Kako je do nove 2024. godine ostalo još samo nekoliko dana, prirodno je da se osvrnemo na godinu koja je na isteku. A i da se zapitamo što nas očekuje u ovim nepredvidivim i nestabilnim vremenima. Dakako, u Svjetskoj banci nemamo kristalnu kuglu, ali svejedno imamo razloga biti optimisti oko izgleda za gospodarski rast Hrvatske koji bi bio uključiv, otporan i održiv. U 2023. Hrvatska je premašila očekivanja u mnogočemu, no neki važni izazovi ostaju. Svjetska banka je u dobrom položaju da pomogne hrvatskim vlastima i građanima u prevladavanju tih izazova.
Prema našim prognozama, Hrvatska će zaključiti 2023. godinu sa stopom rasta gospodarstva od 2,5 posto, a možda i višom, kako pokazuju najsvježiji podaci. To je iznad prosjeka eurozone i Europske unije. Za 2024. vrijedi još optimističniji scenarij, s rastom od 2,7 posto, koji se temelji na nekoliko faktora. Prvo, stabilan rast broja radnih mjesta i više realne plaće vodili bi do povećane osobne potrošnje te dodatno jačali potrošačko povjerenje i potrošnju.
Drugo, ulazimo u treću godinu provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kad bi trebale porasti javne investicije. I privatne investicije mogle bi porasti nakon pokretanja natječaja u sklopu operativnih programa na području kohezijske politike. Konačno, očekuje se bolje stanje u međunarodnom okruženju, posebice u usporedbi s drugom polovicom 2023. godine. Stope rasta u zemljama kao što su Njemačka, Austrija, Italija i Slovenija trebale bi porasti u 2024., što bi dovelo do jačanja hrvatskog izvoza.
Povišena inflacija sve do 2026.
Što se inflacije tiče, očekujemo da nastaviti padati tijekom 2024. godine. To bi mnogim hrvatskim građanima, koji sve teže spajaju kraj s krajem, omogućilo da dođu do daha. Usporavanje inflacije posljedica je nižih cijena sirovina i energije, boljeg funkcioniranja globalnih dobavnih lanaca i restriktivne monetarne politike. Državne mjere, kojima su ograničene cijene energije i raznih prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, također su doprinijele snižavanju inflacije, no njih će trebati postupno ukinuti jer su izuzetno skupe. Unatoč svemu, moguće je da će ciljana inflacija od oko 2 posto, koju je zacrtala Europska središnja banka, u Hrvatskoj biti ostvarena tek 2025. ili čak 2026. godine.
Niska stopa produktivnosti kočnica je bržeg gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Dugo se smatralo da je uzrok niske produktivnosti to što se hrvatsko gospodarstvo previše oslanja na turizam kao radno intenzivnu djelatnost s nižom dodanom vrijednošću i slabim učinkom prelijevanja na druge sektore gospodarstva. No, naša analiza sugerira da struktura gospodarstva objašnjava tek mali dio hrvatskog zaostajanja u produktivnosti. U Hrvatskoj cijeli sektori, recimo prerađivačka industrija, zaostaju u produktivnosti rada za naprednim europskim gospodarstvima.
