Država je ove godine povećala javni dug za 32 milijarde kuna
Javni dug krajem srpnja dosegnuo je 325,4 milijardi kuna, što je rast od 11,1 posto
Javni dug krajem srpnja dosegnuo je 325,4 milijardi kuna, što je rast od čak 32,4 milijarde ili 11,1 posto u odnosu na kraj prošle godine, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke.
Ako se pogleda struktura javnog duga prema komponentama, porast krajem srpnja 2020. u odnosu na kraj 2019. posljedica je rasta obje komponente.
Posljedica korone
“Uz povećanje na svim stavkama, unutarnji dug opće države krajem srpnja iznosio je 219,9 milijardi kuna, što je porast od 11,5 posto u odnosu na kraj prošle godine, a najvećim je dijelom posljedica porasta unutarnjeg duga središnje države. Vanjska komponenta krajem srpnja bila je na razini od 105,5 milijardi kuna (10,2 posto više u odnosu na kraj 2019.). Time je vanjski dug u najvećem dijelu rezultat porasta inozemnog duga središnje države po osnovi dugoročnih vrijednosnih papira i kredita”, navode analitičari RBA.
Povećanje javnog duga u prvih sedam mjeseci posljedica je odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom Covid-19 zbog kojeg je došlo do povećane potrebe države za financiranjem. Naime, došlo je do snažnog pada prihoda proračuna izazvanog nepovoljnim gospodarskim kretanjima dok je istovremeno trebalo financirati mjere za ublažavanje krize.
Vlada izdala milijune eura u obveznicama
“Tijekom prvog tromjesečja na domaćem je tržištu realizirano 15 milijardi kuna izdanja obveznica da bi potom, izvanredna i neočekivana situacija uz rast potreba za zaduživanjem implicirala dodatna izdanja. Početkom srpnja država se na lokalnom tržištu kapitala zadužila za dodatnih 5 milijardi kuna.
Uključujući ova izdanja, Vlada je do sada u ovoj godini izdala 4,1 milijardu eura obveznica na lokalnom tržištu te 2 milijarde eura euroobveznica u lipnju, povećavajući tako inozemnu komponentu duga opće države”, navodi se u analizi RBA.
Planirani rashodi veći za 16 milijardi kuna
U rebalansu proračuna za 2020. u odnosu na ostvarenje iz 2019. predviđeno je smanjenje ukupnih prihoda poslovanja za 8,6 milijardi kuna pri čemu su ukupni planirani prihodi od poreza i doprinosa manji za 12,2 milijarde kuna dok su prihodi od pomoći povećani za 4,4 milijarde kuna.
Što se tiče rashodne strane proračuna, planirani rashodi veći su za 16 milijardi kuna, odnosno 11,5 posto u odnosu na 2019. Za mjere za očuvanje radnih mjesta do kraja rujna izvršeno je 6,9 milijardi kuna, a do kraja godine planira se još dodatnih 1,2 milijarde kuna.
Pomoć bi mogla stići iz EU fondova
“Ohrabruje podatak da će dio sredstava biti kompenziran iz EU fondova, te je ukupno 330 milijuna eura, odnosno 2,6 milijarde kuna planirano na EU izvorima. Vlada očekuje ubrzanje povlačenja ugovorenih sredstava iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020., a s druge strane, predviđaju se i nova sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta EU Nove generacije”, kažu analitičari RBA.
Problem je što je Europski parlament nedavno prekinuo pregovore sa zemljama članicama o budućem višegodišnjem proračunu EU-a, što bi moglo značiti i potencijalnu odgodu plana opravka a to bi se moglo nepovoljno odraziti i na Hrvatsku.
Omjer javnog duga u BDP-u na razini iz 2016.
“Uz pad gospodarstva, omjer javnog duga u BDP-u u ovoj će se godini ponovo vratiti na razine iznad 85 posto, zadnji put zabilježene 2016. godine. Time će biti i zaustavljen trend smanjivanja omjera javnog duga i BDP-a koji je trajao kontinuirano od 2014.
U 2021. godini, s očekivanim oporavkom gospodarstva te manjim potrebama za financiranjem očekujemo i povratak omjera duga opće države u odnosu na BDP prema nižim razinama”, zaključuju analitičari RBA.