Dubinski uvid u svijet domaće gaming industrije koja se probila u globalni vrh. 'Ovo što se zbiva kod nas je doista nešto veliko'
"Kad sam kretao, postojala su samo dva studija: u jednom sam bio ja, u drugom moj današnji poslovni partner"
Hrvatska industrija videoigara u snažnom je uzletu posljednjih godina. Dok su prije desetak godina postojala tek dva studija koja su radila videoigre, danas ih ima preko 60, a da se radi o vrlo ozbiljnom poslu, uz njihove poslovne rezultate, pokazuju i ostvarene akvizicije. Prije nešto više od dvije godine Nanobit je preuzet od strane švedskog Stillfronta za oko milijardu kuna. Prije nekoliko dana stigla je i vijest da je britanski izdavač Jagex preuzeo Gamepires.
Klaster hrvatskih proizvođača videoigara nedavno je objavio i analizu poslovnih rezultata industrije koji pokazuju da su se ukupni prihodi prošle godine približili brojci od 500 milijuna kuna, dok je dobit iznosila 100 milijuna kuna. Kompanije iz ovog sektora snažni su izvoznici, što pokazuje podatak da 80 posto prihoda ostvaruju u inozemstvu. Osim toga, osnovan je poduzetnički inkubator za industriju videoigara, a pokrenuta je i specijalizirana televizija posvećena isključivo videoigrama.
Hrvatska gaming industrija na mapi najvećih ulagača
Andrej Levenski, suosnivač Gamepiresa i potpredsjednik Klastera proizvođača videoigara kaže da su ovakvi rezultati počeli privlačiti pažnju i velikih ulagača. Na primjer, Jagex, koji je preuzeo Gamepires u vlasništvu je investicijske kuće Carlyle koja pod upravljanjem ima 380 milijardi dolara.
“U svjetskim okvirima smo, ukupno gledano – mali, ali ako uzmemo u obzir broj stanovnika, onda je ono što se sada kod nas događa, zaista nešto veliko. Posebno je zanimljivo da se veliki fondovi i gaming tvrtke ne libe ulagati kod nas, tražiti prilike, što znači da možemo napraviti velike stvari. Dovoljno govori činjenica da takvi entiteti uopće razgovaraju s našim tvrtkama”, kaže Levenski.
Kao i mnogi drugi u IT sektoru, tako i proizvođači videoigara imaju problema s pronalaskom ljudi koji bi radili u tom sektoru. Ipak, pojavile su se i dvije srednje škole koje imaju specijalizirane programe za obrazovanje učenika za zanimanja vezana za videoigre. Osim toga, ljudi općenito postaju svjesni da se radi o vrlo ozbiljnim firmama i poslu, što možda ranije nije bilo tako.
“Zato su i bile bitne ove akvizicije, da se podigne svijest da je to područje u kojem se isplati raditi i ulagati. Kada sam ja kretao, postojala su samo dva studija za izradu igara – u jednom je radio moj partner, suosnivač Gamepiresa, a u drugom ja. Danas ih je više od 60”, kaže Levenski.
Sisačko-moslavačka županija pokušava biti središte gaming industrije
Zanimljivo je da se Sisačko-moslavačka županija odlučila pozicionirati kao središte industrije videoigara, pa su na tom području obje srednje škole koje nude obrazovne programe tog profila, kao i poduzetnički inkubator koji udomljava startupe koji se bave videoigrama. Konkretno, radi se o srednjim školama u Novskoj i Sisku koje jedine u Hrvatskoj imaju smjer “Tehničar za razvoj videoigara”. U Novskoj se nalazi i inkubator PISMO koji tek pokrenutim proizvođačima videoigara olakšava lakši start poslovanja.
Ivana Matanović koja je u timu inkubatora PISMO zadužena za promociju, za Telegram kaže da trenutno imaju 74 tvrtke koje zapošljavaju više od 100 ljudi.
“Nudi im se mogućnost zakupa opremljenih poslovnih prostora, ureda i konferencijskog prostora, zatim korištenja opreme glazbenog i video studija, virtual reality (VR) opreme, motion capture studija, studija za fotogrametriju, 3D printera, CNC stroja, mikrolijeva, te ostale računalne opreme. Tvrtke koje se otvore u našem inkubatoru, za pokretanje poslovanja od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Grada Novske dobiju 20 tisuća eura. Posebnost našeg inkubatora je i u tome što je cjelina usluga i opreme zaokružena mentorstvom koje uključuje savjetodavnu, edukativnu i marketinšku podršku”, kaže Matanović.
Tvrtke u gamerskom inkubatoru imaju utjecaj i na širu zajednicu
I u Novskoj imaju sjajne poslovne rezultate, ali primjećuju i utjecaj tih novonastalih tvrtki na širu zajednicu.
“Već sad imamo informacije da su prihodi nekim tvrtkama kod nas rasli i do 300 posto u odnosu na 2021. godinu. Također, naše tvrtke pokazuju i utjecaj na širu zajednicu. Po prvi put Grad Novska bilježi podatak da je odnos umirovljenika i radnika 1:1. Posljednjih desetljeća podatak je bio negativan jer je bilo više umirovljenika nego zaposlenih. Dok je Sisačko-moslavačka županija ušla u top pet županija prema broju novootvorenih tvrtki”, kaže Matanović.
Iznosi i podatak da je u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2021. godini 319 novootvorenih tvrtki, što je porast od 28% u odnosu na prethodnu godinu te da se veliki udio odnosi upravo na gaming studije registrirane u inkubatoru PISMO.
