef DIV grupe: 'Čuo sam da Brodosplit žele namjerno uništiti. Bili smo u HBOR-u, tek će nam za 3 mjeseca pomoći'
Brodosplit je u novim problemima jer su imali kredit preko sankcionirane ruske VTB banke
Gost emisije Novi dan na N1 televiziji bio je predsjednik Uprave DIV Grupe i Brodosplita, Tomislav Debeljak. Brodosplit je kada je krenula ruska invazija Ukrajine, odnosno, kada su izrečene sankcije protiv ruskih banaka, upao u probleme jer su imali kredit preko ruske VTB banke.
Debeljak tvrdi kako Brodosplit inače normalno posluje, dobro radi i da je prošle godine imao 49 milijuna kuna dobiti. “Dogodila se situacija da su nakon napada na Ukrajinu došle sankcije. Dobili smo odmah od VTB-a informaciju da ne mogu dalje nastaviti financiranje jer im je zabranjeno. Odmah smo pitali ostale banke s kojima smo radili, na što su nam rekle da isto ne smiju financirati zbog sankcija. Javili smo se odmah HBOR-u, bilo je tu 10-20 dopisa, a nakon toga smo poslali apel 40-ak najvažnijih ljudi u Hrvatskoj, od Andreja Plenkovića nadalje, nije se ništa dogodilo ni nakon toga”, ispričao je Debeljak.
‘Koliko god sam bio cool, ja sam puk’o!’
Potom su, kaže, čekali mjesec dana, a Brodosplitovi mjesečni troškovi iznose 150 milijuna kuna. Zbog toga je DIV grupa “kao majka” postavila leđa, pa je, kaže Debeljak, “i on nevin nadrapao”. “Izašli smo u javnost. Umjesto da smo dobili pomoć, dobavljači su za mali dug od 40 milijuna kuna blokirali račun i DIV-a i Brodosplita. Guramo svaki dan, radimo, radili smo i na uskrsni vikend, na sreću radio je tada i HBOR. Imali smo medijsku šutnju, ali vidim da neke stvari izlaze van. Pred dva dana smo imali u HBOR-u sastanak, slavodobitno smo riješili problem, da kažemo svima skupa da će problem biti riješen za tri mjeseca”, rekao je Debeljak.
Debeljak je potom objasnio i zašto se treba čekati tri mjeseca za rješavanje problema. “Zato što su se nakon dva i pol mjeseca čekanja pitale Europska unija i Vlada, našli su neko rješenje da bi to za tri mjeseca bilo gotovo, tako je nama priopćeno. Koliko god da sam cool cijelo ovo vrijeme, ja sam u tom trenutku puk’o! Kako reći gladnoj djeci, radnicima da će za tri mjeseca biti sve u redu? Bolje im reći odmah odite van, nađite drugdje posao pa ćemo graditi kasnije na temeljima koji jesu, kad dođe normalnije stanje, da li uz pomoć države ili ćemo prodati svoju imovinu i dovršiti brodove uz svoju muku i žuljeve kao što smo i do sada radili i ići onda ponosno dalje”, objasnio je Debeljak.
Debeljak izgubio dogovor za ‘najbolji brod ikad u Hrvatskoj’
Debeljak je potom ispričao kako je “u nekoliko navrata čuo” da se Brodosplit želi namjerno uništiti. “Čuo sam iz puno visokih krugova da se namjerno uništava Brodosplit da bi se onda 3. maj nekome mogao uvaliti. To nije moja konstatacija, to sam čuo više puta od visokih krugova”, priča.
Zbog cijele ove situacije, Debeljak kaže da su izgubili dogovor za vrlo bitan projekt, koji opisuje kao “najbolji brod ikad u Hrvatskoj”. “Mi smo u datom trenutku trebali prekinuti sve poslove za koje nemamo financiranja. Zato smo s 1500 radnika pali na nekakvih 600. Probat ćemo to sad širiti, hvatamo neke manje poslove, mi smo ipak veliko brodogradilište, gradimo velike brodove…”, kaže Debeljak.
“Možda najgora stvar trenutno je, mi smo ugovorili, vidjet ćete dok se taj brod izgradi negdje drugdje, ali mi smo ugovorili sigurno jedan od najboljih brodova ikad u Hrvatskoj. Prije dva dana kupac je odustao. Došli smo na svjetski vrh brodogradnje da bi sada… Sve su razumjeli, i rat u Ukrajini i sve to, ali nitko nije mogao razumjeti sporost Vlade i nezainteresiranost da to riješe”, zaključuje Debeljak.
Posljednje restrukturiranje koštalo nas je 1,5 milijardi kuna
Inače, kako je Telegramov Marko Repecki nedavno pisao, Hrvatska je u brodogradnju do sada uložila, ili bolje rečeno – spalila, oko 30 do 40 milijardi kuna, bez ikakvih rezultata.
Novac se davao pod izgovorom spašavanja radnih mjesta, koja na kraju nisu spašena. Posljednje restrukturiranje Brodosplita državu kao bivšeg vlasnika koštalo je 1,5 milijardi kuna, pa se postavlja pitanje može li uopće brodogradnja u Hrvatskoj funkcionirati bez državnih subvencija.