HGK traži da se ukinu ograničenja i dozvoli rad svim trgovinama

Svoj zahtjev su uputili Nacionalnom stožeru, a u njemu su istakli kako se sve može provoditi uz zaštitne mjere

13.01.2020., Zagreb - HGK, Hrvatsko-Albanski gospodarski forum u kojem sudjeluju ministar gospodarstva, poduzetnistva i obrta Darko Horvat i ministrica gospodarstva i financija Republike Albanije Anila Denaj. Prisutnima su se obratili predsjednik HGK Luka Burilovic i predsjednica Unija albanskih trgovinskih i industrijskih komora Ines Mucostepa. 

Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Hrvatska gospodarska komora (HGK) u srijedu je od Stožera civilne zaštite zatražila ukidanje ograničenja i dozvolu za rad svih trgovina, uz primjenu zaštitnih mjera protiv koronavirusa.

“Trenutna povoljna epidemiološka slika daje mogućnost da se otvore sve trgovine, naravno, uz strogo provođenje potrebnih epidemioloških mjera”, istaknuo je potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher.

Gužve zbog ograničenja rada

Napominje kako se ovih dana sve više ljudi vraća na posao, a većina ih ne stiže u kupovinu do 17 sati i to stvara nepotreban pritisak na trgovine i gužve koje ugrožavaju zdravlje.

“Uvođenjem normalnog radnog vremena to bi se optimiziralo, a koristi bi imalo cijelo gospodarstvo“, kazao je Zaher te dodao kako sigurnosne mjere treba odrediti prema broju posjetitelja u odnosu na kvadraturu prostora. To će, kako je rekao, omogućiti otvaranje gotovo svih trgovina, bez diskriminacije.

Loši rezultati u trgovini na veliko, ali i na malo

Posebnu pozornost treba posvetiti otvaranju velikih trgovačkih centara zbog velike fluktuacije kupaca, pojasnio je Zaher napominjući kako je trgovina iznimno važna djelatnost za hrvatsku ekonomiju te treba što prije omogućiti normalizaciju uvjeta rada kako bi se zaustavio pad gospodarske aktivnosti.

Iz HGK u podsjećaju da je trgovina na veliko pala za 8,1 posto (s 9,6 na 8,9 milijardi kuna) u prošlom mjesecu u odnosu na ožujak lani, dok je u trgovini na malo situacija nešto bolja jer je iznos fiskaliziranih računa pao za 2,9 posto, sa 7,3 na 7,1 milijardu kuna.