Direktor Mastercarda: 'Uspjeh sezone ne bismo trebali mjeriti samo po broju automobila i noćenja'

Putnik sutrašnjice živjet će kao domaći čovjek

Pozivajući se na izvješće Euronews Travela, Vladimirescu objašnjava da će putnik sutrašnjice sve će više željeti živjeti kao domaći čovjek, duboko uranjajući u različite kulture i običaje. “Putnik sutrašnjice htjet će pobjeći od prometnih gradskih središta i ući u divljinu manje naseljenih, ruralnih područja, što bi moglo donijeti bogatstvo tim zajednicama. Svakako je tu trend i turizma za opće dobro, što uključuje odgovorna putovanja u prirodna područja, čuvanje okoliša i dobrobit domaćeg stanovništva te obrazovanje”, kaže nam direktor Mastercarda, te dodaje kako je oporavak na pomolu.

No, unatoč mogućeg skorašnjeg oporavka, Vladimirescu vjeruje kako bi trebalo uzeti u obzir širu sliku, te razmisliti dalje od trenutnog ponovnog pokretanja turizma. “Ova je kriza prilika da o svemu ponovno promislimo i stvorimo neke bolje temelje za budućnost. Primjerice, prije pandemije u mnogim je mjestima, među njima i nekima u Hrvatskoj, tzv. prekomjerni turizam zadavao glavobolje. Također, tijekom pandemije ljudi diljem svijeta počeli su ponovno otkrivati svoje vlastite zemlje. To su primjeri iz kojih vidimo da je ovo razdoblje, koliko god bilo pogubno za turistički sektor, ujedno otvorilo mogućnost za promjene nabolje: stvaranje prilagodljivijeg, uključivijeg i održivijeg sektora koji promiče okolišni integritet i gospodarski razvoj”, kaže Vladimirescu.

Hrvatska bi mogla dulje osjetiti posljedice krize

Smatra da nam je ovaj period u kojem nismo mogli putovati samo učvrstio važnost putovanja, kako za našu povezanost s prijateljima, obitelji i ostatkom svijeta, tako i za naše poslovne zajednice, ali i za osobno ispunjenje. “Gospodarske implikacije turizma su goleme; praktički nijedna industrija nije netaknuta kada putnici ostanu kod kuće”, kaže.

“Zemlje ovisne o turizmu poput Hrvatske, vjerojatno će dulje osjećati negativan utjecaj krize od drugih zemalja. Ove dvije turističke sezone s pandemijom su pokazale koliko se brzo stvari mogu promijeniti i koliko turizam, ako ga ne prestanemo shvaćati kao nešto što nam je samo dano i događa se samo po sebi, nije održiv. Zato bismo trebali mijenjati percepciju prema kojoj se uspjeh turističke sezone mjeri po broju automobila i broju noćenja”, objašnjava Vladimirescu.

Dodaje i kako postoje neki novi izazovi koje donosi današnje vrijeme. Tako su potrebne razne vještine i daleko veće područje znanja koje trebamo imati ako se želimo nametnuti. “Malim tvrtkama”, objašnjava Vladimirescu, “koje su okosnica hrvatskog gospodarstva, pa tako i turizma, u početku nije jednostavno privući sve potrebne talente koji im trebaju”.

“Tu su i nepripremljenost za privlačenje novog, digitalnog potrošača, poteškoće oko pronalaska i zadržavanja kvalitetnih zaposlenika, financiranja novih poslovnih ideja ili proširenja postojećeg biznisa. A sve to je podvučeno potrebom za ulaganjem u znanje. S obzirom na to, moram naglasiti jednu dobru stvar za turizam koja je proizašla iz pandemije: digitalizacija”, kaže.

Rezervacija i plaćanje putovanja danas se odvija online

Vladimirescu objašnjava kako većina nas koji putujemo tražimo i rezerviramo smještaj online, na stranicama za booking smještaja. Taj, već sada dugogodišnji trend, prisiljava i male poduzetnike na digitalizaciju, tjera ih da uspostave svoj digitalni identitet, a daje im prisutnost u digitalnoj sferi. “Oni moraju pratiti svoje potencijalne korisnike na njihovom consumer journeyju koji je sada sve više digitalan. Turisti u prosjeku pregledaju 38 internetskih stranica za putovanja prije nego bukiraju smještaj, pronalaze svoje destinacije online, pretražuju savjete na društvenim mrežama te velik dio svojih putovanja plaćaju elektronički i online”, kaže direktor.

Stoga, Vladimirescu smatra da je danas iznimno bitno ulagati u online pristupnost, te prihvaćanje elektroničkih načina plaćanja. “Na neki način, digitalizacija omogućuje taj online preduvjet koji je nužan da bismo uopće došli do offline trenutka, točnije samog putovanja. Rekao bih da je digitalizacija u turizmu alat ili metoda koji će nam pomoći da postanemo i ostanemo konkurentni, no bilo bi opasno misliti da će ona sama po sebi spasiti hrvatski turizam. Ona je onaj underlining element koji će turističkom sektoru i djelatnicima pomoći da identificiraju i osvoje udio na tržištu”, objašnjava Vladimirescu.

Vladimirescu je u financijskom svijetu od 2000. godine

Cosmin Vladimirescu je svoju karijeru u financijskoj industriji započeo godinu dana nakon diplome, 2000. godine, kao službenik za kartične prijevare u Bancpostu. Tamo je ostao do 2007. godine, kada se pridružuje Mastercardu kao voditelj klijenata za Rumunjsku. Šest godina kasnije postaje voditeljem ureda Mastercarda za Rumunjsku, a 2020. godine postao je i voditelj Mastercarda za Hrvatsku. Zadatak mu je upravljanje poslovnim odnosima s financijskim institucijama, kao i drugim dionicima, te koordiniranje poslovanja tvrtke i velikih projekata.

Među svoje velike projekte Vladimirescu navodi licenciranje Riznice za plaćanje naknada i poreza Mastercard karticama, razvoj prvog tržišta za kartično plaćanje u Rumunjskoj u gradu Sibiu, da bi se ovaj projekt kasnije proširio na tržišta u Iasiju, Galatiju i Bukureštu ili omogućavanje beskontaktnog plaćanja na ulazima u podzemnu željeznicu u Bukureštu.

“Ovdje moram istaknuti i najnoviji projekt koji smo proveli u Hrvatskoj – Uplift.hr. Kad se dogodila cijela ova situacija s pandemijom postali smo svjesni da trebamo dati doprinos segmentu turizma te malim poduzetnicima koji su okosnica tog segmenta kako bi se lakše prilagodili izazovima vremena. Željeli smo napraviti stvaran utjecaj tamo gdje je u ovom novom okruženju najpotrebnije. Tu negdje se rodio naš Uplift – sveobuhvatna platforma, prva takva u Hrvatskoj, namijenjena MMSP sektoru, a njezin cilj je pripremiti mikro, male i srednje poduzetnike za izazove vremena, kroz edukaciju im dati alate za konkurentnost u digitalnom dobu”, ističe Vladimirescu.

Ove godine znatno veći broj ljudi planira zimsko putovanje

Mastercard je u rujnu proveo i istraživanje MasterIndex, u kojem se saznalo kako za ove zimske praznike znatno veći broj ljudi planira putovati u inozemstvo. Tako ove godine to planira 43 posto ispitanika, dok je 2020. godine planove za inozemstvo imali njih tek 21 posto. No, značajan broj i dalje planira putovanja unutar Hrvatske. Najpopularnija putovanja su i dalje adventska, a slijede ih novogodišnja putovanja i odlasci na skijanje. Vladimirescu dodaje kako epidemiološka situacija u Hrvatskoj nije tako dobra kao što je bila u vrijeme provedbe istraživanja, no smatra kako Covid potvrde ipak omogućuju putovanja.

Istraživanje je provela agencija istraživanje tržišta Improve na 1046 ispitanika u dobi od 18 do 55 godina. Zbog toga, Vladimirescu ističe kako im je dala uvid u neke regionalne posebnosti Hrvatske. “Primjerice, 28 posto Istrijana ove zime sigurno će otputovati u inozemstvo, u usporedbi sa samo 3 posto ispitanika iz Sjeverne Hrvatske. Istodobno, 68 posto Slavonaca planira adventsko putovanje u neki od europskih gradova u usporedbi s 47 posto Zagrepčana ili Istrijana. Također, postoje velike razlike u odnosu na 2020. godinu: 51 posto ispitanika planira adventsko putovanje u inozemstvo, u odnosu na 11 posto u 2020. godini; isto vrijedi i za odlaske na skijanje – 17 posto u 2021. u usporedbi s 5 posto u 2020. Broj putovanja očito je u porastu”, navodi.

