Nekad je nužno odabrati stranu

Good Game je objavio sveobuhvatni vodič za regionalnu esports scenu. Izvukli smo neke zanimljive stvari

Good Game je objavio tri eBooka u kojima su se detaljno pozabavili gamingom u regiji

Čak i ako ne igrate igre na računalima i konzolama, pojam esportsa vam vjerojatno nije promaknuo. Jedna od najbrže rastućih industrija današnjice, esport je najjednostavnije rečeno natjecateljsko igranje video igara, kao da se radi o klasičnom sportu poput nogometa. Postoje svjetske i regionalne lige, a esport kao industrija privlači sve više gledatelja i pratitelja diljem svijeta. Pretpostavlja se da će esports do 2025. godine postati industrija vrijedna 300 milijardi dolara, a već sada, gaming i esports industrija je veća i snažnija od filmske i glazbene. Tako je gaming industrija prošle godine uprihodila 150 milijardi dolara, dok je filmska industrija od prodaje ulaznica jedva zaradila trećinu tog iznosa.

Da je esport bitna stvar u svijetu najbolje dokazuje činjenica da se na čak i na nekim domaćim IPTV providerima nalaze kanali posvećeni samo prijenosu mečeva iz video igara. Drugi dokaz je i stvaranje paralelnih esports momčadi “pravih” sportskih klubova. Tako je primjerice stvorena i virtualna NBA esports liga, u kojoj je već 2018. godine sudjelovalo 17 momčadi. Reper Post Malone je suvlasnik najvećeg teksaškog esports tima Dallas Empire, koji se natječu u Call of Duty ligi. U esport je uložio i nogometaš David Beckham, koji je preuzeo udio u Guild Esports iz Velike Britanije. Beckhamova momčad bi se trebala natjecati u raznim igrama, među kojima je, naravno nogomet, odnosno FIFA, te sveprisutni Fortnite i Rocket League.

Tri eBooka o esportu u režiji Good Gamea

Svijetom esporta pozabavio se i vodeći esSport brend regije Good Game, startup koji je osnovao Nikola Stolnik. Iz Good Gamea su pripremili sveobuhvatni vodič za esports u tri nastavka, koji je dostupan u eBook formatu na njihovim stranicama. Pročitali smo eBookove koje su pripremili iz Good Gamea, pa smo izvukli neke fora stvari i činjenice.

Premda većina igara može imati esports karakter ako se igra kompetitivno, postoje punopravne esports igre koje su gotovo uvijek dizajnirane kako bi bile prilagođene natjecanju. Tako se u eBooku ističu Counter Strike: Global Offensive i League of Legends. Tumači se kako se u tim igrama radi na što većem broju nivoa pravila koja definiraju okvire natjecanja, a tim pravilima se i radi na balansu same igre kako bi se igrači mogli ravnopravno nadmetati u svojim sposobnostima.

Jedan zanimljiv podatak s kojim smo se susreli je nagradni fond turnira u Dota 2, nazivan The International. Prošle godine nagradni fond je dosegnuo više od 34 milijuna dolara. Slijedi ga turnir u sveprisutnom Fortniteu, koji je prošle godine imao nagradni fond od 30 milijuna dolara. No, Fortniteov fond se ne može mjeriti s onim iz The Internationala. Valve, developer igre Dota 2, daje svake godine jednaku količinu novca, dok se ostatak fonda osigurava kroz mikrotransakcije unutar igre. Dakle, igrači direktno svojim kupnjama financiraju nagrade za igrače iz finala. Što je igra popularnija, to će biti više mikrotransakcija, a time će i nagradni fond biti veći.

Par bitnih razlika između “pravog” sporta i esporta

Između esporta i “pravog” sporta, postoji jedna vrlo bitna distinkcija. U eBooku je uzet primjer nogometa, koji je praktički javno dobro i nitko nije vlasnik pravila. Možete se skupiti s frendovima na livadi i odigrati “tri na tri na dva mala”, a sve što vam praktički treba je lopta. Igre koje su esports naslovi su privatno vlasništvo tvrtki koje su ih stvorile, pa stoga te tvrtke u svakom trenu mogu ugasiti infrastrukturu koja stoji iza igre i praktički ju ukloniti iz esports svijeta. To se naravno ne može napraviti s nogometom. Uvijek će postojati netko tko ima loptu, kao i komad površine na kojem se možemo napucavati.

