Financijski stručnjaci: 'Cijene nafte nisu dovoljno visoke, zbog ravnoteže tržišta trebaju još rasti'
Prognoze da bi se litra benzina u Hrvatskoj doista mogla približiti cijeni od 20 kuna više ne zvuče kao znanstvena fantastika
Potrošnja benzina i dizela u Hrvatskoj, Europi i SAD, unatoč dramatičnom povećanju cijena nije pala već je ponegdje i porasla, pokazuju podaci za svibanj ove godine. Već površan pogled na prometne gužve u Zagrebu, potvrđuju da će se građani Hrvatske zbog visokih cijena odreći svega osim automobila i mobitela.
Slična je situacija i drugdje po svijetu. Na osnovu dosadašnje potražnje, predviđa se da će ove godine diljem svijeta biti više turista nego ikada prije, što će još više povećati potražnju za naftom, benzinom i dizelom. Već sada na najvećim aerodromima u SAD vlada pravi kaos jer velike aviokompanije nemaju dovoljno osoblja za sve svoje zrakoplove što je onemogućilo putovanja stotinama tisuća putnika. Ako je već sada tako, kako li će biti tek kad počne prava turistička sezona.
Cijena od 20 kuna nije znanstvena fantastika
Sve to potaknulo je vodeće menadžere najvećih svjetskih naftnih kompanija da postave pitanje vladama svojih država zašto tvrde da su cijene benzina i dizela previsoke kad ih kupci i dalje plaćaju, a njihova potrošnja ne pada. Da su cijene zaista neizdržive, objašnjavaju, zasigurno bi veliki broj potrošača počeo štedjeti i smanjivati potrošnju. Na tragu takve logike šef energetskog sektora velike investicijske banke Goldman Sachs, Damien Courvalin kazao da “cijene energenata moraju biti još više kako bi počele utjecati na smanjenje potražnju na bilo koji smislen način.“ To je izjavio dok je cijena barela bila 119 dolara. U četvrtak ujutro ona je već iznosila 123,5 dolara po barelu.
Zbog takvih kretanja na tržištu nafte ne čudi da su posljednjih dana najveće svjetske banke predvidjele da će se cijena barela nafte uskoro kretati između 135 po optimističkim procjenama i 150 dolara po realnijim procjenama. Dakle i oko 30 posto skuplje nego ovih dana. A to znači da će za toliko biti skuplji benzin i dizel. Tako da onda prognoze da bi se litra benzina u Hrvatskoj doista mogla približiti cijeni od 20 kuna više ne zvuče kao znanstvena fantastika. To se najvjerojatnije neće dogoditi zbog interventnih mjera vlade, no pitanje je koliko će dugo država moći ublažavati tako veliki skok cijena nafte.
Zašto je daljnje poskupljenje nužno?
Financijski eksperti suglasni su da su nužne još više cijene nafte kako bi se uspostavila nužna ravnoteža u odnosu ponude i potražnje. Koliko je strukturni deficit nafte na tržištu golem i koliko trenutno OPEC ima malo moći nad cijenama nafte, pokazalo se prošloga tjedna kad su nakon odluke OPEC+ da poveća dnevnu proizvodnju za još 200.000 barela, cijene nafte, umjesto da padnu, porasle.
Razlog: OPEC+ ne može proizvoditi puno više nafte jer samo tri članice, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Irak imaju nešto slobodnih kapaciteta. Ali oni su sasvim nedovoljni da nadoknade gubitak ruske nafte. Nekoliko država velikih proizvođača nafte bore se održati sadašnju proizvodnju, a o povećanju ni ne razmišljaju. U travnju je OPEC+ proizveo čak 2,7 milijuna barela nafte dnevno manje nego što je trebao proizvesti. Agencija Rapidan Energy Group predviđa da OPEC+ neće ostvariti proizvodnju od 648.000 barela dnevno kako je sada obećano, već da će u srpnju i kolovozu ponuditi svega 355.000 barela dnevno više.
‘Moguća nova globalna ekonomska kriza’
Ministar energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata Suhail al-Mazrouei upozorio je da planovi za povećanje proizvodnje nafte „nisu ohrabrujući.“ Sankcije na izvoz ruske nafte, uz ostalo, iz temelja su promijenile dosadašnje globalne rute trgovine naftom. Tijekom proteklih gotovo pet desetljeća, nafta je više-manje slobodno tekla od svakog proizvođača na svijetu do bilo kojeg kupca. Sada to više nije slučaj. Umjesto da putuju dva ili tri tjedna iz ruskih baltičkih luka do Hamburga ili Rotterdama, tankeri koji prevoze rusku naftu sada putuju dva ili tri mjeseca kako bi stigli do Indije i Kine.
