Hoće li Musk danas promijeniti povijest? Što trebate znati ako se to (i ne) dogodi
Sleti li raketa Falcon 9 čitava na splav, počet će svemirska revolucija
Danas u 16:33 po lokalnom vremenu, Elon Musk će u Cape Canaveralu na Floridi još jednom pokušati promijeniti povijest svemirskih putovanja. Ima veliku ideju – rakete koje se mogu koristiti više puta.
Da bi dočarao sadašnji poslovni model svemirskih letova, Elon Musk moli da zamislite da aviokompanija baci u smeće jedan novi Boeing 747 nakon svakog leta iz New Yorka u London. Uspije li promijeniti taj rastrošni model, toliko će srušiti troškove leta u svemir da će omogućiti razvoj posve nove industrije.
Za početak, mora uspješno lansirati raketu Falcon 9 svoje tvrtke SpaceX. Nakon to raketa poleti iz Cape Canaverala, inženjeri će je pokušati usporiti i navesti da sa što manje oštećenja vertikalno sleti na splav u Atlantskom oceanu, kako bi je mogli ponovno upotrijebiti. Prvi koncept predviđao je usporavanje slijetanja posebnim padobranima ali su se oni uslijed stresa i vrućine raspadali pa su 2011. počeli razvijati sustav usporavanja motorima. Jednom su već pokušali spustiti Falcon 9 ali je on tako tvrdo udario u splav da je eksplodirao. Dobra vijest je bila da je udario u splav, što znači da su ga uspjeli precizno usmjeriti. Evo što treba znati o Muskovu projektu prije nego se večeras možda uživo uključite u prijenos lansiranja.
Raketa Falcon 9 trebala bi drastično pojeftiniti svemirske letove
Rakete se obično grade tako da se nakon što obave funkciju u svemiru raspadnu na komadiće ili padnu u ocean. Elon Musk zaključio je da bi rakete, kada bi kontrolirano slijetale, možda mogle ostati dovoljno neoštećene da se nakon manjih popravaka mogu ponovno koristiti.
Kako svaka raketa stoj nekoliko milijuna dolara, višekratna upotreba preko noći bi toliko pojeftinila svemirske letove da bi postali dostupni i malo jačim korporacijama. Troškovi opskrbe i servisiranja Međunarodne svemirske stanice pali bi nekoliko puta. Barem tako tvrdi Elon Musk.
Dok testira raketu, SpaceX snabdijeva Međunarodnu svemirsku postaju (ISS)
SpaceX je na natječaju NASA-e zajedno s Boeingom dobio posao opskrbe svemirske stanice u 12 misija vrijedan 6,8 milijardi dolara. Ovo je šesta misija u kojoj astronautima šalju 2,5 tone potrepština, materijal za 40 znanstvenih eksperimenata i jedan aparat za kavu. SpaceX koristi ove misije za testiranje višekratne rakete Falcon 9.
Raketa mora lansirati aparat za kavu za astronaute na ISS-u pa se spustiti na platformu u oceanu
Falcon 9 je napravljen iz dva dijela: prvi je dugačak 42 metara i pogonit će raketu prvih nekoliko minuta, dok ne postigne visinu oko 80,5 kilometara. Zatim će se odvojiti i pasti na Zemlju. Manji dio, dugačak 15-tak metara, letjet će preostalih 6 minuta dok ne lansira u orbitu kapsulu Dragon. Zatim će se odvojiti i također pasti na zemlju.
Kapsula Dragon astronautima nosi 2,5 tone potrepština za astronaute, materijal za 40 različitih znanstvenih eksperimenata i jedan aparat za kavu. Na svemirsku stanicu će stići u srijedu, a vratiti će se za 5 tjedana s otpadom i ostalim teretom.
Čim lansira Dragon i obavi posao za NASA-u, SpaceX će dužem dijelu rakete uključiti motore i pokušati ga navoditi da precizno i što meše sleti na splav u Atlantskom oceanu istočno od Cape Canaverala. Raketa ima neku vrstu krilaca s kojom joj se može kontrolirati smijer kretanja a prije nego dotakne splav rasklopit će nogare ugrađene na dnu. Ako sve bude po planu, usporit će na 7,2 kilometra na sat i sletjeti uspravno.
Zadnji put je pala umjesto da sleti, ali je bar pogodila platformu, što je velika stvar
Space X je u siječnju lansirao Falcon 9 s istog mjesta ali zbog manjka hidraulične tekućine raketa je izgubila stabilnost putanje i tako snažno udarila u splav da je eksplodirala. Dobra vijest je bila da je prilično točno pogodila splav, što je bio znak da su na dobrom putu i da se mogu nadati velikim stvarima.
Danas su im šanse velike, ali platforma je možda ipak premala za Falcon 9 i miče se na moru
U SpaceX-u su ovoga puta u raketu stavili više hidraulične tekućine ali imaju drugih problema. Raketom je jako teško upravljati jer je dizajnirana za lansiranje kapsule u orbitu. To otežava usporavanje i usmjeravanje pri slijetanju a nisu sigurni ni da su nogari dobro rješenje. Kad se rastegnu raketa zauzima 21 metar širok prostor a cijela splav je široka 91 metar. Inženjeri koji vode slijetanje morat će biti krajnje precizni jer platforma, usto, pluta u oceanu što je čini pokretnom metom.
Ako ne uspiju, imaju još 15 pokušaja ove godine
Imaju još 15tak planiranih lansiranja u 2015. godini. Ali nije sve tako jednostavno. Gradnja novog Falcona 9 stoji 54 milijuna dolara. Lansiranje stoji još 200.000 dolara, što ide uglavnom za gorivo. Neki stručnjaci zato upozoravaju da je ušteda na svemirskim letovima koju najavljuje Elon Musk precijenjena.
Krajni cilj SpaceX-a su privatne kolonije na Marsu.
SpaceX je jedan od najglamuroznijih startupa u povijesti. Osnivač Tesle Elon Musk osnovao ga je 2002. kako bi realizirao svoje ambicije u svemiru kojima je krajnji cilj kolonizacija Marsa ali bolje da se sada ne upuštamo u to.
Elon Musk želi da njegov SpaceX za svemirske letove postane ono što je Apple za gadgete. Prije 5 godina postali su prva privatna tvrtka koja je uspješno lansirala letjelicu u Zemljinu orbitu, a 2012. prva privatna tvrtka čija je letjelica sletjela na Međunarodnu svemirsku postaju. Njihova kapsula Dragon V2 od 2017. će biti prvi “svemirski taksi” za prijevoz astronauta koji će zamijeniti Space Shuttle.
SpaceX ulazi i u lukrativni biznis lansiranja satelita ali to ne ide glatko. Na sudu su s američkim vojnim zrakoplovstvom koje su tužili što je, navodno nepropisno, tender za satelite vrijedan 11 milijardi dolara dodijelio United Launch Allianceu, joint ventureu Lockheed Martina i Boeinga.