Nemoguće je pronaći samo jedan uzrok takvih kretanja jer je tu riječ o spletu raznih faktora. Dijelom je to posljedica niske kapitalne opremljenosti rada, nedovoljnog ulaganja u istraživanje i razvoj te sporog usvajanja novih tehnologija i procesa, ali i niske konkurencije na tržištu i često zahtjevnih procedura za ulazak poduzeća na tržište, a pogotovo za izlazak s njega. Pozitivno je što je u posljednje dvije godine primjetno poboljšanje produktivnosti, ali da bi se to nastavilo, a možda i pojačalo, i javni i privatni sektor moraju preuzeti svoj dio odgovornosti i odraditi svoj dio posla.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Brzi rast dohotka vratit će iseljene
Kao i mnoge druge zemlje u Europi i svijetu, Hrvatska proživljava demografske promjene. Natalitet pada, udio starijih u stanovništvu raste, a mnogi hrvatski državljani radne dobi iselili su se u prvim godinama članstva u Europskoj uniji u potrazi za različitim prilikama za zapošljavanje. To za posljedicu ima manjak radne snage i ugrožava održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Manjak radnika posebno je naglašen u graditeljstvu, turizmu i maloprodaji. Međutim, i u javnom sektoru primjećujemo poteškoće u zapošljavanju potrebnih profila zaposlenika. Privatni sektor manjak nadoknađuje stranim radnicima i umirovljenicima koji koriste zakonske mogućnosti vraćanja na tržište rada uz zadržavanje prava iz mirovinskog osiguranja. Danas ove dvije skupine zajedno čine skoro 10 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj.
Prema našim predviđanjima, u narednim godinama zaposlenost bi mogla porasti za 2 posto. Uzimajući u obzir potrebe gospodarstva, predviđamo da će se priljev stranih radnika nastaviti i u idućim godinama. S tim na umu, postaje sve važnije da država usvoji migracijsku i integracijsku politiku. Vjerujemo i da će se sve više hrvatskih državljana koji su iselili u zadnjih deset godina vraćati u zemlju kako se razlika u dohotku između Hrvatske i ostatka EU bude smanjivala.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska je danas na 73 posto prosječnog dohotka EU, mjereno paritetom kupovne moći. Do kraja ovog desetljeća mogla bi dosegnuti 80 posto, znatno iznad cilja koji je vlada zacrtala u svojoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030., pa će motiviranost za iseljavanje oslabiti, a za povratak dijela dijaspore jačati.
Svijet bez siromaštva
Uz to što ulazimo u novu godinu puni optimizma i nade za Hrvatsku, Europu i šire, u Svjetskoj banci krećemo i s provedbom nove globalne misije stvaranja svijeta bez siromaštva na očuvanom planetu. Svjetska banka će povećani naglasak staviti na jačanje otpornosti na šokove, uključujući i na klimatsku krizu i krizu bioraznolikosti te na pandemije i nestabilnost. Također ćemo nastaviti i nadalje promicati održivost na temelju gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta, ljudski razvoj, fiskalno upravljanje i upravljanje dugom, sigurnost opskrbe hranom i pristup čistom zraku, vodi i energiji po pristupačnoj cijeni.
Stručnjaci Svjetske banke u Hrvatskoj uključit će navedene prioritete u novi Okvira partnerstva s Hrvatskom, koji počinjemo izrađivati, a u kojem ćemo definirati program rada Svjetske banke u Hrvatskoj do kraja ovog desetljeća. Strategiju ćemo zasnovati na sveobuhvatnoj dijagnozi koja nam ukazuje na ključne prepreke i prioritete za djelovanje kako bi Hrvatska postigla uključiv, otporan i održiv rast. Rad na dijagnosticiranju stanja u zemlji bio je od posebne koristi jer smo tom prilikom razgovarali s mnogim dionicima iz cijele Hrvatske, između ostalih i s predstavnicima tijela središnje i lokalnih vlasti, privatnog sektora, organizacija civilnog društva, akademskih krugova i mladih.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Naš postojeći program rada u Hrvatskoj podržava mnoge aktivnosti navedene u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Banka osigurava stručno znanje, tehničku pomoć i financijska sredstva za projekte na područjima prometa, pravosuđa, poslovnog okruženja, gospodarenja zemljištem, osnovnoškolskog obrazovanja, znanosti i tehnologije, deinstitucionalizacije socijalne skrbi, održivosti mirovinskog sustava i javne uprave, da navedem samo neke.