Nafta s Bliskog istoka namijenjena Europi sada će putovati na veće udaljenosti do europskih luka u usporedbi s kraćim rutama za Indiju i Kinu. Sve to rezultirat će većim troškovima osiguranja, otpreme i financiranja tereta, objasnio je Zoltan Pozsar, stručnjak u banci Credit Suisse i bivši dužnosnik američkog Ministarstva financija. “Skuplja trgovina energijom – zbog kraja slobodne trgovine koja se temeljila isključivo na tržišnim signalima ponude, potražnje i cijena – mogla bi izazvati sljedeću globalnu ekonomsku krizu,“ zaključio je Pozsar.
Vrtnja u začaranom krugu
Europa je pak odlučila nabavljati naftu od SAD-a, s Bliskog istoka i Afrike, a istodobno je zabranila svojim operaterima da osiguravaju i financiraju isporuke ruske nafte u treće zemlje. Što će imati za posljedicu poskupljenje polica osiguranja za rusku naftu. Zbog toga će se dio kupaca ruske nafte iz Azije okrenuti proizvođačima na Bliskom Istoku i Africi za čiju se naftu već bori Europa. Tako će doći do dodatnog pritiska na potražnju što će onda pospješiti novi rast cijena nafte. Svijet se tako vrti u začaranom krugu iz kojeg ne vidi izlaza, osim da cijene nafte i dalje rastu. Kina i Indija su jedine zemlje koje bi mogle profitirati od većih cijena ruske nafte u Aziji jer bi od Moskve mogle tražiti još veće popuste.
Sada one iznose oko 30 posto pa Peking i New Delhi plaćaju barel ruske nafte po cijeni od oko 70 dolara. No, ni to nije kraj svijeta za Rusiju jer i po toj cijeni ostvaruju zaradu, ne kao nekada, ali dovoljnu da puni svoj državni proračun. Premda su Indija i Kina znatno povećale uvoz ruske nafte zbog niskih cijena, Azija ipak neće moći apsorbirati svu rusku naftu koja je prije bila namijenjena Europi. Iako Moskva najavljuje da pronalazi nova tržišta za svoju energiju, analitičari sumnjaju da bi sva nafta iz Europe, mogla završiti kod kupaca u Aziji. Problem su troškovi osiguranja i daleko duža putovanja tankera koji prevoze sirovu naftu od prodavača do rafinerija i krajnjih kupaca. Zbog toga će cijene goriva u Europi i dalje rasti i biti vrlo visoke.
Racionalizacija energije u Europi
Komentirajući embargo EU na uvoz ruske morske nafte, agencija Fitch Ratings je prošlog tjedna objavila da EU neće moći nadoknaditi rusku naftu. „Naprosto članice OPEC-a i SAD nemaju dovoljno kapaciteta za povećanje proizvodnje, a postoje i golema infrastrukturna ograničenja i logističke komplikacije, kao što su veće osiguravajuće premije za transport nafte.“ Dodatni udar na cijene bit će veća potražnja za naftom jer Kina postupno ukida karantene koje su zbog COVID 19 uvedene u stotine kineskih gradova s pola milijarde stanovnika. A to znači da će potražnja za naftom naglo porasti.
Ministar al-Mazrouei iz UAE-a rekao je: “Veliki je rizik kad poraste potrošnja goriva u Kini,“ misleći na porast kineske potražnje i nemogućnosti OPEC+ da svijetu isporuči onoliko sirove nafte koliko je predviđeno u raznim sporazumima. Nestašica energenata s dolaskom zime, upozorava izvršni direktor Međunarodne energetske agencije (IEA) Fatih Birol, dodatno će se pogoršati.“ Zbog toga bi Europa ove zime mogla biti prisiljena početi racionalizirati energiju, počevši od industrijskog korištenja prirodnog plina, posebno ako zima bude hladna i kinesko gospodarstvo se oporavi“, zaključio je Birol te dodao: “Ako budemo imali oštru i dugu zimu i ako ne smanjimo potražnju svijet će se suočiti s puno većom energetskom krizom od one iz 1970-ih“.