HNB nudi bankama jeftiniji novac kako bi ih potaknula da daju više kunskih kredita građanima i biznisu
Kune se bankama nude po fiksnoj kamati od 1,8 posto na rok do 4 godine
Hrvatska narodna banka (HNB) idući će tjedan održati prvu od četiri ovogišnje strukturne repo aukcije najavljene u veljači. Banke će tako dobiti dugoročan izvor kuna po kamatnoj stopi koja je fiksirana na 1,8 posto i na rok do četiri godine, navela je HNB u priopćenju.
Kamatu od 1,8 posto HNB smatra konkurentnom drugim izvorima novca za banke, a kao zalog će prihvaćati “dužničke vrijednosne papire izdavatelja iz Hrvatske u svim valutama”, što uglavnom znači državne obveznice ili korporativne obveznice kompanija koje prema agencijama Standard & Poor’s, FitchRatings ili Moody’s imaju isti ili bolji kreditni rejting od države. Prva strukturna repo aukcija održat će se 16. veljače. Na sve vrijednosne papire koje će HNB prihvaćati primjenjivat će se haircut od 5 posto, što odražava procjenu HNB-a da je riječ o relativno sigurnoj operaciji.
Učinak bi se mogao vidjeti na gotovinskim kreditima
Hrvatska narodna banka ponudom jeftinijih kuna želi potaknuti banke da počnu davati više kunskih kredita po povoljnijim uvjetima za građane i biznis. Tržište treba kunske kredite, ali se oni bankama baš ne isplate jer je glavni izvor novca za banke, štednja, uglavnom u eurima. “Strukturne repo operacije omogućavaju bankama da intenzivnije i uz povoljnije uvjete kreditiraju gospodarstvo i stanovništvo u domaćoj valuti. Ukupni učinak planiranih strukturnih operacija ovisit će o zanimanju banaka za ovaj mehanizam monetarne politike, a preliminarno se procjenjuje približno jednakim spuštanju stope obvezne pričuve za jedan postotni bod”, stoji se u priopćenju HNB. Prema neslužbenim informacijama koje se citiraju u medijima, ove operacije bi u 2016. trebale u sistem ubaciti oko 3 milijarde kuna.
HNB ovim mjerama to želi promijeniti, ali neće biti jednostavno. Opći trend na tržištu i dalje je razduživanje, građani i tvrtke više vraćaju kredita nego što ih uzimaju.
Ljudi i dalje više vraćaju nego što dižu kredite
Mnoge tvrtke kojima trebaju ozbiljniji krediti i mogu ih dobiti, dižu te kredite u inozemstvu jer im je to povoljnije. Građani uglavnom traže gotovinske kredite. Upravo na ovom zadnjem očekuje se vidljiviji efekt jer udjel tih kredita stalno raste, a sada ih daju po kamatama od 8 do 9 posto. Mogao bi bolje proći i domaći biznis, a jeftinije će biti i refinanciranje države, ali analitičari smatraju da će uspjeh ovih mjera uvelike ovisiti o dosljednosti HNB-a. Ovakve stimulativne mjere već su poduzele mnoge strane središnje banke, ali guverner Boris Vujčić se tome opirao. Zašto je promijenio mišljenje, objašnjeno je u objavi HNB.a,
“Prostor za uvođenje strukturnih repo operacija stvoren je rastućim viškom na tekućem računu platne bilance (roba, usluge, investicije, plaće…), što je popratilo jačanje inozemne pozicije banaka, vidljivo iz činjenice da je potkraj 2015. inozemna imovina banaka po prvi put od 2002. nadmašila njihove inozemne obveze. Također, proces fiskalne prilagodbe, čiji se nastavak najavljuje i u ovoj godini, mogao bi dodatno osnažiti očekivane pozitivne učinke strukturnih repo operacija.
Ove mjere ne mogu smanjiti eurizaciju sistema
K tome, ubrzani oporavak domaćeg gospodarstva mogao bi potaknuti potražnju za novim kreditima, kod kojih je zamjetna promjena strukture prema kreditima u kunama, pa je od travnja 2015. iznos novoodobrenih kunskih kredita stanovništvu kontinuirano veći od deviznih, pri čemu se u posljednjim mjesecima ta razlika dodatno povećala. Takva kretanja ekonomskih pokazatelja podupiru stabilnost tečaja kune i minimiziraju eventualne rizike strukturnih repo operacija za njegovu stabilnost”.
HNB misli da bi se ovim mjerama mogla malo smanjiti i razina kredita u eurima u bankovnom sustavu pa tako i izloženost gospodarstva i građana valutnom riziku, ali podsjećaju da je značajnije smanjenje euroizacije moguće samo s promjenom omjera valuta u kojima se štedi.