Nekad je nužno odabrati stranu

Facebookovo gašenje vijesti u Australiji svjetska je tema dana. Stvar je kompleksnija nego se čini

I Google je dugo prijetio da će onemogućiti tražilicu Australcima, od čega je odustao u posljednji čas

Korisnicima Facebooka u Australiji danas je onemogućeno čitanje i dijeljenje vijesti iz lokalnih i svjetskih medija, dok australski mediji više neće moći objavljivati svoje sadržaje na stranicama te društvene mreže. Novouvedena ograničenja došla su kao posljedica eskalacije sukoba oko toga trebaju li tehnološki divovi platiti medijima za preuzimanje njihovih sadržaja. Takav razvoj događaja već je počeo ozbiljno utjecati na živote stanovnika Australije, i to ne samo onih koji su ovisni o vijestima.

Puno je opasnije gašenja stranica nekih spasilačkih službi na kojima su se objavljivala upozorenja na požare, nevrijeme i epidemiju. Dok Australci bjesne i pitaju se kako su mogli dopustiti da im distribucija ključnih informacija toliko ovisi o društvenoj mreži, s Facebooka uvjeravaju da mediji njih trebaju više nego oni medije, i ne pokazuju namjeru da popuste. Pripremili smo pregled ovog slučaja.

1. Kako je priča počela?

Odavno je prisutna zabrinutost zbog tržišne dominacije internetskih megakompanija, poput Googlea i Facebooka, naspram tradicionalnih medijskih kompanija koje gube prihode. Oni smatraju da su za to krivi Google i Facebook, no istina je nešto kompliciranija. Kako piše analitičar Ben Evans, pojavom interneta izdavači su ostali bez monopolne pozicije kakvu su desetljećima imali u svom geografskom području.

Nakon što je internet razbio taj monopol nad čitateljima i potrošačima, dio oglašivača prelazi na nove, efikasnije kanale. Dodatno, na Googleu i Facebooku počinju se oglašavati manje tvrtke i obrti, koji najčešće nisu imali sredstava za relativno skupe oglase u novinama. Medijske kompanije stoga su pokrenule niz lobističkih i PR-ovskih koraka kako bi prisilile Facebook i Google da dijele dio svojih prihoda, posebno u Europskoj uniji i Australiji.

Snažan korak učinio je 2018. godine australski vladin regulator, koji je pokrenuo istragu o utjecaju Googlea i Facebooka na konkurenciju u medijima i oglašavanju. Po završetku istrage regulator je preporučio uvođenje obvezujućeg kodeksa ponašanja koji je klasičnim medijima trebao pomoći da uhvate dah u utrci sa zahuktalim internetskim divovima.

2. Što je Australija učinila?

Australska vlada prihvatila je preporuku svojeg regulatora, izašavši s nacrtom zakona čijim bi donošenjem bio uveden “obvezujući kodeksa ponašanja”. Kodeks je stvoren kako bi se definirali odnosi između tradicionalnih medija i internetskih kompanija koje ubiru većinu globalnih prihoda od digitalnog oglašavanja. To znači da bi Google, Facebook i ostale velike kompanije trebale plaćati tradicionalnim medijima za sadržaj koji prenose.

Novi zakon omogućio bi medijima da s internetskim divovima pregovaraju o cijeni i uvjetima pod kojim se njihov sadržaj smije pojavljivati u news feedu i tražilicama. Za Facebook je posebno bolan bio prijedlog da u slučaju neuspjeha pregovora cijenu određuje državni regulator – bili su uvjereni da će to medije potaknuti na iznošenje nerealnih zahtjeva. Zakonom bi bile predviđene i visoke kazne za kršenje ugovora, oko pet milijuna eura po prekršaju ili deset posto zarade prekršitelja na lokalnom tržištu.

3. Kako je odgovorio Google?

Premda se donedavno činilo da će Google eliminirati rezultate koji vode na vijesti australskih medija, tvrtka koja stoji iza najveće internetske tražilice proteklih je dana sklopila sporazume s nekim od najvećih australskih medijskih izdavača. Google je tako pristao medijima plaćati za informativni sadržaja koji se objavljuje na toj platformi. Među najvećim dobitnicima nakon postizanja dogovora našao se medijski mogul Rupert Murdoch, koji već dugo traži da se tvrtke poput Facebooka i Googlea natjera neka počnu plaćati za sadržaj koji prenose.

