Dobro, situacija na burzi nije baš bajna. No, je li kritična? Izvukli smo ključno
Nakon sloma američke burze, pali su indeksi diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj
U Americi se trenutno događa potop tržišta dionica, koji se širi na ostale svjetske burze, barem sudeći prema naslovima u medijima. Dow Jones je na kraju trgovanja u ponedjeljak pao 1175 bodova, odnosno 4,6 posto. Iako je to najveći bodovni pad u jednom danu trgovanja, u prošlosti su se događali i veći postotni padovi, primjerice tijekom i nakon financijske krize 2008. godine. Najgori pad Dow Jones je doživio na Crni petak 1987. godine, s padom od 508 bodova, koji je tada predstavljao ogromnih 22,6 posto. Dakle, treba razlikovati bodovni i postotni pad.
Porast prosječne zarade po satu uparen s većim prinosom od obveznica prijeti dugogodišnjem rastu cijena dionica, obveznica i burzovnih indeksa, piše NY Times. U petak je Dow Jones pao 666 bodova (2,1 posto), što se nastavilo u ponedjeljak uslijed mahnitog trgovanja. Međutim, treba na stvari gledati dugoročno. Trenutno, tržište se vratilo na približne vrijednosti iz sredine prosinca prošle godine.
Pad od 7,8 posto na indeksu Standard & Poor’s 500 u zadnjih šest dana trgovanja sličan je padovima iz siječnja 2016. i kolovoza 2015. godine, koji nisu ostavili nikakav značajniji trag. Kako bi se pad kvalificirao kao korekcija tržišta, mora se dogoditi pad od barem 10 posto. Indeks S&P 500 nije nijednom tijekom 2017. godine pao više od dva posto, što objašnjava zašto je pad od 2,1 posto u petak bio toliko šokantan.
1. Zašto se sada dogodio pad?
Wall Street bi zapravo sada trebao biti presretan, umjesto unovčavanja dionica koje investitori rade. Investitori su, naime, nedavno dobili dugoočekivane olakšice na prihode i općenite porezne olakšice. Ekonomija zaista ubrzava, jer američki bruto domaći proizvod raste za više od tri posto u posljednja tri kvartala. Prvi put nakon dugo vremena, prema podacima Američkog ureda za statistiku rada, čini se da konačno također rastu plaće radnika, s prosječnom zaradom po satu od 26,74 dolara, što je 2,9-postotno povećanje naspram prošle godine.
Taj rast plaća je ujedno i najveći u posljednjih devet godina, odnosno od recesije. Time se, u stvari, završava globalni ekonomski rat protiv deflacije, koja je bila najveća ekonomska prijetnja od financijske krize koja je počela prije desetak godina, piše Time. U teoriji, to su činjenice koje bi investitorima trebale ulijevati povjerenje u rast tržišta dionica, međutim, događa se upravo suprotno. Razlog tome je prirodni rezultat ekonomije u širenju i porasta plaća: inflacija. Inflacija u gotovo tri desetljeća nije bila prava prijetnja gospodarstvu, no investitori očito misle kako ona sada postaje realna prijetnja.
2. Inflacija zaista raste
Iako se trenutno prema indeksu potrošačkih cijena čini da je inflacija slaba sa 2,1 posto u posljednjih godinu dana, postoje dobre šanse da će se ona povećati. “Trenutno postoje indikatori koji upućuju na to da će plaće još više rasti kasnije ove godine”, izjavio je glavni investitor Commonwealth Financial Networka Brad McMillan. Stopa udjela radne snage, koja mjeri koliki postotak radno sposobnog stanovništva trenutno radi ili traži posao, došla je do “gornjih granica od 63 posto te se uglavnom vrti oko te brojke”, istaknuo je McMillan.
Unatoč porastu plaća i stvaranju novih radnih mjesta, postotak radno sposobnog stanovništva je iznosio 62,7 posto, isto kao i prošla četiri mjeseca. “To može biti znak kako su svi dostupni radnici, ili oni koji su bili blizu toga, sada zaposleni”, kaže McMillan. Ako je to slučaj, kompanije koje žele zaposliti nove ljude trebat će im ponuditi još veće plaće, što će, naravno, ponovno povećati inflaciju. Zbog toga bi profiti kompanija mogli biti osjetno niži, što je upravo jedan od razloga zašto se investitori spremaju na inflaciju.
Međutim, postoji još jedan razlog priprema za inflaciju. Prvi put od početka ekonomskog oporavka nakon financijske krize, nominalni rast BDP-a (ekonomski rast prije nego što su izbačeni učinci inflacije) premašuje stopu nezaposlenosti. “Kada se takvo nešto dogodi, povijesno gledano, pritisak plaća će konačno biti intenzivniji nego što su mnogi očekivali za ovu godinu”, kaže Jim Paulsen, glavni investicijski strateg The Leuthold Groupa za CNBC.
