Biznis & tech

Država je uništila Imunološki zavod, sad bi gradila novu tvornicu za 100 milijuna eura. Što može poći krivo?

Je li realno nadati se da će ovaj pokušaj završiti bolje nego prethodni?

Država je dominirala u vlasničkoj strukturi i samostalno odlučivala o svemu što se događalo u Imunološkom zavodu. Za loše stanje u nekoj firmi uvijek je kriv vlasnik. Uništena je ogromna vrijednost, izgubljene su licence, i na kraju nije ostalo praktički ništa.

Država je očito odlučila oživjeti propali Imunološki zavod, koji već nekoliko godina, iako je izgubio sve važnije licence, funkcionira kao javna ustanova. I to ustanova koja se posljednjih pet, šest godina bavi uglavnom isplatom plaća svojim zaposlenicima. Ovih dana potvrđeno je da država namjerava graditi novi pogon vrijedan oko 100 milijuna eura koji će biti smješten u Brezju pored Svete Nedjelje.

Gradnja bi trebala bi početi 2023. godine. Nakon svega što se s Imunološkim zavodom događalo posljednja dva, tri desetljeća, teško je vjerovati da će drugi pokušaj države da se bavi proizvodnjom farmaceutskih proizvoda biti uspješniji od prvog.

Država je uništila Imunološki zavod

Prije nego što je poslovanje Imunološkog zavoda prebačeno na javnu ustanovu, on je funkcionirao kao dioničko društvo. U vlasničkoj strukturi bilo je nešto više od 20 posto privatnog kapitala.

No, država je dominirala u vlasničkoj strukturi i samostalno odlučivala o svemu što se događalo u Imunološkom zavodu. Za loše stanje u nekoj firmi uvijek je kriv vlasnik, što je u ovom slučaju očito bila RHa. Uništena je ogromna vrijednost, izgubljene su licence, i na kraju nije ostalo praktički ništa.

Neuspio pokušaj privatizacije i pretvorba u javnu ustanovu

Prije šest godina počela je potraga za strateškim partnerom. Pismima namjere javilo se osam ponuđača, od kojih je nekoliko bilo iz inozemstva, no na kraju je priča oko privatizacije propala, a poslovanje Imunološkog postalo je potpuno neodrživo.

Rapidno propadanje Imunološkog zavoda najbolje ilustriraju podaci o njegovim prihodima do preoblikovanja u javnu ustanovu. Tako su 2010. godina imali prihode od 92 milijuna kuna, da bi oni do 2014. godine pali na svega 20 milijuna. Postojali su i problemi s isplatom plaća zaposlenicima, tada ih je bilo oko 170, koji su “zbrinuti” preseljenjem u javnu ustanovu i “prikačeni” na proračun.

Propalo 20 tisuća litara krvne plazme

Kako je Imunološki zavod funkcionirao govori i podatak da im je u razdoblju od 2013. do 2016. godine propalo oko 20 tisuća litara krvne plazme. Naime, 2013. su ostali bez proizvodne dozvole, pa se plazma prikupljala, ali je nisu mogli prerađivati, te joj je na kraju istekao rok trajanja.

Često se ističe da je Imunološki zavod proizvodio zmijski protuotrov za 1000 kuna, a da uvozni košta 22000 kuna. Jedino nam nisu rekli je li u tih 1000 kuna uračunata propast firme, gubitak dozvola i troškovi za osam godina u kojima nisu radili ništa. Možda 1000 kuna nije bila realna cijena, s obzirom na to da su propali?

Imunološki je tako danas ovisnik o proračunu, umjesto da je postao uspješna izvoznička priča, koja stvara dodanu vrijednost, razvija nove farmaceutske proizvode koji se baziraju na visokoj tehnologiji, a u čemu Hrvatska ima tradiciju.

Za vrijednost koja je uništena u Imunološkom zavodu, naravno, nitko nikada neće odgovarati, a poreznim obveznicima, koji će novu tvornicu platiti 100 milijuna eura, preostaje samo nadati se da i ovaj novi pokušaj države da se bavi tako složenim poslom neće završiti kao i prethodni.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu