Hoće li umjetna inteligencija zbilja rasturiti tržište rada? Eksperti za Telegram: 'Profit uvijek dolazi ispred javnog dobra'

I Musk potpisao peticiju za šestomjesečni moratorij na razvoj umjetne inteligencije

Pokrenuta je i peticija za uvođenje privremenog moratorija na razvoj umjetne inteligencije, kako bi se pripremila regulativa kojom bi se društvo pokušalo zaštititi od mogućih negativnih posljedica. Peticiju je potpisalo više od tisuću ljudi, među kojima mnogi stručnjaci iz područja tehnologije. Zanimljivo je da se među potpisnicima našao i Elon Musk, što je zapravo i privuklo pažnju najšire javnosti na ovu peticiju.

O toj temi porazgovarali smo s dr.sc. Janom Šnajderom, profesorom na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i Acom Momčilovićem, stručnjakom za ljudske resurse koji je i suosnivač Global AI Ethics instituta.

Profesor Šnajder kaže da je peticija za uvođenje moratorija odraz zabrinutosti koja postoji u dijelu znanstvene zajednice da je trenutačni razvoj umjetne inteligencije nepromišljen i suviše ubrzan te stoga možebitno opasan i neodgovoran.

Dr. sc. Šnajder: Naše razumijevanje jezičnih modela je minimalno

“Naime, veliki jezični modeli, koji su mehanizam iza posljednjih napredaka u UI, temeljeni su na dubokom učenju i to su potpuno netransparentni modeli. Premda ti modeli vrlo uspješno rješavaju niz problema umjetne inteligencije koji su se prije još samo desetak godina činili nerješivima, naše je razumijevanje tih modela minimalno – često ne možemo objasniti zašto rade tako dobro kako rade”, pojašnjava.

Kaže da to onda otvara mogućnost da se takvi modeli u daljnjoj budućnosti, koja možda i nije tako daleko, otrgnu kontroli.

“Druga, nešto neposrednija opasnost jest da se takvi modeli mogu već sada vrlo jednostavno iskoristiti za generiranje dezinformacija i misinformacija, što lako može dovesti do daljnjih destabilizacija demokratskih društava. Pogotovo je to loše u periodu predizbornih kampanja, kada je sve vrlo eksplozivno”, smatra Šnajder.

Momčilović: Bilo je i vrijeme da regulacija dođe na red

Momčilović, pak, kaže da je interesantno uočiti da javnost nije reagirala na peticiju dok su je potpisivali samo stručnjaci. Tek s Muskovim potpisom ona postaje globalna vijest. “To donekle govori o tome koliko je važno što kažu stručnjaci, a koliko ono što kažu influenceri”, kaže.

Što se tiče regulacije umjetne inteligencije, smatra da to pitanje u posljednje vrijeme dobiva na važnosti – a i da je bilo vrijeme da dođe na dnevni red.

“Upravo sam jučer sudjelovao u konferenciji i vodio panel na temu regulacije i upravljanja umjetnom inteligencijom. Tema ubrzano dobiva na važnosti, sukladno tome kako i razvoj postaje brži. Mislim da su upozorenja realna i da bi bilo idealno uzeti neko vrijeme da se postignu neki dogovori i parametri razvoja na globalnom nivou”, kaže Momčilović.

Idealna situacija u kojoj umjetna inteligencija otvara radna mjesta možda je utopija

Svima je jasno da umjetna inteligencija donosi promjene na tržište rada. Profesor Šnajder smatra da će one biti znatne. “Krajnji cilj ovog područja je razvoj umjetne opće inteligencije (AGI): jednom kada se taj cilj dosegne, nestat će ekonomska potreba za ljudskim. Sadašnji sustavi umjetne inteligencije, npr. ChatGPT, čini se da su ipak još daleko od AGI. Ipak, već i takvi sustavi mogu poremetiti određene sektore, npr. kreativnu industriju”, kaže Šnajder.

Često možemo čuti mišljenja da će umjetna inteligencija i stvoriti nova radna mjesta, koja danas ne možemo predvidjeti – i da će ih biti više nego onih koja će zbog umjetne inteligencije nestati. No, Šnajder kaže da se radi o utopističkim mišljenjima i da takav, idealan razvoj situacije nije nužnost.

“Govorimo o društvenim, a ne o fizikalnim sustavima, pa tu ne postoje zakoni koji predviđaju ponašanje sustava. Činjenica je da nikada u povijesti nismo razvili tehnologiju koja bi u potpunosti zamijenila kognitivne sposobnosti ljudi. Istina je da, ako ikada ostvarimo AGI, što se sada čini sve realnijim ciljem, nitko ne zna kako će budućnost izgledati”, upozorava Šnajder.

Moratorij je beskrajno naivna ideja

Kaže i da je – ako se uzmu u obzir sve nepoznanice na sučelju umjetne inteligencije i društva – ideja moratorija na razvoj razumljiva, ali i da se čini “beskrajno naivnom”. “Prvo, zato što se u šest mjeseci ni blizu ne može riješiti problem poravnanja i kontrole UI, što bi iziskivalo koordinaciju svih vlada, akademija i gospodarstava te usuglašavanje etičkih sustava vrijednosti”, kaže i dodaje da je naša civilizacija pala i na mnogo jednostavnijim zadacima, poput pandemije COVID-19.

Također, smatra da ideja moratorija na razvoj umjetne inteligencije vjerojatno nije ostvariva u kapitalizmu i globalnoj ekonomiji.

