Evo jedne dobre vijesti; od iduće godine moći ćemo, bez problema, naručiti stvari iz bilo koje zemlje u EU

EK postigla je dogovor o stvaranju jedinstvenog europskog digitalnog tržišta

FOTO: Screenshot/Youtube

Sinoć su završili pregovori oko stvaranja jedinstvenog europskog digitalnog tržišta, o kojem Europska komisija odlučuje već godinu i pol dana. Ovim dogovorom, ukidaju se restrikcije na kupnju iz pojedinih zemalja unutar Europske unije. Do sada se moglo dogoditi da neka web trgovina iz, primjerice, Njemačke, odbija dostavljati u Hrvatsku, no za Božić 2018. godine, poklone ćemo moći naručivati iz bilo koje zemlje u EU.

Ovom odlukom, kupci stječu pravo na kupnju s bilo koje stranice unutar Europske unije, a trgovine više neće smjeti odbiti poslati paket kupcima (ili ih preusmjeravati na druge web trgovine), ako se kupac nalazi u određenoj zemlji članici EU. Ukidanje zabrane za se sada odnosi samo na fizičke proizvode, a servisi za čitanje e-knjiga ili streaming glazbe možda će biti uključeni u zakon kroz iduće dvije godine.

Autorska prava usporila su pregovore

Pregovarači su se trudili pravila primijeniti i na sadržaj koji zaštićen autorskim pravilima, no otpor im je pružilo nekoliko zemalja članica, ali i servisa za streaming glazbe, prodavača e-knjiga, te kompanija koje izdaju video igre. Prvotni prijedlog Europske komisije ne uključuje sadržaj zaštićen autorskim pravima. Proširenje pravila na taj sadržaj bio je najveći problem tijekom pregovora, a znatno ih je i usporio početkom ove godine.

“Ovim dogovorom, kojim se uklanjaju restrikcije, dajemo veći izbor kupcima. Ojačati ćemo e-trgovinu i napraviti veliki korak u stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta. Smatramo da je ovo ujednačeni dogovor te se nadamo da će zemlje članice podržati dogovor u sljedećih par tjedana”, izjavila je Annikky Lamp, glasnogovornica estonskog predsjedništva Vijeća Europske unije.

Juncker želi da se sve riješi do 2019. godine

Dogovor uključuje klauzulu u kojoj će zakonodavci EU morati evaluirati koliko uspješno funkcioniraju novi zakoni, s mogućnosti proširivanja na zaštićeni sadržaj poput streaminga glazbe i e-knjiga. Među glavnim protivnicima ove odluke je glazbeni servis Spotify, koji ima različite cijene za svoju uslugu u različitim zemljama članicama. Primjerice, Spotify bi trebao povisiti cijenu svoje usluge u Estoniji ili Bugarskoj, kako bi bila na istoj razini kao cijena u Njemačkoj ili Francuskoj. Smatraju da im to baš i nije pametna odluka.

Do kraja ovog mandata Europske komisije preostale su još dvije godine, a mnogi prijedlozi se još uvijek nalaze u fazama pregovora. Predsjednik vijeća Jean-Claude Juncker izjavio je tijekom summita u Estoniji u rujnu kako želi da se svi prijedlozi vezani za jedinstveno digitalno tržište riješe do 2019. godine, kada on napušta tu funkciju. Iskoristio je priliku, pa je prozvao vođe nekih zemalja članica da namjerno usporavaju neke pregovore.

Manjina kupuje van svoje zemlje članice

Prvi prijedlog zakona o zabrani geoblokiranja je predan u svibnju 2016. godine, uz neke druge prijedloge koji su trebali ukinuti ograničenja za online trgovinu između zemalja članica. Krajnji cilj ovog zakona je povećati online prodaju te općenito povećati e-trgovinu na europskoj razini. Više od 60 posto stanovnika EU kupovalo je online tijekom prošle godine, pokazuju podaci Europske unije.

Problematično je što većina online kupaca nisu kupili proizvode van svoje zemlje, već je njih čak 89 posto kupovalo iz domaćih online trgovina. Samo 32 posto stanovnika kupovalo je iz drugih članica EU, dok je 20 posto kupovalo iz trgovina van EU, što uključuje i azijske zemlje. Jedna od bitnijih komponenti ovog dogovora je i prijedlog kojim bi se i smanjile poštarine unutar EU, što bi također povećalo online prodaju.