Dok tvrtke propadaju, Vlada se bavi povećanjem minimalne plaće; laganim i jeftinim dizanjem rejtinga
Financijski stručnjak Andrej Grubišić za Telegram objašnjava zašto Vladina odluka nema nikakvog smisla
Iz vrlo komotne pozicije političara koji nikada nikome nije isplatio nijednu plaću, pa ni minimalnu, premijer Andrej Plenković danas je najavio povećanje minimalca za sljedeću godinu koji će iznositi 4250 kuna bruto. Ta je odluka za Vladu prilično lagana i jeftina. U očima javnosti ispadaju socijalno osjetljivi, a ništa ih ne košta, jer nisu oni ti koji će to povećanje morati i isplaćivati.
S obzirom na to da su mnoge, pogotovo male i mikro tvrtke na rubu, zbog pada gospodarstva uzrokovanog protuepidemijskim mjerama, te mnogi možda neće preživjeti ni sljedeći mjesec, a kamoli godinu, pitanje je je li najava ovakvog povećanja primjerena, s obzirom na trenutak u kojem se nalazimo.
Dr. sc. Andrej Grubišić smatra da se Vlada ne bi trebala miješati u odnose poslodavca i posloprimca kada je u pitanju naknada za rad. “Nikada nije primjeren trenutak da treća strana ima moć odlučivanja za koju bi naknadu posloprimac trebao raditi kod poslodavca. To bi trebalo ostaviti njima, da se dogovore”, kaže Grubišić.
Zašto minimalac ne bi bio 15 tisuća kuna
Smatra da miješanje treće strane u dogovor oko plaće može s jedne strane iritirati, a s druge, negativno utjecati na otvaranje poslova. “Ako je minimalna naknada postavljena nisko, da je stvarna tržišna naknada veća od minimalno propisane, onda ostajemo samo pri iritaciji da netko to propisuje i miješa se u odnose posloprimca i poslodavca. Ali ako je ta plaća iznad onog što je tržišno opravdano s obzirom na produktivnost, onda to direktno utječe na količinu radnih mjesta jer neki ljudi koji bi htjeli raditi za manju naknadu to ne mogu jer postoji administrativna barijera”, kaže Grubišić.
“Kada to ne bi bilo tako postavlja se pitanje zašto bi minimalna plaća bila samo 4250 kuna, zašto ne bi bila 5250, 6250 ili u konačni zašto ne bi bila 15 tisuća kuna. Zdravi razum nam govori da to nije način na kojima se nekome može pomoći”, dodaje Grubišić.
Država, ako želi pomoći, treba smanjiti PDV
Smatra i da bi se Vlada, ako zaista želi pomoći, trebala fokusirati na smanjenje državne potrošnje što bi joj omogućilo da smanji najveći prihod proračuna, onaj od poreza na dodanu vrijednost, te bi tako više novca ostavila u džepovima građana.
“Kada bi se država suspregnula od nepotrebnih rashoda imala bi manju potrebu za prihodima od PDV-a koji su bili oko 60 milijardi kuna prošle godine. Kada bi smanjila opću stopu PDV-a za jedan postotni bod to bi bilo oko 2 milijarde kuna. Kada bi se vratili na stopu od 22 posto kolika je bila prije prošle recesije, a na koji se nikada nismo vratili, to bi bilo 7 milijardi kuna. To je iznos koji je ekvivalentan onome što se hvale da su dali poduzetnicima”, kaže Grubišić i dodaje da je posao države samo da osigura provođenje ugovora između posloprimca i poslodavca.
Oko 35.000 ljudi radilo za minimalac
Inače, minimalna plaća do sada je iznosila oko 4.062 kune bruto, odnosno 3250 kuna neto. Od sljedeće godine, prema Vladinoj odluci, minimalac će porasti za 187 kuna, na 4250 kuna u bruto iznosu, odnosno 3400 kuna neto. Nema precizne statistike o broju zaposlenih koji za svoj rad primaju minimalnu plaću, pa se tako procjene broja zaposlenih koji rade za minimalac kreću između 3 i 7 posto.
Iz podataka Državnog zavoda za statistiku za 2019. godinu o strukturi zaposlenih u pravnim osobama prema visini neto plaće vidljivo je da je 3,3 posto svih zaposlenih u pravnim osobama imalo plaću do 3.000 kuna, koliko je u 2019. iznosila neto minimalna plaća. To znači da je oko 35.000 zaposlenih u pravnim osobama radilo za minimalac.