Deezer je odustao od izlaska na burzu, a ovih 6 suludih podataka iz njihova prospekta objašnjava zašto
Deezerov poslovni model je katastrofa i odustajanje od IPO-a je mudar potez
Trebao je to biti jedna od poslovnih priča godine. Deezer, francuski pandan Spotifyu, trebao je ovih dana izići na parišku burzu, vrijednost IPO-a procjenjivala se na 300 do 400 miljuna eura. Tri dana prije roka, Deezer se povukao “zbog uvjeta na tržištu”. Kompanija je objavila da je “dobro pozicioniranja i financirana i da će nastavlja provoditi strategiju rasta”.
Kad je Deezer u rujnu najavio IPO, objavio je i detaljni dokument koji otkriva sve, dobro i loše, o njihovu poslovnom stanju. Neki dijelovi izvještaja bili su alarmantni.
1. Izgubili su 500.000 korisnika u godinu dana
Jedna od najmanje zapaženih stvari o Deezeru ujedno i jedna od najšokantnijih njihovih statistika. Glazbeni streaming servisi obično se muče s profitom dok im broj korisnika eksponencijalno raste, ali Deezer je prema podacima od 30. lipnja izgubio 500.000 pretplatnika u godinu dana.
Deezer scraps IPO that could have raised $400m – here’s 5 reasons why – https://t.co/v0VNAOqYLf pic.twitter.com/tCmZxicbNb
— MBW (@musicbizworld) October 28, 2015
2. Pola pretplatnika ne plaća ništa
Deezer pretplatnike dijeli na one koji stvaraju prihode i one koji ihne stvaraju. Samo 3,8 milijuna pretplatnika plaća mjesečno. Jedan od glavnih razloga Deezerova taktika dijeljenja besplatne pretplate uz kupnju nekih mobitela. Kad probni rok istekne, masa takvih korisnika ne odluči se na plaćanje pretplate, a mnogi nikad ni ne otvore aplikaciju, njih Deezer vodi pod “mjesečno neaktivne pretplatnike preko paketa” i njih je 3,34 milijuna. Ukupno, to znači da 53 posto korisnika Deezera ne plaća ništa.
3. To su deseci milijuna gubitaka
Iako je i dalje riječ o uobičajenim problemima streaming servisa, krajem prvog polugodišnja 2015. Deezer je imao 87 milijuna eura čistog gubitka, to je crvena zastava za ulagače.
4. Ipak, prihodi rastu a troškovi padaju
Od dobrih stvari iz Deezerova prospekta, tu je rast prihoda na godišnjoj razini i pad gubitaka. U prvoj polovici 2015. prijavili su 93 miljuna eura, 40 posto više nego u istom razdoblju 2014.
https://twitter.com/BStewartCFO/status/658315703741763585
Ukupni gubici su smanjeni s 12,82 milijuna eura u prvom polugodištu 2012 na 8,96 miljiuna eura u prvom polugodištu 2015.Deezer, doduše, još uvijek gubi 1,5 milijuna eur mjesečno i, ne zaboravimo, gubi korisnike a od ovih koji ostaju pola ih ne plaća niti koristi servis.
5. Ugovor s francuskim telekomom Orange
Deezer je na početku napravio sjajnu stvar kad je potpisao dugoročni ugovor o pretplati u paketima velikog francuskog telekoma Orange. To im je omogućilo da ostanu lidear na tržištu streaminga u Europi, unatoč globalnom brzom rastu Spotifyja.
Deezer se u međuvremenu uspio emancipirati od Orangea i financije mu više ne ovise toliko o tom ugovoru. Partnerstvo s Orangeom, primjerice, 2012. im je nosilo 56 posto ukupnog prihoda, 2013. 38 posto, a ove godine 24 posto. Ali, od kraja 2014. Orange je prestao Deezeru donositi nove korisnike kroz svoje pakete. Još gore, od kolovoza 2014. Deezeru plaća “znatno smanjeno minimalno jamstvo” i ne mora više plaćati nikakve avanse nakon srpnja 2016. Tako da se utjecaj Orangea, praktički, više ne računa što se Deezera tiče, a i ističe u srpnju 2018 i servis bi do tada mogao izgubili sve njihove korisnike.
6. Deezer diskografe plaća kao mi struju HEP-u
U sažetku za 2012-2014. Deezer piše da je platio 23 milijuna dolara diskografskim kućama. Riječ je o “breakageu”, pojmu koji je posebno važan za Deezer a nama je poznat, recimo, kad plaćamo struju. Prema tom aranžmanu, Deezer diskografima na početku godine plati neku svotu za prava, koja se određuje prema procjenama o slušanju njihovih pjesama. Ako se na kraju godine ustanovi da je Deezer preplatio, diskografi zadrže novac, to se vodi kao preplata i fiktivno odbija od iduće procjene ali se i dalje plaća unaprijed i ne prema stvarnom broju preslušanih pjesama. Nije baš poslovni model na kojemu bi bilo koja kompanija rasla.