Europska unija je upravo zabranila da vam na placu daju besplatne vrećice (a hrvatski proizvođači su odahnuli)
Možda ipak nećemo morati zatvarati tvornice, kaže Danijel Drčić iz tvrtke Optiplast
Europski parlament u Strasbourgu izglasao je direktivu kojom će se ograničiti korištenje tankih plastičnih vrećica kakve se masovno koriste kod nas. Procjenjuje se da ih u EU upotrijebe oko 100 milijardi godišnje, znači da svaki stanovnik potroši oko 200 vrećica, pa nije teško razumjeti ekološke motive ovakve odluke.
Godišnje 8 milijardi tih vrećica završi u prirodi. Europska unija želi ograničiti upotrebu vrećica tanjih od 0,05 milimetara, koje se najčešće koriste jednokratno jer lako pucaju a u barem 10 članica Europske unije dijele ih besplatno. Te tanke vrećice smetaju ih jer su ustanovili da se u njima najčešće baca smeće a ne mogu se razgraditi.
Prema novim propisima usvojenima u utorak, sve članice EU do 2019. će morati svim trgovcima zabraniti besplatno dijeljenje tankih vrećica. Svaka vlada, ako to odluči, ograničiti upotrebu može i drugim mjerama, ali do 2020. mora postići da nijedan građanin ne koristi više od 90 vrećica godišnje a u 6 godina nakon toga to mora smanjiti na 40 vrećica godišnje.
Novi zakon je kompliciran i razvodnjen
I sami europarlamentarci koji su tražili ograničenje, predvođeni danskom zastupnicom iz grupacije Zelenih Margrete Auken, priznaju da je zakon mogao biti jednostavniji a oštriji, ali najmjerno su ostavili prostor za kompromis kako Europska komisija pod pritiskom članica ne bi povukla direktivu, što se može dogoditi kad članice oko nečega nisu jednoglasne.
Plan ograničavanja korištenja plastičnih vrećica skoro je ukinut kad je imenovana nova Komisija Jeana-Claudea Junckera, jer je bio previše izmijenjen u odnosu na izvorni prijedlog.
Mirela Holy ovo je već pokušala, bezuspješno
Irska je 2002. uvela porez na plastične vrećice i tako smanjila upotrebu za 90 posto. Naknadu od 2 kune za korištenje plastičnih vrećica u Hrvatskoj je 2012. pokušavala uvesti tadašnja ministrica zaštite okoliša Mirela Holy nije uspjela. Proizvođači vrećica i trgovci upozoravali su da bi takva mjera ugrozila 3000 radnih mjesta i poljuljala cijelu jednu industriju, u Hrvatskoj 50tak uglavnom obiteljskih tvrtki živi od proizvodnje vrećica.
U Hrvatskoj od vrećica živi 3000 ljudi
Želimir Feitl, predsjednik Udruženja za plastiku i gumu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, rekao je da domaći proizvođači izvoze 25,4 milijuna dolara plastičnih vrećica godišnje a u Hrvatsku se uvozi 15,5 milijuna dolara, uglavnom preko stranih trgovačkih lanaca. Proizvođači, podsjetio je, plaćaju naknadu od 1500 kuna po toni vrećica.
Hrvatski proizvođači i HGK izborili su blaži zakon
Prijedlog direktive o vrećicama u EU bio je puno stroži od ovoga koji je usvojen, ali ga je Hrvatska uspjela ublažiti. Pregovarači Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva zaštite okolišta, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva poduzetništva i obrta zajedno s udruženjem hrvatskih proizvođača plastike i gume tražili su kompromis, prema kojemu se članicama ostavlja mogućnost izbora: da ograniče godišnju potrošnju vrećica tanjih od 0,05 milimetara na 90 vrećica po osobi do 2019. a onda na 40 vrećica do 2025 ili da uvedu naplatu za sve jednokratne vrećice do 31. prosinca 2018.
Tražili su da se vrećice tanje od 0,15 milimetara ne naplaćuju ni ne zabranjuju i da se vrećice općenito ne nazivaju opasnim otpadom jer je riječ samo o smeću. Hrvatskoj je bilo važno zaštititi proizvođače, jer po potrošnji nije među težim slučajevima, najviše vrećica troše baltičke zemlje, zatim Mađarska, Poljska, Portugal, Slovačka i Slovenija, oko 466 po stanovniku.
HGK tvrdi da vrećice naprosto treba drugačije bacati
“Ova će odluka sigurno utjecati na smanjenje proizvodnje plastičnih vrećica koja je u Hrvatskoj značajna i čak 60 posto se izvozi.” tvrdi Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktora Sektora za industriju HGK. “Zadovoljni smo da smo uspjeli postići da se proizvodnja ne zabrani jer to smatramo neosnovanim, budući da se vrećice mogu materijalno reciklirati. Naš je stav da se problem otpada treba rješavati odvojenim prikupljanjem kroz sustav, a ne zabranom proizvodnje zato što ne postoji sustav. Hrvatska ima dobar primjer zbrinjavanja plastičnih boca kojih više nema u prirodi, koji više nisu problem okoliša jer su zbrinute kroz sustav”, zaključuje gospođa Pehnec Pavlović.
Proizvođači su sretni su jer neće zatvarati tvornice
Direkotr sisačke tvrtke Optiplast Danijel Drčić, koji je bio uključen u pregovore s Europskom unijom, kaže da su proizvođači ipak uspjeli obraniti ono što im je najvažnije: “Naši su prijedlozi usvojeni i to nam daje nadu za preživljavanje hrvatskih tvronica”. Inicijativa za zabranu polietilenskih vrećica krenula je iz Italije koja ih je i sama zabranila, s velikim planovima proizvodnje biorazgradivih vrećica.
Uvest će se novi sustav prikupljanja i reciklaže
Hrvatska je bila jedina članica koja je tražila značajne promjene u novim propisima. “Polietilenske vrećice već u proizvodnji su manje toksične od papirnatih i mogu se potpuno reciklirati.” tvrdi Drčić “A okoliš zagađuju zbog nemara ljudi i lošeg sustava prikupljanja”. Proizvođači vrećica se s Ministarstvom zaštite okoliša dogovaraju oko razvijanja sustav prikupljanja i reciklaže. “Njemačka i Austrija to su odlično riješile. S boljim sustavom prikupljanja i naplatom debljih vrećica, ovo će se pitanje u Hrvatskoj riješiti” tvrdi Drčić. U Hrvatskoj se većina vrećica debljih od 0,15 milimetara već naplaćuje, može se očekivati veća cijena.