“Sve te brojke govore nam da trebamo nastaviti. Dosad smo educirali gotovo 300 game developera naučivši ih raditi u programima Unity, Blender i Unreal Engine. Nastavljamo s tim, ali uvodimo i neke nove programe. Jedini kamp za djecu tijekom ljetnih praznika opet će otvoriti svoja vrata u srpnju i kolovozu, i već sad možemo najaviti da će u njemu boraviti stotinjak klinaca. Odnedavno smo i na karti europskih digitalnih centara za što smo dobili 2,3 milijuna eura kako bismo predvodili digitalizaciju Sisačko-moslavačke županije. Gaming kampus koji sadržava e-sport arenu s poduzetničkim inkubatorom, akcelerator gaming industrije, fakultet, studentski dom i sve druge studentske i sportske sadržaje, treba se prostirati na osam hektara zemljišta u Novskoj”, kaže Matanović.
Pokrenut i TV kanal posvećen videoigrama
Uz industriju videoigara idu i brojni popratni sadržaji, pa je tako pokrenut i specijalizirani televizijski kanal GameHub, iza kojeg stoji poduzetnik Saša Cvetojević i dugogodišnja medijska profesionalka Dunja Trojan, koja je ujedno i direktorica projekta.
Cvetojević kaže da se u pokretanje TV kanala upustio zato što vjeruje da će gaming i u Hrvatskoj uskoro postati i ozbiljan mainstream business. “Svoje prilike na tom valu tražit će i marketingaši mnogih klasičnih industrija, mnoge klasične IT tvrtke početi će ulagati u razvoj igara, a i nove tvrtke za razvoj igara će postati ozbiljan faktor u privlačenju rijetkih kvalitetnih kadrova”, kaže.
Dunja Trojan ističe da je ovaj zamah industrije videoigara koji se vidi u javnosti, kroz akvizicije, tek vrh sante leda i da postoji jako veliki potencijal za daljnji razvoj. Kaže i da je neobično da je javni obrazovni sustav reagirao na ovaj trend pokretanjem školskih programa, ali podsjeća i da takve programe imaju i privatna sveučilišta, poput Algebre.
“Nažalost, kad se maknu te dobre strane i dalje ostaje činjenica kako marketing i PR, dva sektora koja bi možda najviše mogla doprinijeti popularizaciji gaminga, i dalje tu cijelu industriju vide ili kao nešto djetinjasto pa joj ne žele ni blizu ili obraćanje generacijama duboko uronjenima u videoigre svode na komunikaciju kroz influensere. Na globalnoj razini marketingaši su prepoznali mogućnosti koje im upravo videoigre daju da dođu do generacije Z, koja je notorna po tome da im je jako teško nešto, ne prodati, nego uopće oglasiti”, kaže Trojan.
Videoigre nisu samo za zabavu
Kaže i da igranje videoigara ne mora služiti samo za zabavu te da postoje istraživanja koja upućuju i na druge koristi gaminga.
“Zadnjih godina su također počela konačno izlaziti i znanstvena istraživanja koja pokazuju brojne benefite gaminga, od treniranja koordinacije oko-ruka, preko poticanja kreativnosti i snalaženja u nepredvidivim situacijama, razvijanja liderskih vještina i bolje komunikacije, sve do usporavanja starenja održavanjem kognitivnih funkcija, neke igre potiču i fizičku aktivnost, a istraživanja su pokazala i poboljšanje socijalne interakcije kod osoba iz autističnog spektra. Sve to govori u prilog tome kako je gaming industrija ‘here to stay’, a Hrvatska je na jako dobrom putu da postane prepoznatljiva i po videoigrama jer, prirodno, uz jaku IT industriju ide i gaming”, kaže.
Nema konkretnih istraživanja o broju gamera u Hrvatskoj, ali prema iskustvu ekipe s GameHuba otprilike 60 posto populacije se bavi nekim vidom gaminga.
“Od igranja igara na mobitelu dok čekaju na pregled u bolnici, igranja kampanja u FIFA-i, sporadična grupna igranja Fortnitea, preko profesionalnih esportaša i streamera pa do onih koji upale plejku ili računalo svaka tri mjeseca, odigraju nešto dva sata i opet zaborave na igru – sve su to gejmeri. Također moramo istaknuti da među gejmerskom populacijom mobilne igre postaju sve popularnije, tako da je to jedan trend koji treba budno pratiti”, kaže Trojan.
Šarolika publika koja prati GameHub
Što se tiče publike njihovog TV kanala, kaže da su to aktivni konzumenti gaming sadržaja, ali i oni koji će to tek postati.
“Raspon godina naših gledatelja i pratitelja je od 7 do 77. Budući da se način konzumiranja sadržaja jako brzo mijenja i da generacije više nisu unificirane u tome gdje prate određene teme, u GameHubu smo se odlučili tome prilagoditi na način da smo cijelu priču postavili kao multimedijalni projekt. Sve je krenulo s TV kanalom, koji se u Hrvatskoj emitira na (gotovo) svim providerima, ali smo se proširili i na YouTube, društvene mreže, streaming platforme i TikTok. Na svakoj platformi je sadržaj prilagođen publici koja je tamo pa tako televizijski kanal većinom prati publika 35+, na YouTubeu su ljudi između 20 i 35, a recimo na TikToku nam je najmlađa publika, većinom između 10 i 20 godina. Aktivno nas prati i sudjeluje u stvaranju našeg sadržaja nekoliko desetaka tisuća ljudi kroz sve platforme, ali tu moram naglasiti da se to ne odnosi samo na RH, nego i BiH, Srbiju, a postepeno i na Sloveniju”, zaključuje Trojan.