Ovakva zimska putovanja, kaže direktor, češće planiraju visokoobrazovani Hrvati s višim primanjima koji dolaze iz Istre, Primorja, Gorskog kotara i Dalmacije. “Ovi ključni rezultati nisu neuobičajeni jer najčešće ljudi s višim prihodima odlaze na zimski odmor. Zanimljivi su i drugi podaci poput činjenice da prosječni troškovi putovanja rastu s obrazovanjem i osobnim primanjima, dok ispitanici iz zagrebačke regije i Sjeverne Hrvatske troše znatno više od onih iz ostalih dijelova Hrvatske. Također, omiljene lokacije za zimski odmor unutar Hrvatske su Zagreb i okolica te Središnja Hrvatska, a slijede ih Istra i Kvarner”, kaže nam direktor.

Velika većina ljudi razmatra nove načine plaćanja, poput kriptovaluta

U istraživanju MasterIndex, ispitanici su rekli kako u inozemstvu troše s debitnim karticama (32 posto) i gotovinom (31 posto), a tijekom 2020. godine debitne kartice su malo izgubile na popularnosti. Unatoč toga, kartice općenito, pa čak i debitne kartice, su najčešći način plaćanja. Pitali smo Vladimirescua zašto misli da je to tako. “Debitna kartica manje je korištena metoda plaćanja nego prije, dok je plaćanje gotovinom i debitnom karticom u ratama češće u usporedbi s 2020. godinom. Moguće je da ljudi ne vjeruju u povrat novca u slučaju otkazivanja pa radije plaćaju gotovinom umjesto karticama. Također, moramo uzeti u obzir da je puno ljudi u lošijoj financijskoj situaciji nego prije pandemije. Ipak, ne žele se odreći putovanja pa sada češće plaćaju u ratama”, smatra, no dodaje kako 76 posto ispitanika u ovom istraživanju nosi sa sobom kartice kada putuje u inozemstvo te njima plaća u 53 posto slučajeva. “Stoga”, ističe Vladimirescu, “taj podatak govori da to nije nešto za čime posežu samo u slučaju nužde.

Budući da smo se dotakli teme kartica i gotovine, Vladimirescua smo pitali i kada smatra da bi Hrvatska mogla postati cashless society, odnosno, društvo koje više uopće ne koristi gotovinu. “Načini na koje plaćamo promijenili su se više u posljednjih 15 godina nego u prethodnih 150, a gotovo svaka inovacija koju smo doživjeli dovela je do smanjenja plaćanja gotovinom. Uz to, pandemija potiče razvoj društva bez gotovine na načine na koje to nije učinio nijedan drugi događaj dosad”, kaže.

Vladimirescu se potom pozvao na istraživanje Mastercard New Payments Index, koje je provedeno na 18 tržišta. U tom istraživanju zaključeno je kako 93 posto ljudi razmatra upotrebu jednog novog načina plaćanja, kao što su kriptovalute, biometrija, beskontaktno plaćanje ili QR kodovi, u narednoj godini.

Dvije trećine ljudi je tijekom pandemije probalo neki novi način plaćanja

Tijekom pandemije, pokazalo je isto istraživanje, gotovo dvije trećine ispitanika, njih 63 posto, kažu da su tijekom pandemije isprobali novi način plaćanja koji ne bi isprobali u normalnim okolnostima. “S ovim interesom i potražnjom potrošača također dolaze i veća očekivanja od trgovaca da osiguraju više mogućih načina za kupovinu i plaćanje. Naime, više od polovice potrošača tvrdi da bi izbjegavali tvrtke koje ne prihvaćaju elektronička plaćanja”, ističe direktor.