3. Investitori su u strahu moguće reakcije Federalne rezerve
Investitori se ne boje samo porasta inflacije, već i moguće reakcije američke Federalne rezerve. “Katalizator nije samo strah od usporavanja rasta, već i strah od prevelikog rasta i porasta prinosa od obveznica”, izjavio je Jeffrey Kleintop, glavni strateg globalnih investicija za Charles Schwab za CNBC. “Snažno globalno gospodarstvo moglo bi dovesti do bržih reakcija središnjih banaka na poticaje, zbog čega bi kamate mogle brzo porasti”, nastavio je Kleintop.
Brzi rast kamata u snažnom gospodarstvu je često glasnik recesije i općenitog pada tržišta dionica, misli Kleintop. Već sada, dok iščekuju više kratkoročne kamate, investitori su doveli do porasta visine dugoročnih kamata. Prinosi na desetogodišnje rizničke zapise, odnosno obveznice ministarstva financija SAD-a, došle su do 2,86 posto, što je porast u odnosu na 2,4 posto s početka godine ili na 2,03 posto iz rujna prošle godine.
4. Što će investitori sada?
Korekcije tržišta od deset posto ili više relativno su česta pojava, a velika većina promjena na tržištu se ne pretvara u punokvrne bear markete (pad tržišta dionica) sve dok pad ne prijeđe 20 posto. Drugim riječima, investitori se ne moraju riješiti svojeg portfelja i promisliti svoju investicijsku strategiju. Investitori mogu, primjerice, investirati u “sigurne” obveznice, poput onih ministarstva financija, koje se smatraju sigurnom investicijom u nemirnim vremenima.
Takva investicija je pametnija u odnosu na rizične investicije u dionice korporacija niske kvalitete, no potencijalno visokog priljeva. Paulsen je također dao preporuku, pa tvrdi da bi investitori trebali razmisliti o dodavanju robe u svoj portfelj uslijed porasta rizika od inflacije. “Gledajući u prošlost, kada nominalni BDP raste brže od stope nezaposlenosti, prebacivanje dijela portfelja na robu smanjuje ukupni rizik portfelja”, kaže Paulsen.
5. FANG dionice su pale za gotovo 91 milijardu dolara
FANG je akronim za četiri snažne dionice iz tehnološkog sektora: Facebook, Amazon, Netflix te Google (koji se sada zove Alphabet). Te dionice, odnosno tvrtke, bile su jedni od predvodnika gospodarskog rasta. Tijekom dramatičnog pada u ponedjeljak, te dionice su doživjele pad između 2,8 i 5,1 posto. Alphabet je bio najveći gubitaš, s više od 39,5 milijardi dolara gubitka.
Ukupni gubitak FANG dionica iznosi 90,7 milijardi dolara, piše CNBC. Čak i nakon velikog pada u ponedjeljak, FANG dionice su svejedno u porastu od početka godine. Netflix još uvijek bilježi rast od 30 posto iz godine u godinu nakon snažnih prosinačkih rezultata, dok Amazon bilježi rast od 19 posto u odnosu na prošlu godinu.
6. Zatresle su se također azijske i europske burze
Tržišta u Aziji i Europi su također zabilježila pad u utorak. Japanski Nikkei je pao 4,7 posto, burza u Hong Kongu 5 posto, a londonski FTSE je pao 3 posto. Jedan od razloga pada je ponovna zabrinutost oko mogućeg bržeg rasta kamata nego što se očekivalo, što naravno uzrokuje i bržu inflaciju. Kada se kamate naglo povise, dionice često naglo padnu. Porast kamata i inflacije može uzrokovati i probleme u tržištu obveznica.
7. Pao je i Crobex
Crobexov indeks je oko 9.45 sati bio u minusu 2,9 posto, odnosno na 1832 boda, dok je Crobex10 pao 2,6 posto, odnosno na 1061 bod. Ukupno gledajući, time su izbirsani svi dobici indeksa od početka godine, stoga je Crobex u minisu 0,6 posto, a Crobex10 1,4 posto. Razina dnevnih prometa je ostala gotovo jednaka kao posljednjih dana, sa 4,3 milijuna kuna redovnih prometa. Gotovo su sve dionice kojima se jutros trgovalo zabilježile cjenovne minuse.
Rekorder pada je bila dionica Instituta IGH, 9,9 posto, a slijedi je Atlantska plovidba s 9,8 posto. Ingra i Tehnika su također pale, svaka po 7,5 posto, dok su Ledo, Jamnica, Viktor Lenac i Optima pali više od 5 posto. Pad dionica na Zagrebačkoj burzi je očekivan zbog negativnog utjecaja sa svjetskih tržišta.