Analiza: Hoćemo li uskoro umjesto u Njemačku i Irsku, bježati u Češku i Rumunjsku?
Plenković objavio gdje vidi Hrvatsku 2030. Problem je što su naši konkurenti već danas na toj razini
Prije tjedan dana Eurostat je objavio podatke za prošlu godinu o stvarnoj individualnoj potrošnji čime se mjeri materijalna dobrobit kućanstava, a koji su nas opet podsjetili kako smo potonuli skoro do dna ljestvice zemalja Europske unije – lošija je jedino Bugarska. Brojke su nas podsjetile i kako su male šanse da se s tog dna izvučemo.
Dok se država bavi otvaranjem trgovina sirom, vrhnjem i jajima, kao da smo u ranim 50-im godinama prošlog stoljeća, brojke pokazuju da nemamo nikakve šanse u konkurenciji, ne više samo sa zapadnim zemljama Europe, već i onima s istoka, na koje smo do nedavno gledali kao na siromašne, jadne i nerazvijene.
Bode oči zaostajanje za Rumunjskom
Posebno bode u oči da smo prije pet godina zaostali i za Rumunjskom, koja se i sama borila i još uvijek se bori s gomilom problema – od korupcije, do siromaštva dobrog dijela stanovništva. No, usprkos tome, uspjeli su privući investicije, poreznom politikom osnažili su IT sektor, koji je sada jedan od najdinamičnijih u Europi, što im je stvorilo pretpostavke daljnjeg razvoja i približavanja bogatijim zemljama EU.
Da je Vladin domet otvaranje dućana sa sirom pokazuje i prošli mjesec predstavljena strategija razvoja do 2030. godine, plaćena 32 milijuna kuna, koja jamči da ćemo i u sljedećem desetljeću zaostajati za drugima, što će opet rezultirati iseljavanjem, jer ljudi idu tamo gdje očekuju da će im biti bolje. Možda će to uskoro biti Češka ili Slovačka, a ne kao sada Njemačka i Irska.
Češka je na 92 posto prosjeka EU
Prema Nacrtu Vladine strategije cilj Hrvatske je do 2030. dosegnuti 75 posto prosjeka BDP-a Europske Unije, što je rast od 10 postotnih bodova, s obzirom na to da smo prema podacima za 2019. bili na svega 65 posto prosjeka.
Iako, na prvu to možda zvuči ambiciozno i optimistično, kada pogledamo druge, nekada usporedive zemlje, vidimo da one već jesu na razini BDP-a kojoj se Hrvatska nada za 10 godina. Na primjer, Slovenija ima BDP po stanovniku od čak 88 posto prosjeka EU, a najdalje je dogurala Češka koja je na čak 92 posto.
Sve je jasno kada se pogleda ljestvica konkurentnosti
Svi znamo koji su uzroci ovakvog zaostajanja. Kao najveći problem ističe se funkcioniranje pravosuđa. Dugo trajanje sporova s vrlo neizvjesnim ishodom otežava život, poslovanje i omogućuje nesmetani razvoj korupcije. Recimo, Hrvatska je po neovisnosti pravosuđa u istraživanju konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma na 126. mjestu, što znači da su daleko iznad nas sve zemlje EU, a čak i nekoliko afričkih zemalja.
Ukupno gledano, Hrvatska je 2019. godine bila 63. na ljestvici globalne konkurentnosti, a prema planu iz Nacrta strategije razvoja, u sljedećih deset godina trebali bi napredovati do 45. ili višeg mjesta.
Za usporedbu, Češka je sada na 33., Slovenija na 35., Poljska na 39. Mađarska na 47., Bugarska na 48. itd.