Ekonomski institut predviđa da će hrvatski BDP rasti 3,3 posto ove, a 2,9 posto sljedeće godine
Najveći dio predviđenog rasta odnosi se na domaću potražnju
Ekonomski institut Zagreb predviđa rast BDP-a u ovoj godini od 3,3 posto te blago usporavanje rasta u 2018. kada bi, prema njihovim procjenama rast trebao iznositi 2,9 posto. U najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook, iz ekonomskog instituta kažu kako će struktura rasta BDP-a u ovoj godini u velikoj mjeri nalikovati onoj iz prethodne godine – najveći doprinos rastu davati će domaća potražnja.
Od predviđenog rasta od 3,3 posto, 3,1 postotni bod odnosit će se na domaću potražnju, dok će neto vanjska trgovina imati doprinos od 0,2 postotna boda najviše zahvaljujući robnom izvozu i turističkoj sezoni. U sljedećoj će se godini doprinos domaće potražnje dodatno povećati na 3,4 postotna boda, ali će zbog ubrzavanja rasta uvoza, neto vanjska trgovina imati najveći negativan doprinos u posljednjih deset godna od 0.6 postotna boda.
Negativan utjecaj porasta cijena nafte
Više od polovice rasta BDP-a u ovoj godine generirat će kućanstva koja će, piše Ekonomski instut u priopćenju, nastaviti svoj uzlazni trend ponajviše zahvaljujući poreznim izmjenama na početku godine te općem oporavku gospodarstva što je dovelo do rasta plaća i zaposlenosti.
Realna potrošnja kućanstava tako bi u ovoj godini mogla porasti za 3,2 posto na godišnjoj razini. S porastom cijena nafte na svjetskom tržištu, što se već počelo prelijevati na domaće cijene energenata, prijevoza i hrane, u 2018. će doći do blago pada dinamike rasta potrošnje – predviđaju rast potrošnje kućanstava od 2,7 posto u 2018. godini.
Usporavanje rasta državne potrošnje
Očekuju rast državne potrošnje u 2017. za 1,4 posto, a ukoliko se nakon lokalnih izbora postigne politički konsenzus moguće je očekivati daljnje reforme i fiskalnu racionalizaciju te dodatno usporavanje stope rasta države potrošnje koja bi u 2018. mogla iznositi 0,7 posto.
Otprilike trećinu ovogodišnjeg očekivanog rasta BDP-a činit će rast investicija, što je ujedno i najveći doprinos rasta investicija još od 2008. godine. Nakon rasta od 4,6 posto u 2016. godini, Institut očekuje da će investicije u ovoj godini porasti za 5,4 posto, a u sljedećoj za 7,1 posto. Prognoze se temelje na rastućoj učinkovitosti u korištenju sredstava iz EU fondova, na poboljšanju poslovne klime, ali i najavama nekoliko investicijskih projekata, posebice u turizmu.
Smanjenje broja nezaposlenih
Institut očekuje da bi se stopa rasta izvoza mogla usporiti zbog aprecijacije kune što negativno utječe na međunarodnu konkurentnost. U ovoj godini očekuju rast izvoza od 6,8 posto te daljni rast od 5,9 posto sljedeće godine. Uvoz bi mogao nastaviti snažno rasti – 6,8 posto u ovoj te 7,3 posto u 2018. godini.
Očekuje se i daljnje smanjenje broja nezaposlenih i blagi rast broja zaposlenih koji će se uglavnom generirati u privatnom sektoru. Institut tako predviđa stopu nezaposlenosti od 13,3 posto u 2017. te 12,4 posto u sljedećoj godini. Neto plaće rast će i u ovoj i u sljedećoj godini. Cijene bi u ovoj godini mogle porasti za 1,4 posto u odnosu na 2016., a rast bi se mogao dodatno ubrzati u sljedećoj godini na 1,9 posto.