HGK upravo je objavio da se se javni dug konačno stabilizirao, što bi trebalo imati neke važne efekte

Krajem studenog prošle godine javni je dug iznosio 289,7 milijardi kuna, što je oko 79 milijuna više nego godinu dana prije, a kako je u prethodnih osam mjeseci bilježen njegov međugodišnji pad, može se zaključiti da je razina javnog duga konačno stabilizirana, objavili su u petak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

U studenome je javni dug, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), bio za 2,3 milijarde kuna veći nego u listopadu, pri čemu je, navode analitičari HGK, unutarnji dug porastao za milijardu kuna, i to pretežito kreditnim zaduženjima, dok je istodobno inozemni dug povećan za 1,3 milijarde kuna uslijed rasta duga po dugoročnim vrijednosnim papirima i rastu kreditnog zaduženja.

Mogućnost napretka u kreditnom rejtingu

U okolnostima rasta BDP-a, stabilizacija javnog duga, ističu iz HGK, “povoljno utječe na stupanj zaduženosti države jer se smanjuje udio javnog duga u BDP-u čime će se, nakon osam godina rasta, zabilježiti smanjenje ovog pokazatelja s pozitivnim učinkom na makroekonomsku stabilnost zemlje i mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga”.

“Pri nastavku gospodarskog rasta i konsolidacije javnih financija ocjenjujemo da će se u ovoj godini nastaviti pozitivne tendencije kretanja javnog duga prema razini od 81,5 posto BDP-a koliko je za 2017. godinu planirano u Strategiji upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017. – 2019. To će pozitivno utjecat na mogućnost napretka u kreditnom rejtingu zemlje i time na stvaranje povoljnijih uvjeta inozemnog financiranja za državu i tvrtke. Pritom je udio javnog duga u BDP-u i dalje visok i kreće se iznad Maastrichtskih kriterija od 60 posto te iznad medijana država s istim kreditnim rejtingom (51,4 posto prema agenciji Fitch)”, zaključuju analitičari HGK.