Čuvajte prirodna bogatstva
Što želimo Hrvatskoj u 2024. i dalje? Nadamo se da će zemlja u potpunosti ostvariti svoje potencijale i oživotvoriti viziju koju si sama zacrta u predstojećim desetljećima. Nadamo se i da će nastaviti s postizanjem prioritetnih ciljeva NPOO-a, poglavito na područjima obrazovanja, tržišta rada, poslovnog okruženja i pravosuđa. To su, naime, područja gdje bi napredak ojačao produktivnost i gospodarski rast u cilju sustizanja ostatka EU bez istodobnog zanemarivanja ranjivih kategorija stanovništva.
U ostvarivanju tih ambicija od velike će važnosti biti daljnje poboljšanje učinkovitosti institucija i kvalitete javnih službi. U predstojećim će godinama kvaliteta investicija biti presudna za gospodarski rast. U tom pogledu, osim apsorpcije sredstava Europske unije koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju u nekoliko idućih godina, ključno će biti učinkovito iskoristiti ta sredstva za postizanje maksimalnog razvojnog učinka.
Članak se nastavlja ispod oglasa
I konačno, Hrvatska je obdarena obiljem prirodnih ljepota i biološkom raznovrsnošću i može se osloniti na svoje prirodne resurse u budućem razvoju. Stoga je od presudne važnosti da se ta prirodna bogatstva koriste na održiv način kako bi ih se sačuvalo za buduće naraštaje. Zaštita okoliša i ekološko poslovanje moraju svima u Hrvatskoj biti među glavnim prioritetima. Kao razvojni partner Hrvatske preko trideset godina, Svjetska banka i dalje stoji uz Hrvatsku i posvećena je njenoj prosperitetnoj budućnosti u 2024. i godinama koje slijede.
Direktor Svjetske banke: Rastete jače od eurozone, a 2024. će biti još bolja. No, inflacija ostaje
Za Telegram piše direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju
BDP će u idućoj godini rasti po još višoj stopi nego dosad, nošen većim zapošljavanjem, višim plaćama, povećanjem potrošnje, javnim investicijama i pojačanim izvozom, predviđa direktor Svjetske banke za Hrvatsku. Do kraja desetljeća, Hrvatska može dosegnuti čak 80 posto dohotka EU. Ali inflacija se neće normalizirati još dvije-tri godine. Četiri prevažna sektora i dalje škripe: obrazovanje, tržište rada, poslovno okruženje i pravosuđe.
Kako je do nove 2024. godine ostalo još samo nekoliko dana, prirodno je da se osvrnemo na godinu koja je na isteku. A i da se zapitamo što nas očekuje u ovim nepredvidivim i nestabilnim vremenima. Dakako, u Svjetskoj banci nemamo kristalnu kuglu, ali svejedno imamo razloga biti optimisti oko izgleda za gospodarski rast Hrvatske koji bi bio uključiv, otporan i održiv. U 2023. Hrvatska je premašila očekivanja u mnogočemu, no neki važni izazovi ostaju. Svjetska banka je u dobrom položaju da pomogne hrvatskim vlastima i građanima u prevladavanju tih izazova.
Prema našim prognozama, Hrvatska će zaključiti 2023. godinu sa stopom rasta gospodarstva od 2,5 posto, a možda i višom, kako pokazuju najsvježiji podaci. To je iznad prosjeka eurozone i Europske unije. Za 2024. vrijedi još optimističniji scenarij, s rastom od 2,7 posto, koji se temelji na nekoliko faktora. Prvo, stabilan rast broja radnih mjesta i više realne plaće vodili bi do povećane osobne potrošnje te dodatno jačali potrošačko povjerenje i potrošnju.
Drugo, ulazimo u treću godinu provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kad bi trebale porasti javne investicije. I privatne investicije mogle bi porasti nakon pokretanja natječaja u sklopu operativnih programa na području kohezijske politike. Konačno, očekuje se bolje stanje u međunarodnom okruženju, posebice u usporedbi s drugom polovicom 2023. godine. Stope rasta u zemljama kao što su Njemačka, Austrija, Italija i Slovenija trebale bi porasti u 2024., što bi dovelo do jačanja hrvatskog izvoza.
