Dok službeno nafta pada na 35 dolara, većina proizvođača prodaje za malo više od 20 dolara
Brent i WTI se uzimaju kao mjerilo ali te vrste nafte postižu najviše cijene na tržištu
Dok je nafta u ponedjeljak probijala dno od 35 dolara po barelu u New Yorku, u Meksiku se prodavala po 28 dolara, najnižoj cijeni u zadnjih 11 godina, piše Bloomberg. Irak je svoju težu, jeftiniju vrstu sirove nafte u Aziji prodavao još jeftinije, za 25 dolara. Na zapadu Kanade, neki proizvođači idu još niže, na 22 dolara za barel.
Oil price slump hammers the stock market https://t.co/18ZBS5qsvv
— Houston Chronicle (@HoustonChron) December 11, 2015
Više od trećine svjetske nafte na tim cijenama više nema ekonomskog rezona, kanadski proizvođači žale se da jedva pokrivaju operativne troškove. Zadnji put je ovakav pad cijena nafte viđen na vrhuncu globalne financijske krize 2009.
Cijena nema očekivani učinak na gospodarski rast
Glavni razlog, kao što se zna, je višak nafte na tržištu i prespor oporavak potražnje jer niske cijene nafte ne potiču gospodarski rast koliko bi trebale prema dosadašnjim formulama.
Why the oil price slump hasn't kickstarted the global economy https://t.co/rMSjIxjuQv
— The Guardian (@guardian) December 14, 2015
West Texas Intermediate (WTI) i Brent koji su mjerilo cijena na globalnom tržištu jer se predstavljaju kategoriju sirove nafte niskog udjela sumpora koja se više vrednuje zbog lakše prerade, motaju se oko 30 dolara po barelu. Proizvođači težih, sumpornijih varijanti trpe velike gubitke jer jedva prelaze 20 dolara po barelu u prodaji.
Situacija je dramatična i ne smije potrajati
Meksička sirova nafta u godinu i pol dana izgubila je 73 posto vrijednosti i u prosincu se prodavala za 27,74 dolara, najjeftinije od 2004. Venecuala je pretrpjela slične gubitke. Western Canada Select, koji ima slična svojstva, pao je 75 posto na 21, 37 dolara, najniže u zadnjih 8 godina. Ostale vrste, poput ekvadorske, saudijske i iračke sirove nafte, pale su ispod 30 dolara po barelu.
Kad se govori o cijenama nafte obično se navodi cijena Brenta i WTI-ja, ali većina proizvođača u svijetu ne postiže njihove cijene. Situacija je, tvrde analitičari, zaista dramatična i ne može se nastaviti dugo jer će mnogi proizvođači naprosto propasti.
Članice OPEC-a u najvećem su problemu
Meksička se vlada osigurala za iduću godinu jer je hedžirala cijenu 212 milijuna barela koje planira izvesti 2016. i opcijskim je ugovorima osigurala prosječnu cijenu od 49 dolara po barelu. Ove su godine zahvaljujući hedžiranju zaradili 6,3 milijardi dolara, ali nisu svi proizvođači nafte jednako zaštićeni. Venecuela je proračun za 2016. temeljila na prognozi cijene od 40 dolara po barelu, a ona je sada jedva iznad 30 dolara. Njihove dolarske rezerve pale su 32 posto ove godine, na 14,6 milijardi dolara.
A look at OPEC's refusal to cut oil production and what this means for its member countries: https://t.co/g69ulb12KQ pic.twitter.com/hjsn1RqjPe
— Al Jazeera English (@AJEnglish) December 14, 2015
Čiji će proračun prvi puknuti
Prosječna dnevna cijena 12 vrsta sirove nafte iz članica OPEC-a u ponedjeljak je bila je 33,76 dolara po barelu, najniža u zadnjih 7 godina. Prema novim pravilima igre, pak, što je cijena niža OPEC pumpa više nafte jer su Saudijsci nametnuli politiku suprotstavljanja Americi očuvanjem tržišnog udjela.
Saudijska Arabija je uvela stroge mjere štednje i njezin proračun može još neko vrijeme trpiti niže cijene nafte, ali ostale su članice već u krizi i na zadnjem sastanku kartela nisu uspjele srušiti ovu strategiju. Mnogi proizvođači pokušavaju zato prodati što više nafte što brže, dok cijene ne padnu na još niže razine i to samo pogoršava problem.