Sporazum s Murdochovom kompanijom News Corp, koja uključuje Wall Street Journal, New York Post, The Times, The Sun i The Australian, sklopljen je na tri godine. Iz Murdochove kompanije objavljeno je da će Google isplatiti “velike svote” za sadržaje novinskih naslova koji će se pojaviti na platformi pokrenutoj prošle godine, News Showcase. Uz to, Google će s nakladnicima dijeliti zaradu od reklama i uložiti u razvoj video novinarstva na YouTubeu. Slični sporazumi očekuju se i s drugim australskim medijima, pa sporni zakon za Google više nije problematičan.

4. Kako je reagirao Facebook?

Facebok je, dakle, odlučio ugasiti autralske vijesti. Direktor Facebooka za Australiju i Novi Zeland, Willliam Easton, naveo je u priopćenju da će se sigurno puno ljudi pitati zašto reagiraju drugačije od Googlea. Googleova tražilica je “neraskidivo povezana s vijestima, a izdavači vijesti ne daju dobrovoljno svoje sadržaje. Ali na Facebooku odlučuju objaviti vijesti jer im to omogućuje prodaju više pretplata, rast korisnika i povećanje prihoda od oglašavanja”, objasnio je.

Najveća svjetska društvena mreža navodi da je stvorila više od 5 milijarda veza prema australskim publikacijama, čiju vrijednost procjenjuje na 407 milijuna australskih dolara (261 milijuna eura) za medije. “Za Facebook dobici su minimalni”, inzistirao je čelnik. “Vijesti predstavljaju manje od četiri posto sadržaja koje ljudi prate”. “Mjesecima objašnjavamo australskoj vladi da razmjene vrijednosti između Facebooka i izdavača idu njima u prilog”, zaključio je Easton.

5. Zašto nije došlo do dogovora?

Kako dogovor između australskih vlasti i Facebooka nije postignut, najveća svjetska društvena mreža onemogućila je australskim korisnicima dijeljenje i pregledavanje vijesti. Iz Facebooka su naveli da prijedlog zakona pokazuje “fundamentalno nerazumijevanje veze između platforme i izdavača”.

Sebe su prikazali kao žrtvu nerazumijevanja vlasti koja je suočena s teškim izborom: “pokušati udovoljiti zakonu koji ignorira realnosti te veze, ili zaustaviti distribuciju vijesti”. Konstatirali su da su se “teška srca” odlučili za ovo drugo.

6. Kakve su posljedice?

Mrežne stranice vatrogasnih, zdravstvenih i meteoroloških služba diljem Australije ne mogu normalno funkcionirati na Facebooku u trenutku kada su se neki dijelovi zemlje našli u izvanrednoj situaciji. Stranica vladine meteorološke službe “trpi zbog Facebookovih iznenadnih restrikcija sadržaja”, napisala je na Twitteru ministrica za okoliš Sussan Ley, pozivajući korisnike da umjesto toga prate mrežnu stranicu te službe.

Poremećaj je nastupio u času kada su ministarstva izdala niz upozorenja na iznenadni porast vodostaja u dijelu države Queenslanda nakon obilnih kiša tijekom noći. Ugašena je i Facebook stranica vatrogasne službe Zapadne Australije dok se ta država priprema na uvjete “opasnosti katastrofalnog požara”. Ministarstva zdravstva najmanje triju država koja redovito objavljuju nove podatke o pandemiji koronavirusa za stotine tisuća Australaca, također trpe, kao i više vladinih računa.

Naravno, australski mediji i javnost bjesne, a Facebook su već prozvali „nedruštvenom mrežom”. Njihova vlada ne pokazuje namjeru da napravi bilo kakve ustupke, no stručnjaci smatraju kako za to neće biti spreman ni Facebook. Ističu da si ta društvena mreža ne može dopustiti da ustukne, jer bi time vladama drugih država pokazala da je moguć kompromis oko plaćanja vijesti. Usput pozivaju javnost i vlasti da razmisle kako je došlo do toga da je jedna društvena mreža postala neophodna za širenje životno važnih informacija.

7. Što će sada biti?

Spomenuti analitičar Ben Evans smatra da je postupanje australske vlade štetno i nepošteno. “Ako se novinama treba platiti što ih se linka, zašto se ne bi plaćalo svima ostalima?”, piše Evans u današnjem tekstu. Trenutni sukob Facebooka i vlade, odnosno tech kompanija i raznih vlada diljem svijeta, otvara niz pitanja o naravi interneta, granicama slobode distribucije i autorski prava proizvođača.

Ako je cilj zaštititi poziciju novinskih izdavača, smatra Evans, onda bi vlade trebale biti poštene i kazati kako se radi o porezu, odnosno poticaju, zbog javne uloge koju obnašaju. Ovako se, na nelogičan i netransparentan način, pokušava uspostaviti transfer prihoda s globalnih na lokalne subjekte, što dovodi do sukoba i problema za korisnike.