Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Hoćemo li bar sada, kad je panika, shvatiti glavni problem našeg turizma? Nema dovoljno hotela

Hrvatska ima najmanji udio noćenja u hotelima u Europi, gotovo trostruko manji od prosjeka EU

ZADNJA IZMJENA: srp 14, 2019
Foto: Telegram ilustracija

Hrvatska sezona, po svemu sudeći, neće biti spektakularna: prvi podaci, koji obuhvaćaju gotovo cijelu prvu polovicu srpnja, ukazuju na vjerojatan podbačaj ključnog dijela godine. U ljetnim mjesecima hrvatski turizam još uvijek ostvaruje velik dio svojih prihoda, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, srpanj i kolovoz još uvijek su uvjerljivo najjači turistički mjeseci. Prema neslužbenim informacijama, prvih dvanaest dana srpnja bilježe pad noćenja od 5 posto i pad dolazaka od 6,2 posto, prema istom razdoblju prošle godine.

Kumulativno gledajući, godina je još uvijek u blagom plusu, no nastavak trenda bio bi prilično problematičan. Dodatno, kao što piše portal Plava Kamenica, u ljetnim mjesecima hoteli i iznajmljivači postižu znatno više cijene nego u ostatku sezone, što eventualni pad srpnja i kolovoza čini posebno problematičnim po pitanju prihoda i marže. Zanimljivo, u dosad objavljenim podacima ističe se pad privatnog smještaja, koji bilježi pad noćenja od gotovo deset posto.

Triput manje hotelskih noćenja od prosjeka EU

Pad noćenja u hotelima osjetno je manji, gotovo na razini statističke greške: 0,8 posto, što je zbilja zanemarivo, posebno kad uzmemo u obzir da je udio hotela u ukupnim noćenjima gotovo dvostruko manji od udjela apartmana. Što nas dovodi do jedne od strukturalnih posebnosti hrvatskog turističkog modela, kojem je nedavno pisao Nenad Bakić na svom blogu. Od svih članica Europske unije, Hrvatska ima najmanji udio hotela u ukupnom broju ostvarenih noćenja, svega 27 posto u 2018. godini. Prva iduća zemlja je Slovenija s dvostruko većim udjelom, 55 posto:

Kao što se vidi iz grafa, prosjek Europske unije iznosi 71 posto hotelskog smještaja u ukupnom broju noćenja – što znači da ih Hrvatska ima gotovo triput manje od prosjeka EU. Mediteranske zemlje s kojima se uspoređujemo također imaju sasvim drugačiju strukturu turističke ponude: Grčka ostvaruje 82 posto noćenja u hotelima, Crna Gora 93 posto, Italija 61 posto, Španjolska 74 posto. “Za zemlju koja je očigledno odlučila živjeti od turizma”, pisala je još lani Plava Kamenica, “Hrvatska nema ni približno dovoljno hotela. U Hrvatsku nije došao nijedan zaista moćan međunarodni hotelski brend”.

Sadržaji koje privatni smještaj nema

Umjesto hotela, našom ponudom dominiraju privatni apartmani. U posljednjih nekoliko godina njihova količina, pokazuje službena statistika, rasla je brže od broja turista, uglavnom mimo tržišne logike – privatni smještaj također je najmanje popunjena vrsta smještaja. U čemu je problem sa strukturom hrvatskog noćenja? Prvo, ozbiljniji rast predsezone – magično “produljivanje sezone” o kojem slušamo godinama – moguć je jedino kroz razvoj hotelskih kapaciteta, pošto hoteli u pravilu nude sadržaje koji nisu direktno ovisni o lijepom vremenu i toplom moru.

Popunjenost privatnih iznajmljivača u prvih nekoliko mjeseci u godini vrti se ispod pet posto (hoteli su na oko 26 posto). Drugo, dobri hoteli uvelike definiraju destinaciju, a ako su dio relevantnog međunarodnog lanca, postaju destinacija sami po sebi. Treće, brojke o popunjenosti u najjačem dijelu sezone ukazuju da fizički imamo premalo hotela, što znači da cijena njihovih soba nužno eksplodira – prema podacima DZS-a, u srpnju i kolovozu popunjenost hotela doseže gotovo 100 posto, a u lipnju i rujnu prelazi 70 posto.

Dobro poslovanje hotelskih grupacija

Razlozi za trenutno stanje brojni su i opsežni, a dovoljno je prisjetiti se slučaja nestašnog bračkog načelnika, bivšeg ministra Lovre Kuščevića, i njegovih kombinacijama s prenamjenom zemljišta i offshore investitorima. Takvih primjera u Hrvatskoj je bezbroj, a upravo pravna nesigurnost, problematična regulativna nesigurnosti i lokalne kombinacije, uz poreznu represiju, otežavaju masovniji dolazak legitimnih investitora iz međunarodnih lanaca (u posljednje vrijeme, dodatni problem je radna snaga).

Pritom, hotelske grupacije u Hrvatskoj uglavnom posluju vrlo dobro (iako dio njihovih prihoda čine i kampovi, ne samo hoteli). U prošloj godini, na primjer, Valamar je prihodovao 1,8 milijarde kuna, uz dobit od 239 milijuna; Maistra je imala 1,1 milijarde kuna prihoda, uz dobit od 282 milijuna; Plava laguna 1,1 milijarde kuna prihoda i dobit od 308 milijuna kuna; Lukšićev Adriatic Luxury Hotels imao je 535 milijuna prihoda i 106 milijuna kuna dobiti.

Više s weba