Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Biznis & tech

Državna firma HŽ Cargo spašava se prodajom vagona u staro željezo. To se dogodi kad menadžere postavlja politika

Kompanija se posljednjih godina, otkad više nije monopolist, ubrzano gubi tržišni udio i stvara goleme gubitke

24.02.2014., Perkovic -
HZ Cargo zbog problema u poslovanju prinudjen je i na prodaju dijela vagona iz svoga voznoga parka.
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Državne kompanije obično imaju potkapacitirani politički postavljeni menadžment koji se teško nosi s konkurencijom na otvorenom tržištu. Stvari donekle mogu funkcionirati ako se radi o monopolistu, koji nema konkurencije, ali čim se ona pojavi, kola, ili u ovom slučaju, vagoni, krenu nizbrdo

Državna firma HŽ Cargo koja bi se inače trebala baviti željezničkim prijevozom tereta, namjerava se od propasti spasiti prodajom sekundarnih sirovina – starog željeza. Ovakav rasplet i mogući kraj državnog gubitaša ne treba čuditi, s obzirom na to da kompanija posljednjih godina, otkad više nije monopolist, ubrzano gubi tržišni udio te iz godine u godinu stvara gubitke.

Prema pisanju Jutarnjeg lista, ako u sljedećih nekoliko mjeseci ne uspiju prodati dovoljan broj neaktivnih vagona kao staro željezo, HŽ Cargo će ubrzo doći do do ruba i neće moći ispunjavati financijske obveze, uključujući i isplatu plaća za oko 1200 radnika.

Politički kadrovi koji se ne mogu nositi s konkurencijom

Državne kompanije obično imaju potkapacitirani politički postavljeni menadžment koji se teško nosi s konkurencijom na otvorenom tržištu. Stvari donekle mogu funkcionirati ako se radi o monopolistu, koji nema konkurencije, ali čim se ona pojavi, kola, ili u ovom slučaju, vagoni, krenu nizbrdo. HŽ Cargu se dogodilo to da se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, 2013. godine, liberaliziralo tržište prijevoza tereta željeznicom.

Iako su znali što će se dogoditi, državni gubitaš očito je otvaranje tržišta dočekao potpuno nespreman. Konkurencija se pojavila tri godine kasnije, 2016. godine, kada stižu prvi alternativni operateri, da bi sada, prema podacima HAKOM-a, bilo registrirano desetak željezničkih prijevoznika tereta.

U par godina od monopolista do prodaje starog željeza

Konkurencija je 2016 godina imala tek 14 posto tržišnog udjela, promatrano u tonama prevezenog tereta, da bi već 2019. HŽ Cargo pao na ispod 50 posto tržišta. U samo nekoliko godina majstori iz HŽ Carga, koji su praktički bili u poziciji monopolista, uspjeli su izgubiti polovicu tržišta, pa se sada spašavaju prodajom starog željeza.

HŽ Cargo imao je i snažnu financijsku podršku države, odnosno poreznih obveznika, koji su mu u posljednjih šest, sedam godina dali oko 1,7 milijardi kuna – očito bez nekih dugotrajnijih pozitivnih efekata.

Jedan od problema za HŽ Cargo o kojem smo pisali u kolovozu ove godine jest i moguća istraga institucija EU zbog dugovanja prema HŽ Infrastrukturi. Naime, prema tadašnjem stanju HŽ Cargo je HŽ infrastrukturi dugovao oko 250 milijuna kuna. Dug se odnosi na korištenje željezničkih trasa i električne energije za vuču vlakova.

Dužni su oko 250 milijuna kuna

Taj slučaj je, prema našim saznanjima, prijavljen Europskoj komisiji, a prijavitelj tvrdi da su prekršeni Opći uvjeti ugovora o pristupanju željezničkoj infrastrukturi, kao i Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

Prijavitelj navodi da naknada za korištenje trase dospijeva mjesečno i mora biti plaćena u roku od 60 dana, te da bi u slučaju neplaćanja HŽ Infrastruktura taj ugovor trebala raskinuti, što se nije dogodilo. Time je HŽ Cargo stavljen u povoljniji položaj u odnosu na sve ostale koji sudjeluju na tom tržištu.