Povišena inflacija sve do 2026.
Što se inflacije tiče, očekujemo da nastaviti padati tijekom 2024. godine. To bi mnogim hrvatskim građanima, koji sve teže spajaju kraj s krajem, omogućilo da dođu do daha. Usporavanje inflacije posljedica je nižih cijena sirovina i energije, boljeg funkcioniranja globalnih dobavnih lanaca i restriktivne monetarne politike. Državne mjere, kojima su ograničene cijene energije i raznih prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, također su doprinijele snižavanju inflacije, no njih će trebati postupno ukinuti jer su izuzetno skupe. Unatoč svemu, moguće je da će ciljana inflacija od oko 2 posto, koju je zacrtala Europska središnja banka, u Hrvatskoj biti ostvarena tek 2025. ili čak 2026. godine.
Niska stopa produktivnosti kočnica je bržeg gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Dugo se smatralo da je uzrok niske produktivnosti to što se hrvatsko gospodarstvo previše oslanja na turizam kao radno intenzivnu djelatnost s nižom dodanom vrijednošću i slabim učinkom prelijevanja na druge sektore gospodarstva. No, naša analiza sugerira da struktura gospodarstva objašnjava tek mali dio hrvatskog zaostajanja u produktivnosti. U Hrvatskoj cijeli sektori, recimo prerađivačka industrija, zaostaju u produktivnosti rada za naprednim europskim gospodarstvima.
Nemoguće je pronaći samo jedan uzrok takvih kretanja jer je tu riječ o spletu raznih faktora. Dijelom je to posljedica niske kapitalne opremljenosti rada, nedovoljnog ulaganja u istraživanje i razvoj te sporog usvajanja novih tehnologija i procesa, ali i niske konkurencije na tržištu i često zahtjevnih procedura za ulazak poduzeća na tržište, a pogotovo za izlazak s njega. Pozitivno je što je u posljednje dvije godine primjetno poboljšanje produktivnosti, ali da bi se to nastavilo, a možda i pojačalo, i javni i privatni sektor moraju preuzeti svoj dio odgovornosti i odraditi svoj dio posla.
Brzi rast dohotka vratit će iseljene
Kao i mnoge druge zemlje u Europi i svijetu, Hrvatska proživljava demografske promjene. Natalitet pada, udio starijih u stanovništvu raste, a mnogi hrvatski državljani radne dobi iselili su se u prvim godinama članstva u Europskoj uniji u potrazi za različitim prilikama za zapošljavanje. To za posljedicu ima manjak radne snage i ugrožava održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Manjak radnika posebno je naglašen u graditeljstvu, turizmu i maloprodaji. Međutim, i u javnom sektoru primjećujemo poteškoće u zapošljavanju potrebnih profila zaposlenika. Privatni sektor manjak nadoknađuje stranim radnicima i umirovljenicima koji koriste zakonske mogućnosti vraćanja na tržište rada uz zadržavanje prava iz mirovinskog osiguranja. Danas ove dvije skupine zajedno čine skoro 10 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj.
Prema našim predviđanjima, u narednim godinama zaposlenost bi mogla porasti za 2 posto. Uzimajući u obzir potrebe gospodarstva, predviđamo da će se priljev stranih radnika nastaviti i u idućim godinama. S tim na umu, postaje sve važnije da država usvoji migracijsku i integracijsku politiku. Vjerujemo i da će se sve više hrvatskih državljana koji su iselili u zadnjih deset godina vraćati u zemlju kako se razlika u dohotku između Hrvatske i ostatka EU bude smanjivala.
Hrvatska je danas na 73 posto prosječnog dohotka EU, mjereno paritetom kupovne moći. Do kraja ovog desetljeća mogla bi dosegnuti 80 posto, znatno iznad cilja koji je vlada zacrtala u svojoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030., pa će motiviranost za iseljavanje oslabiti, a za povratak dijela dijaspore jačati.
Svijet bez siromaštva
Uz to što ulazimo u novu godinu puni optimizma i nade za Hrvatsku, Europu i šire, u Svjetskoj banci krećemo i s provedbom nove globalne misije stvaranja svijeta bez siromaštva na očuvanom planetu. Svjetska banka će povećani naglasak staviti na jačanje otpornosti na šokove, uključujući i na klimatsku krizu i krizu bioraznolikosti te na pandemije i nestabilnost. Također ćemo nastaviti i nadalje promicati održivost na temelju gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta, ljudski razvoj, fiskalno upravljanje i upravljanje dugom, sigurnost opskrbe hranom i pristup čistom zraku, vodi i energiji po pristupačnoj cijeni.
Stručnjaci Svjetske banke u Hrvatskoj uključit će navedene prioritete u novi Okvira partnerstva s Hrvatskom, koji počinjemo izrađivati, a u kojem ćemo definirati program rada Svjetske banke u Hrvatskoj do kraja ovog desetljeća. Strategiju ćemo zasnovati na sveobuhvatnoj dijagnozi koja nam ukazuje na ključne prepreke i prioritete za djelovanje kako bi Hrvatska postigla uključiv, otporan i održiv rast. Rad na dijagnosticiranju stanja u zemlji bio je od posebne koristi jer smo tom prilikom razgovarali s mnogim dionicima iz cijele Hrvatske, između ostalih i s predstavnicima tijela središnje i lokalnih vlasti, privatnog sektora, organizacija civilnog društva, akademskih krugova i mladih.
Naš postojeći program rada u Hrvatskoj podržava mnoge aktivnosti navedene u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Banka osigurava stručno znanje, tehničku pomoć i financijska sredstva za projekte na područjima prometa, pravosuđa, poslovnog okruženja, gospodarenja zemljištem, osnovnoškolskog obrazovanja, znanosti i tehnologije, deinstitucionalizacije socijalne skrbi, održivosti mirovinskog sustava i javne uprave, da navedem samo neke.
Čuvajte prirodna bogatstva
Što želimo Hrvatskoj u 2024. i dalje? Nadamo se da će zemlja u potpunosti ostvariti svoje potencijale i oživotvoriti viziju koju si sama zacrta u predstojećim desetljećima. Nadamo se i da će nastaviti s postizanjem prioritetnih ciljeva NPOO-a, poglavito na područjima obrazovanja, tržišta rada, poslovnog okruženja i pravosuđa. To su, naime, područja gdje bi napredak ojačao produktivnost i gospodarski rast u cilju sustizanja ostatka EU bez istodobnog zanemarivanja ranjivih kategorija stanovništva.
U ostvarivanju tih ambicija od velike će važnosti biti daljnje poboljšanje učinkovitosti institucija i kvalitete javnih službi. U predstojećim će godinama kvaliteta investicija biti presudna za gospodarski rast. U tom pogledu, osim apsorpcije sredstava Europske unije koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju u nekoliko idućih godina, ključno će biti učinkovito iskoristiti ta sredstva za postizanje maksimalnog razvojnog učinka.
I konačno, Hrvatska je obdarena obiljem prirodnih ljepota i biološkom raznovrsnošću i može se osloniti na svoje prirodne resurse u budućem razvoju. Stoga je od presudne važnosti da se ta prirodna bogatstva koriste na održiv način kako bi ih se sačuvalo za buduće naraštaje. Zaštita okoliša i ekološko poslovanje moraju svima u Hrvatskoj biti među glavnim prioritetima. Kao razvojni partner Hrvatske preko trideset godina, Svjetska banka i dalje stoji uz Hrvatsku i posvećena je njenoj prosperitetnoj budućnosti u 2024. i godinama koje slijede.