Ok, Elon Musk je zaista kupio Twitter. Sada se svi pitaju istu stvar: što slijedi?

Pregled najvažnijih detalja oko preuzimanja Twittera vrijednog 44 milijarde dolara

FOTO: AFP

Par sati nakon što je Reuters objavio da je Twitter blizu prihvaćanja ponude Elona Muska da ga kupi u cijelosti za oko 44 milijarde dolara, stigla je i službena potvrda. Musk je sada i službeno preuzeo Twitter. Iz Twittera su izdali priopćenje u kojem su napisali da će “kompaniju u cijelosti preuzeti entitet u vlasništvu Elona Muska za 54,20 dolara po dionici”.

“Dioničari će, u skladu s postignutim dogovorom, dobiti 54.20 dolara za svaku dionicu Twittera koju posjeduju u trenutku dogovorene transakcije. Kupovna cijena je 38 posto veća od burzovne cijene dionice Twittera na 1. travnja 2022., posljednjeg dana trgovine dionicama prije nego što je gospodin Musk objavio da je kupio udio od oko 9 posto Twittera”, navodi se u priopćenju.

Twitterov CEO Parag Agrawal oduševljeno je prihvatio vijesti o novom vlasniku. “Twitter ima smisao i važnost koja utječe na cijeli svijet. Duboko sam ponosan na naše timove i inspiriran sam našim poslom koji nije bio nikad važniji nego sada”, napisao je Agrawal.

Kako je sve krenulo?

No, kako je uopće došlo do ovog? Početkom travnja, točnije, 4. travnja, saznalo se da je Musk stekao 9,2 posto udjela u kompaniji, odnosno, da ima 73,5 milijuna dionica, što je po tadašnjoj cijeni iznosilo 2,4 milijarde dolara. Tada se smatralo da je Musk kupio te dionice kako bi postao najveći privatni dioničar kompanije, što bi mu dalo mjesto u upravnom odboru. Musk je to mjesto odbio 10. travnja.

Stigao je 14. travanj, a Musk je izjavio kako mu mjesto u odboru nije dosta. Htio je cijeli Twitter. Ponudio je otkup ostatka dionica od svih dioničara kompanije, za 54,20 dolara po dionici, oko 38 posto više nego što je platio kada je kupio svoj početni udio. Musk je tada i poslao pismo predsjedniku odbora Twittera, pa je napisao i poprilično oštru kritiku.

“Vjerujem u potencijal Twittera, koji bi mogao biti platforma za slobodu govora diljem svijeta. Uvjeren sam da je loboda govora društveni imperativ za funkcionalnu demokraciju. Shvatio sam da kompanija neće ni napredovati ni služiti ovom društvenom imperativu u sadašnjem obliku”, napisao je Musk.

Twitter se pokušao obraniti, pa odustao

Tjedan dana nakon Muskove ponude, predao je i svoj plan Američkoj komisiji za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima. Objasnio je kako će preuzimanje financirati s 25,5 milijardi dolara zajma, te 21 milijardom dolara iz drugih izvora. Analitičari su tada procijenili da bi zajam Twitter mogao koštati milijardu dolara godišnje, odnosno oko 20 posto njihovog godišnjeg prihoda.

Ubrzo nakon toga, Twitterov upravni odbor krenuo je s “poison pill” taktikom, odnosno, “otrovnom pilulom”. Riječ je o obrambenoj strategiji koju “napadnuta” kompanija, u ovom slučaju Twitter, može iskoristiti kako bi obeshrabrila ili spriječila potencijalno agresivno preuzimanje kompanije. Kompanije koriste tu strategiju kako bi postale manje atraktivne zainteresiranom kupcu, a jedna od taktika je da postojeći dioničari kupuju dionice po nižoj cijeni, čime se umanjuje interes za kupnjom. Investopedia piše kako ta strategija nije “prva niti najbolja” za obranu kompanije, no da je često vrlo efikasna. Očito u ovom slučaju, protiv Muska, i nije bila baš efikasna.

Za sada i nije poznato što je promijenilo mišljenje u Twitteru i dovelo do toga da se slože s Muskovim preuzimanjem, no New York Times je pisao kako Twitterovi zaposlenici i nisu dobili puno informacija o tome što se događa, te da su podvojenog mišljenja oko preuzimanja.

Želi stvoriti ‘digitalni gradski trg’

O tome što Musk može zaista promijeniti na Twitteru, za sada jednostavno ne možemo znati. Ono što znamo je to da Musk zaista želi promjene na društvenoj mreži. Kada je početkom travnja objavljeno da ima udio od 9,2 posto u mreži, Musk je objavio anketu na Twitteru, pa svoje pratitelje pitao treba li društvena mreža uvesti funkciju editiranja tvitova, na čemu već rade godinama. Kasnije je sugerirao da bi trebalo ukloniti oglase za korisnike koji plaćaju Twitter Blue pretplatu, pa je predložio da se i smanji cijena pretplate, da bi na kraju, naravno, predložio i mogućnost plaćanja u Dogecoinu.

U prošlosti, Musk je bio jedan od Twitterovih najistaknutijih kritičara, posebice po pitanju moderacije, odnosno, nadzora nad objavljenim sadržajem. Tvrdio je kako je “apsolutist slobode govora”, što dovodi u pitanje kako će se ubuduće moderirati sadržaj na mreži. Twitter trenutno zabranjuje i banira uznemiravanje, zlostavljanje i objave kojima se želi nanijeti fizička bol nekome. Mreža ima i pravila oko objavljivanja lažnog ili netočnog sadržaja, poput dezinformacija povezanih s koronavirusom.

Musk je u tvitu, nakon što je nadzorni odbor prihvatio njegovu ponudu, napisao kako od mreže želi stvoriti “digitalni gradski trg”. Sudeći po tome što je prije govorio, Musk se zalaže da društvene mreže ne uklanjaju sadržaj koji je legalan, ali nekim ljudima ili skupinama uvredljiv. Tijekom intervjua za TED, Musk je rekao da “ako je u sivoj zoni, neka taj tvit postoji”, ali rekao je i da “kupnja Twittera nije način za zaraditi novac”. Dakle, za pretpostaviti je da Musk želi smanjiti razinu moderacije sadržaja, te da mu primarna ideja nije zaraditi novac.

Što bi se sada moglo dogoditi?

Ono što pak možemo gotovo pa sigurno reći je da će se mogućnost editiranja tvita konačno, nakon niza godina i najava, pojaviti. Ipak, i sam Musk je o tome nekoliko puta tvitao. Kritičari kažu da bi takva funkcija mogla naštetiti društvenoj mreži, jer bi otvorila mogućnost da se prikriju neke sada nedopuštene stvari, poput uznemiravanja, pa da se prikaže kao da se to nikad nije dogodilo. Editiranjem se, kažu kritičari, otvara i mogućnost manipulacije. No, zagovornici te funkcije kažu da bi ona mogla pomoći u uklanjanju tipfelera, dok bi se za manipulacije i slična zlorabljivanja funkcije mogle uvesti razne zaštite, poput “povijesti editiranja”.

Musk bi mogao Twitterov algoritam učiniti javnim. Ranije je izjavio kako podržava objavljivanje algoritma na GitHubu, mreži na kojoj developeri mogu objavljivati svoj kod. Naravno, oni koji priželjkuju više transparentnosti na mreži kažu kako bi objavljivanje koda bio velik korak naprijed, dok protivnici kažu da bi takav potez donio malo dobrog.

Twitter posljednjih godina ima i veliki problem s botovima, odnosno lažnim računima koji automatski tvitaju na određenim temama. Jedan od primjera su i botovi koji se predstavljaju kao javne osobe, poput Muska, pa u odgovorima ispod tvitova prave osobe, ponovno poput Muska, pozivaju na razne prijevare, često s kriptovalutama. Premda nije rekao da bi ih uklonio, Musk je ranije izjavljivao da su botovi problem, te da bi se s njima trebalo obračunati.

Kada bi moglo doći do promjena?

Sigurno je i to da se promjene neće dogoditi odmah. Premda je postignut dogovor, riječ je i dalje o iznimno kompliciranom postupku, koji vrijedi golemih 44 milijarde dolara. Optimistično bi bilo za reći da će sve biti gotovo za par tjedana, a realnija je procjena da bi moglo potrajati nekoliko mjeseci.

Stoga bi velike promjene mogle doći tek kasnije, no neke promjene bi se i sada mogle dogoditi. Musk je jučer tvitao kako se nada da će i “njegovi najgori kritičari ostati na Twitteru, jer je to smisao slobode govora”, što se može protumačiti na način i da je sam Musk svjestan da će ovo preuzimanje dovesti do određenog odljeva korisnika.

Niz stranih medija se zapitao i hoće li Muskova “apsolutna sloboda govora” dovesti i do vraćanja Donalda Trumpa, bivšeg američkog predsjednika koji je baniran na mreži zbog svoje uloge u napadu na američki Kapitol 6. siječnja prošle godine. Musk za sada nije javno komentirao slučaj Trumpa, no logika nalaže da je mogućnost vraćanja Trumpa sasvim moguća. Hoće li se to dogoditi ovisi vjerojatno i o samom Trumpu, koji je u međuvremenu osnovao svoju društvenu mrežu Truth Social. CEO Trumpove tehnološke kompanije Devin Nunes je za FOX News izjavio da i ako se Trumpu dopusti vraćanje na mrežu, da on baš i nema interesa za povratak.

Kakve su reakcije?

Twitterov osnivač, Jack Dorsey, koji je početkom mjeseca imao manje dionica od Muska, napisao je da je “Elon jedino rješenje kojem vjeruje”. “Twitter je kao kompanija bio moj jedini problem i moje jedino žaljenje. Vlasnik mu je bio i Wall Street i reklame. Uzimanje Twittera od Wall Streeta je prvi ispravni korak”, napisao je između ostalog Dorsey.

Na Muskovo preuzimanje Twittera reagirao je i Most, koji se slaže s Muskovom idejom o jačanju slobode govora na mreži. Napisali su i da će zbog toga pojačati svoju aktivnost i broj objava na mreži, te da će dati prednost “onim platformama koje promoviraju slobodu govora”.

Elizabeth Warren, demokratska senatorica, smatra kako je Muskovo preuzimanje Twittera “opasno za demokraciju”. Tvrdi i kako za milijardere poput Muska postoje “drugačija pravila”, te da oni akumuliraju moć za svoju korist.

S druge strane je republikanska senatorica Marsha Blackburn, koja u Muskovo preuzimanje Twittera polaže velike nade, te tvrdi da je ovo velik korak za slobodu govora.

Iz NAACP, National Association for Advancement of Colored People, jedne od najstarijih i najutjecajnijih organizacija za ljudska prava u SAD-u, napisali su da postoji opasnost da bi Twitter mogao postati “Petrijeva zdjelica za govor mržnje ili lažne navode koji bi mogli srušiti našu demokraciju”.

Naravno, reagirao je i ostatak Twittera, najčešće s memeovima.