Što se tiče Hrvatske, broj transakcija platnim karticama u Hrvatskoj u posljednjih pet godina rastao je u prosjeku 8,1 posto godišnje, a vrijednost transakcija 6,7 posto. “Kao rezultat kontinuiranog rasta kartičnog plaćanja i sve većeg broja alternativnih načina plaćanja temeljenih na kartičnim tehnologijama, u posljednjih nekoliko godina bilježi se trend blagog, ali stalnog povećanja udjela kartičnog plaćanja u odnosu na gotovinsko plaćanje. Prema statističkim podacima 78 posto broja fiskaliziranih računa u RH odnosi se na plaćanje gotovinom, dok se na plaćanja karticama odnosi 21 posto. Kada se gleda vrijednost fiskaliziranih računa, 50 posto vrijednosti odnosi se na plaćanje gotovim novcem, a 45 posto vrijednosti na plaćanja karticama”, kaže Vladimirescu.

Stoga, tvrdi kako se iz tih podataka može vidjeti kako je još dug put prema društvu bez gotovine. “postoji tradicionalan put do ostvarenja cashless društva – iskustvo pokazuje da ga karakteriziraju fokus vlade na taj cilj te tehnološke inovacije”, dodaje direktor.

Bezgotovinska ekonomija nosi određene izazove i rizike

Međutim, Vladimirescu ističe i kako postoji velik izazov kod prelaska na bezgotovinsku ekonomiju, a taj je sigurnost, osobito s obzirom na to da su u porastu nove digitalne prijetnje. Tvrdi kako je središnji stup sigurnosti Mastercarda u prepoznavanju lažnih ili sumnjivih transakcija. Njihova umjetna inteligencija, koja je vodeća u sektoru, obrađuje više od 75 milijardi transakcija godišnje.

“Što se tiče položaja Mastercarda, u svijetu ubrzane digitalizacije poslovanja i potrošačkog ponašanja, Mastercard stvara opcije za plaćanje putem raznih sustava u cijelom svijetu koje nam omogućavaju da djelujemo izvan okvira tradicionalnog kartičnog plaćanja. Pretvaramo ono što je većinom bila potrošačka kartična mreža u plaćanja bez upotrebe kartica i u stvarnom vremenu. Time ljudima i tvrtkama omogućavamo da pristupe novcu i da ga upotrebljavaju kako to žele. Taj smjer pratimo na svjetskoj i lokalnoj razini”, dodaje Vladimirescu.

Napominje kako bi takav tehnološki iskorak mogao imati važne gospodarske koristi, pa se procjenjuje kako bi gospodarski učinak gotovinskih plaćanja mogao koštati oko 1,5 posto BDP-a. “U vrijeme kada je globalno gospodarstvo zapalo u recesiju, ublažavanje tog troška je od ključne važnosti”, kaže.

Imaju i inovativne proizvode za turizam

Vladimirescu kaže kako njihova umjetna inteligencija, koja je sposobna analizirati transakcije u real timeu, nije jedini inovativni proizvod koji imaju. Navodi i primjer Mastercardovu platformu Tourism Insights, koja bi mogla imati veliki utjecaj na gospodarstva konkurentnih zemalja u sektoru putovanja i turizma, kao što je Hrvatska.

“Ako samo pogledamo događanja s kojima smo se susreli u posljednje dvije godine, jasno je da dosadašnji modeli predviđanja turističkih kretanja i turističke potražnje više nisu relevantni, a odredišta se bore s razumijevanjem kako će se potražnja razvijati, ali i kako upravljati svojom ponudom. Ključni alat ovdje, za vlade, privatne tvrtke i male poduzetnike, bit će uvid u podatke. S obzirom na to da potrošači koriste desetke stranica, alata za pretraživanje i društvene mreže tijekom svojeg putovanja, stvaraju veliku količinu vrijednih podataka; ti su podaci kapital budućnosti samo ako ih znate upotrijebiti”, objašnjava Vladimirescu.

Tumači kako upravo na tim podacima počiva Mastercardova platforma Tourism Insights koja analizira cijeli potrošački put, prije, za vrijeme i poslije putovanja te tako korisnicima – organizacijama u turističkom sektoru – omogućava bolje razumijevanje planova, interesa i preferencija posjetitelja, što im služi za oblikovanje ponude te usmjeravanje marketinških ulaganja. “Ovo rješenje pomaže turističkim zajednicama i vladinim agencijama na lokalnoj i nacionalnoj razini da planiraju svoje programe oporavka turizma, od pokretanja međunarodnih marketinških kampanja do dodjele subvencija građanima za poticanje lokalne potrošnje u turističkom sektoru. Tim se alatom, između ostalih, koriste London, Pariz, Madrid, New York i grčka turistička zajednica. Siguran sam da bi i Hrvatska imala koristi od ovog rješenja”, ističe Vladimirescu.