“Koja je država spremna odreći se ogromnog profita koji donosi UI? Dovoljno je pogledati kako je Google i Microsoft, inače strpljiv igrači s godinama AI utakmica u nogama, požurio uhvatiti korak s mladolikim i razuzdanim startupom OpenAI. ‘Borba titana’ Googlea i Microsofta, koja je nakon toga uslijedila, zorno ilustrira da profit uvijek dolazi prije javnog dobra”, kaže Šnajder.

Utrka je počela i teško da će je svi htjeti prekinuti

Momčilović također ne vjeruje da će biti moguć dogovor oko moratorija. “Utrka je počela i teško da će je svi htjeti prekinuti u isto vrijeme”, kaže. Kada govorimo o zamjeni ljudi na radnim mjestima, tu prije svega treba uzeti u obzir vremenski horizont.

“Kratkoročno ne, ali će nekim ljudima koji se znaju koristiti alatima umjetne inteligencije, dati značajnu prednost i povećati produktivnost. Neka istraživanja predviđaju da će u kratkom vremenskom roku oko 20 posto poslova biti pod utjecajem promjena koje donosi samo GPT tehnologija, i da će u njima 50 posto zadataka biti promijenjeno zbog upotrebe umjetne inteligencije”, kaže Momčilović.

Što se tiče potpune zamjene ljudi na pojedinim poslovima, to se, za sada, još ne događa. Barem ne u većoj mjeri.

Umjetna inteligencija povećava efikasnost neiskusnih zaposlenika

“Potpuna zamjena se rijetko događa, ali AI je sada u primjeni kao alat kojim će se koristiti ljudi. Za sada su djelomično ili ponekad potpuno zamijenjeni rutinski poslovi koji se daju automatizirati, i tamo gdje se obavljaju poslovi koji koriste jezik – kao customer service agenti. Ali brže od prethodnih predviđanja su se na udaru našle i struke dizajnera, content/copywritera i marketingaša, ali i porezni savjetnici, financijski analitičari te također prevoditelji, PR specijalisti, ali i zanimljivo – blockchain inženjeri”, kaže Momčilović.

Kao zanimljivost Momčilović ističe činjenicu da u svim poslovima gdje umjetna inteligencija povećava efikasnost, zapravo najveći doprinos daje kod neiskusnih i slabih zaposlenika, a
ne kod onih najboljih.

“Dakle, unutar iste struke će, barem za sada, pomoći onima lošima da postanu bolji, ali one najbolje neće zamijeniti i njima neće dati toliki doprinos, što može voditi do smanjenja nekih razlika, a možda i razlika u plaćama”, kaže Momčilović.

ChatGPT ima niz korisnih primjena. Može biti pomoć programerima

Za ChatGPT čija objava je posljednjih mjeseci izazvala veliku pažnju, profesor Šnajder kaže da ima niz korisnih primjena. Jedna od njih je i pomoć u pisanju programskog koda. No, on još uvijek ne može u potpunosti zamijeniti programere.

“Ta je pomoć ograničenog dosega i od nje imaju koristi samo oni koji ili već vrlo dobro programiraju ili oni koji su još relativni početnici, pa im ChatGPT rješava bazične stvari. U budućnosti, međutim, možemo očekivati daljnja poboljšanja, pa je za očekivati da će se sve više programera oslanjati na takav nekakav autopilotski sustav, kaže Šnajder.

Smatra i da je to izvrsno za softversku industriju, budući da softvera nikada dosta. “S druge strane, ključno je pitanje koji će efekt svega toga biti na obrazovni sustav: ako ChatGPT zamjenjuje programera-početnika, takvoga nitko neće htjeti zaposliti, pa je pitanje kako će programeri istesati svoj zanat”, kaže.

“Nezgodan problem s obrazovanjem – i ujedno njegova ljepota – jest da u obrazovanju nema prečica. ChatGPT naoko nudi prečice za sve i svašta (ne treba programirati, ne treba pisati eseje, ne treba pretraživati izvore informacija), ali oni koji na to nasjednu sasvim si sigurno pucaju u nogu”, upozorava Šnajder.

Ponekad umjetna inteligencija daje potpuno pogrešne odgovore, a to može biti opasno

Momčilović kaže da početni hype oko ChatGPT-a još uvijek traje, ali i da je sve više primjera i pritužbi da ne može riješiti neke vrlo jednostavne probleme. “Da ne zaboravimo, on ne daje logične odgovore, nego samo statistički najvjerojatnije sljedove riječi. Osobno ne mogu provjeriti koliko dobar posao radi za programere, ali sam vidio dosta primjera gdje je i nakon puno pokušaja napisan potpuno krivi kod”, kaže.

Osim toga, javljaju se i situacije da ChatGPT daje potpuno pogrešne odgovore na pitanja, a problem je u tome što to ponekad mogu razaznati samo stručnjaci, ali ne i opća populacija, koja može povjerovati u tu krivu informaciju.

“Općenito, smatram da je naš kratkoročni fokus na to da povećamo produktivnost postojećih poslova. Ali najzanimljiviji dio dolazi kada ćemo pomoću sustava umjetne inteligencije početi raditi neke potpuno nove poslove i kreirati procese koji sada ne postoje. Tako će se stvoriti nova radna mjesta. Za sada smo još uvijek u području poslova koje ljudi mogu obavljati pa će im umjetna inteligencija pomoći da ih automatiziraju i ubrzaju. Treba što prije početi razmišljati o potpuno neistraženom području poslova koje će ljudi moći i početi raditi tek uz pojavu i uz pomoć umjetne inteligencije”, optimistično zaključuje Momčilović.