To je prema mišljenju autora eBooka najveća prepreka koja stoji između esporta i njegove ravnopravnosti s nogometom, košarkom i drugim sportovima. Premda su Međunarodni olimpijski odbor i druge krovne organizacije pod pritiskom da u svoje programe uključe i esports naslove, to je za sada uspjelo samo u Aziji, gdje su esports naslovi izuzetno popularni i praćeni. Ipak, uslijed sve većeg pritiska, na Olimpijskim igrama 2024. godine očekujemo nekoliko demonstracija esport natjecanja, u igrama i sportovima koji se i inače nalaze na olimpijadi, poput jedrenja.

Gaming je doživio boom tijekom pandemije

Pandemija koronavirusa ove godine imala je dramatične posljedice za sve industrije, pa tako i za gaming industriju. Premda je većina drugih industrija u snažnom padu, gaming industrija je jedna od rijetkih koja je zabilježila rast. Rast je logičan, ističe se u drugom eBooku, s obzirom na to da je većina ljudi provodila i još uvijek provodi većinu svojeg slobodnog vremena kod kuće. Stoga su se i ljudi koji baš nisu bili vični gamingu, okušali u njemu. Tako se tvrdi da će igre postati sve veći dio svakodnevice, uz bok s glazbom i filmom.

Ističe se da je diljem svijeta zabilježen porast igrača na 2,7 milijardi, što je rast od 6,4 posto spram 2019. godine. U azijsko-pacifičkoj regiji je rast bio najsnažniji, gdje je ove godine 7,7 posto više igrača spram prošle, dok je u Europi, Bliskom istoku i Africi zabilježen malo manji rast od 6,6 posto. Latinska Amerika imala je rast od 4,3 posto, dok je jedini pad zabilježen u Sjevernoj Americi. Pad je, ipak, relativno blag s 0,9 posto manje igrača spram prošle godine.

Raste praćenost prijenosa igara

No, uz samo igranje igara, porasla je i praćenost prijenosa igara. Tako se u istraživanju pozivaju na podatke vodeće istraživačke agencije za gaming industriju Newzoo, koja ističe da danas gotovo 500 milijuna ljudi prati esport natjecanja. U samim završnicama natjecanja u pojedinim igrama, govori se o desecima i stotinama tisuća aktivnih gledatelja, ovisno o igri. Twitch, streaming servis za prijenos video igara na kojem se prenose gotovo svi najvažniji esports turniri, zabilježio je gotovo 20 milijuna gledatelja više u odnosu na prošlu godinu. Twitch svaki dan ima više od 15 milijuna jedinstvenih posjeta, a na platformi je svaki mjesec aktivno preko pet milijuna kreatora sadržaja, odnosno, streamera.

Publika esporta porasla je za više od 50 posto u 2018. godini, dok je u 2019. godini čak 22 posto korisnika interneta reklo kako prate neku vrstu esport turnira. U pitanju su, očekivano, uglavnom mlađe generacije, pa tako većina gledatelja esporta spada u skupinu između 18 i 34 godine.

Samim time, zbog svoje popularnosti, esport industrija privlači niz sponzora. Uz očekivana sponzorstava kompanija koje proizvode računalni hardver, postoje i neka pomalo neočekivana sponzorstva. Tako primjerice BMW sponzorira esport tim Cloud9, Honda momčad Team Liquid, a Red Bull i Coca Cola sponzoriraju niz igrača i turnira. Priliku nisu propustili modni brendovi, pa tako igrače sponzoriraju i Gucci, Louis Vuitton i Nike. Čak i domaći modni brend Varteks sponzorira splitski esport tim Locastic.

Hrvatska i regija imaju ozbiljne igrače i timove

Na regionalnoj esport sceni jedno od poznatijih imena je Luka Perković, zvan perkz. Perković je okosnica tima G2 Esports, koji se prošle godine probio do finala svjetskog prvenstva u League of Legends, gdje su gotovo došli do pobijede. Perspektivan je i mali tim KlikTech iz Osijeka u kojem je krenuo Toni Sabalić poznatiji kao Sacre, koji se probio u tim SK Gaming, iznimno perspektivan tim na League of Legends esport sceni.