Kriptovalute više nisu samo spekulativni alat

Mastercard je nedavno najavio da će omogućiti servise za kriptovalute bankama i trgovcima u svojoj mreži, pa smo Vladimirescua zamolili da nam pojasni što to konkretno znači. Objašnjava kako kriptovalute ljudima predstavljaju različite stvari: ulaganje, disruptivnu tehnologiju ili jedinstveni financijski alat.

“Kako interes i pozornost rastu sa svih strana, njihove primjene u stvarnom svijetu više nisu samo spekulativne prirode. U suradnji s partnerima koji se pridržavaju istih temeljnih načela kao i Mastercard – da svaka digitalna valuta mora pružati stabilnost, usklađenost s propisima i zaštitu potrošača – proširujemo mogućnosti kriptovaluta kako bismo ljudima pružili još veći izbor i fleksibilnost u načinu plaćanja”, kaže Vladimirescu.

Prije nekoliko tjedana, Mastercard se udružio s vodećim tvrtkama za digitalne valute na području Azije i Pacifika kako bi predstavili prve Mastercard platne kartice u regiji koje se financiraju putem kriptovaluta. Potrošači u tim regijama su po prvi puta dobili mogućnost prijave za kreditne, debitne ili prepaid Mastercard kartice povezane s kriptovalutama koje će im omogućiti trenutnu pretvorbu njihovih kriptovaluta u tradicionalnu valutu, koje mogu trošiti diljem svijeta na mjestima koja primaju Mastercard.

Potiču nove suradnje s fintech kompanijama

Na kraju razgovora, Vladimirescua smo pitali kakav je njegov, ali i Mastercardov stav prema fintech kompanijama, koje su u zadnje vrijeme u golemom porastu. “Tradicionalne financijske institucije reagirale su na razne načine na promjene u industriji kao što su nova zakonska regulativa i rastuća konkurencija u fintech segmentu. Istraživanje koje je za Mastercard proveo Harvard Business Review Analytics Services među 300 rukovoditelja tradicionalnih financijskih institucija pokazalo je da fintechi više nisu novi, već mainstream trend. Rezultati govore da 59 posto ispitanika smatra kako su fintechi već utjecali na promjenu tržišnih udjela; 65 posto izjavilo je da njihove tradicionalne financijske institucije već koriste fintech rješenja kao platformu za rast, a 77 posto njih planira to učiniti u naredne dvije godine. Ali glavno je pitanje – kako oponašati jake strane fintecha u budućnosti?”, misli Vladimirescu.

Kaže kako cilj Mastercarda nije samo omogućiti bankama pružanje sigurnijih i praktičnijih sustava, tj. usluga plaćanja kroz njihove aplikacije, već i uspostaviti ekosustav plaćanja koji svim dionicima, posebice novima, donosi jednake uvjete i sigurnost. Stoga, Mastercard radi na stvaranju sigurnog ekosustava koji donosi nova iskustva prilikom plaćanja. “Konkretno, Mastercard omogućava novim igračima povezivanje sa svojom mrežom koristeći API, čime se omogućava digitalizacija kartica (u aplikacijama za plaćanje) i prilagodba proizvoda tom novom okruženju”, dodaje.

Mastercard je prošle godine pokrenuo kolaboracijsku platformu Mastercard FinTech Express, usmjerenu na suradnju s fintech kompanijama iz svih dijelova svijeta. Ideja za tu platformu se temelji ne samo na suradnji s Mastercardom, već i globalnim partnerima. Stvaranjem ovakvih okruženja, smatra Vladimirescu, pojednostavljuje i ubrzava se kreiranja i predstavljanja novih platformi za plaćanje, skraćujući tako cjelokupan proces s nekoliko mjeseci na nekoliko dana. “Na taj način želimo potaknuti nove suradnje, ali i tradicionalnim financijskim institucijama pružiti nove proizvode i usluge. Fintechovi su nadolazeća prilika za cjelokupan sektor”, zaključuje Vladimirescu.