Hrvatska administracija prilično velike napore ulaže u kontrolu naplate poreza, odnosno punjenja proračuna, pa tako već godinama imamo sustav fiskalizacije, od ove godine fiskalizirali su čak i mljekomate i jajomate, kako netko slučajno ne bi prodao jaje neplativši porez.
Istovremeno, kontrola potrošnje proračunskog – bilo da se radi o državi, ili lokalnim jedinicama – je vrlo slaba, a ponekad se čini da je niti nema.
Kako je moguće da milijuni nestaju bez da itko primijeti
Ovotjedna vijest da je osječki USKOK odbacio kaznenu prijavu protiv Ivice Kirina, podsjetila je na jednu od većih financijskih afera koje su se događale na lokalnoj razini. Iz proračuna Grada Virovitice tijekom tri godine nestajao je novac. Ukupna šteta iznosila je 17 milijuna kuna.
Nakon što je cijela stvar otkrivena, tadašnji pročelnik za financije Grada Virovitice Siniša Palm pronađen je mrtav, a policija je utvrdila da se radi o samoubojstvu i on je i do danas ostao jedini krivac za nestanak novca.
Prijava protiv gradonačelnika Kirina i još dvoje njegovih suradnika, koju je podnijelo nekoliko stranaka i lokalnih vijećnika, odbačena je uz obrazloženje da nije sporno da je Kirin odgovoran za zakonito raspolaganje novcem, ali da nije utvrđeno da je bilo tko osim Palma sudjelovao u krađi.
No, sasvim je jasno da nije postojao, a vjerojatno ni sada ne postoji, nikakav efikasan sustav kontrole koji bi spriječio da se gradska blagajna koristi kao bankomat za privatne potrebe.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Rasipaju novac, pa ne žele građanima otvoriti financije
Vrijedi se prisjetiti i urnebesnog slučaja iz Đakova. Prije par godina, pročelnik za financije Grada Đakova Slavko Troha na temelju lažnog maila, za koji je mislio da je stigao od gradonačelnika, uplatio je osobi pod vjerojatno lažnim imenom Lauren Yates iznos od 50 tisuća eura. Novac, naravno, nikada nije vraćen, a Troha i dalje brine o gradskim financijama.
Kada vidimo ovakve primjere krađe ili rasipanja proračunskog novca, a to se događa stalno i na svim razinama – onda je jasno zašto država ima otpor prema povećanju transparentnosti svojeg poslovanja.
Krajem prošle godine, doduše, promijenjen je Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi te je lokalnim jedinicama uvedena obveza objave svih troškova. Problematično je što je ta obveza prilično općenito definirana, a nisu definirane ni bilo kakve kazne za prekršitelje, pa je obvezu ispunilo svega nekoliko gradova i općina.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bilo bi zanimljivo vidjeti na što se sve troši novac u zdravstvu
Način na koji se troši proračunski novac nije problematičan samo na lokalnoj razini, već i na državnoj te bi potpunu transparentnost poslovanja trebalo uvesti i u ministarstva, agencije i javna poduzeća, kako bi građani imali uvid u to kako se troši njihov novac.
Na primjer, zdravstveni sustav je u sve dubljim u financijskim problemima, usprkos tome što građani izdvajaju za zdravstvo sve više novca. Bolnice su također u dugovima. Ministar Beroš je ovih dana u središtu afere zbog čudnih natječaja, Bilo bi vrlo zanimljivo vidjeti na što se sve i kako troši novac u tom sustavu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Genijalna hrvatska država. Građanima uvode fiskalizaciju na jajomate, a skrivaju kako troše milijarde poreza
Ovih smo dana svjedočili odbacivanju kaznene prijave protiv Ivice Kirina i mega aferi ministra Beroša. Što nam to govori u hrvatskoj administraciji
Hrvatska administracija prilično velike napore ulaže u kontrolu naplate poreza, odnosno punjenja proračuna, pa tako već godinama imamo sustav fiskalizacije, od ove godine fiskalizirali su čak i mljekomate i jajomate, kako netko slučajno ne bi prodao jaje neplativši porez.
Istovremeno, kontrola potrošnje proračunskog – bilo da se radi o državi, ili lokalnim jedinicama – je vrlo slaba, a ponekad se čini da je niti nema.
Kako je moguće da milijuni nestaju bez da itko primijeti
Ovotjedna vijest da je osječki USKOK odbacio kaznenu prijavu protiv Ivice Kirina, podsjetila je na jednu od većih financijskih afera koje su se događale na lokalnoj razini. Iz proračuna Grada Virovitice tijekom tri godine nestajao je novac. Ukupna šteta iznosila je 17 milijuna kuna.
Nakon što je cijela stvar otkrivena, tadašnji pročelnik za financije Grada Virovitice Siniša Palm pronađen je mrtav, a policija je utvrdila da se radi o samoubojstvu i on je i do danas ostao jedini krivac za nestanak novca.
Prijava protiv gradonačelnika Kirina i još dvoje njegovih suradnika, koju je podnijelo nekoliko stranaka i lokalnih vijećnika, odbačena je uz obrazloženje da nije sporno da je Kirin odgovoran za zakonito raspolaganje novcem, ali da nije utvrđeno da je bilo tko osim Palma sudjelovao u krađi.
No, sasvim je jasno da nije postojao, a vjerojatno ni sada ne postoji, nikakav efikasan sustav kontrole koji bi spriječio da se gradska blagajna koristi kao bankomat za privatne potrebe.
Rasipaju novac, pa ne žele građanima otvoriti financije
Vrijedi se prisjetiti i urnebesnog slučaja iz Đakova. Prije par godina, pročelnik za financije Grada Đakova Slavko Troha na temelju lažnog maila, za koji je mislio da je stigao od gradonačelnika, uplatio je osobi pod vjerojatno lažnim imenom Lauren Yates iznos od 50 tisuća eura. Novac, naravno, nikada nije vraćen, a Troha i dalje brine o gradskim financijama.
Kada vidimo ovakve primjere krađe ili rasipanja proračunskog novca, a to se događa stalno i na svim razinama – onda je jasno zašto država ima otpor prema povećanju transparentnosti svojeg poslovanja.
Krajem prošle godine, doduše, promijenjen je Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi te je lokalnim jedinicama uvedena obveza objave svih troškova. Problematično je što je ta obveza prilično općenito definirana, a nisu definirane ni bilo kakve kazne za prekršitelje, pa je obvezu ispunilo svega nekoliko gradova i općina.
Bilo bi zanimljivo vidjeti na što se sve troši novac u zdravstvu
Način na koji se troši proračunski novac nije problematičan samo na lokalnoj razini, već i na državnoj te bi potpunu transparentnost poslovanja trebalo uvesti i u ministarstva, agencije i javna poduzeća, kako bi građani imali uvid u to kako se troši njihov novac.
Na primjer, zdravstveni sustav je u sve dubljim u financijskim problemima, usprkos tome što građani izdvajaju za zdravstvo sve više novca. Bolnice su također u dugovima. Ministar Beroš je ovih dana u središtu afere zbog čudnih natječaja, Bilo bi vrlo zanimljivo vidjeti na što se sve i kako troši novac u tom sustavu.