U regiji također ima istaknutih igrača. Jedan od njih je Nikola NiKo Kovač koji trenutno igra u jednoj od najjačih svjetskih momčadi Faze Clanu. Kovačev bratić, Nemanja HunteR Kovač igra za organizaciju G2 s još jednim igračem iz regije, nexom. Njihov G2 se sredimo ove godine ozbiljno probio i postao najbolje rangirani Counter Strike tim na svijetu.

Treći eBook je sveobuhvatno istraživanje gaminga u regiji

U završnom, trećem eBooku, Good Game se pozabavio navikama gaming populacije u regiji. U istraživanju je tako ustanovljeno da 59,39 posto igrača posjeduje fakultetsku diplomu, a 32,22 posto živi kod kuće, 28,28 posto žive sami, 24,20 posto živi s roditeljima, dok s partnerom i djecom živi njih 9,33 posto. Najmanje ih živi s cimerima, njih 5,98 posto. Najviše gamera, njih 31,65 posto informira se na internetskim stranicama, dok 29,01 posto njih preko društvenih mreža. Preko prijatelja se informira značajan broj, 22,08 posto gamera. Najmanje se informiraju na klasičnim medijima. Tako se s televizije informira njih 7,54 posto, s radija 5,37, a uvjerljivo najmanje preko novina, samo 4,35 posto.

Streamove prate na dvije platforme, najčešće na Twitchu (61,05 posto), a nešto manje na YouTubeu (36,20 posto). Gameri dobivaju i široku podršku. Gamere najčešće podržavaju prijatelji s 78,49 posto, pa obitelj s 57,03 posto, pa čak i poslodavci s 55,61 posto. Najčešće platforma za igranje im je PC, s uvjerljivih 71,08 posto. Premda bi se očekivalo da je su na drugom mjestu konzole, drugo mjesto su ipak zauzeli mobilni uređaji s 14,96 posto. PlayStation je najčešće platforma za 10,14 posto igrača, Nintendov Switch za 2,35 posto, a Xbox za 1,48 posto ispitanika.

Možda najzanimljiviji podatak koji je proizašao iz ispitivanja je onaj da se 84,44 posto igrača osjeća bolje nakon igranja igara. Njih 97,24 posto smatra da igre mogu biti edukativne, a 72,45 posto podržava komercijalizaciju esporta, poput komercijalizacije klasičnih sportova.

Napravili su tri profila prosječnih gamera

Temeljem tih podataka, iz Good Gamea su stvorili nekoliko profila prosječnog gamera. Prvi je Matija, koji je 25-godišnji muškarac sa završenom srednjom školom. Zaposlio se kao developer i živi sa svojom partnericom. U gamingu je barem dvije godine, a igre igra svakodnevno ili barem nekoliko puta tjedno. Streamove prati povremeno, dovoljno često da bude upućen u novosti iz gaminga. Najčešće se informira online, najdraža društvena mreža mu je Instagram, a najčešće igra na računalu s frendovima s posla. Uz PC posjeduje PlayStation 4, a omiljena igra mu je Counter Strike: Global Offensive.

Drugi profil koji su stvorili je Lana, koja ima 30 godina i živi u Zagrebu s partnerom. Zaposlila se kao dizajnerica, a gamingom se bavi već više od 10 godina. Igra redovito, barem jednom tjedno. Rjeđe prati streamove zbog obaveza, no informira se preko prijatelja s kojima redovito igra igre. Najčešće je na Facebooku i Instagramu, no baš i nije nešto aktivna, budući da se uglavnom informira preko njih, a rjeđe objavljuje sadržaj.

Treći profil je 40-godišnji oženjeni muškarac Slaven, koji ima VSS i viši stupanj obrazovanja. Živi u Zagrebu sa svojom suprugom i otac je dvoje djece. Vlasnik je svoje tvrtke, pa baš i nema toliko vremena pratiti novosti iz esport svijeta, osim ako mu baš netko od prijatelja ne preporuči igru koju jednostavno mora probati. Aktivan je na Facebooku, a često čita i portale. Igra nekoliko puta godišnje, najčešće na godišnjem ili kada uzme malo vremena za sebe, no to je ipak rijetkost jer većinu vremena provodi s prijateljima i obitelji. Obitelj mu je gamerski nastrojena, a njegovo dvoje djece ga već redovno gazi u FIFA-i, što Slavena, kako pišu, veseli.