Usprkos tome što je posljednja tri desetljeća dio industrije iz raznih razloga propao, proizvođači lijekova uspješno su prošli kroz tranziciju. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja svijeta koja ima sve segmente farmaceutske proizvodnje, od istraživanja i razvoja, preko proizvodnje farmaceutskih supstancija pa sve do gotovih farmaceutskih proizvoda.
Ukupan izvoz farmaceutske industrije u Hrvatskoj prošle godine dosegnuo je 5,5 milijardi kuna. Kada se pogledaju podaci za ranije godine, vidi se praktički konstantan trend rasta. Za usporedbu, 2010. izvoz je iznosio tek nešto više od 2,5 milijardi kuna. Hrvatski proizvođači pokrivaju sva važnija tržišta, pa su njihovi proizvodi prisutni u oko 60 zemalja svijeta.
Farmaceuti u deset godina snažno povećali broj zaposlenih
Pozitivne trendove pratio je i rast broja zaposlenih. U deset godina broj zaposlenih u hrvatskoj farmaceutskoj industriji porastao je s nešto više od tri i pol tisuće, na oko šest tisuća radnika. Osim direktno zaposlenih, procjenjuje se da su hrvatske farmaceutske kompanije doprinijele indirektnom zapošljavanju još oko 18 tisuća ljudi. Radi se, naravno, o zaposlenima u poduzećima koja su dobavljači farmaceutskih kompanija.
Pokazatelji poslovanja 10 najvećih kompanija u farmaceutskom sektoru Izvor: EIZG
Deset najvećih farmaceutskih kompanija, prema analizi Ekonomskog instituta Zagreb, prošle godine ostvarilo je ukupne prihode od 7,3 milijarde kuna, što je otprilike na razini pretpandemijske 2019. godine. Bruto dobit iznosila im je oko 1,4 milijarde kuna, dok su zapošljavali pet tisuća ljudi. Proizvodnost rada, odnosno prihod po radniku, iznosio im je 1,5 milijuna kuna.
Belupo u prvih devet mjeseci s rastom prihoda i dobiti
Belupo, koji posluje u sklopu Podravke, spada među najveće hrvatske farmaceutske proizvođače. Kako Podravka kotira na Zagrebačkoj burzi, već su nam dostupni rezultati poslovanja za prvih devet mjeseci ove godine, iz kojih je vidljivo da je Belupo imao rast prihoda i dobiti.
Prihodi od prodaje u promatranom razdoblju iznosili su oko 750 milijuna kuna, što je rast od gotovo 6 posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine. Bruto dobit Belupa porasla je na 353 milijuna kuna, odnosno za 3,2 posto, a operativna dobit (EBIT) na 113 milijuna kuna, što je rast od preko 70 posto. Neto dobit porasla je za preko 90 posto, na oko 85 milijuna kuna. Belupo inače proizvodi oko 160 lijekova, a više od polovice prihoda ostvaruju na inozemnim tržištima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pliva prošle godine zaradila 800 milijuna kuna
Najveća hrvatska farmaceutska kompanija Pliva više ne kotira na burzi, pa nisu dužni objavljivati kvartalne rezultate, tako da su javnosti dostupni tek oni za 2020. godinu. Pliva je prošle godine imala ukupne prihode od 4,4 milijarde kuna, što je pad u odnosu na godinu ranije. No, rasli su prihodi od prodaje.
Prihodi od prodaje proizvoda iznosili su 3,8 milijardi kuna, što je rast od preko sedam posto u odnosu na 2019. godinu. Neto dobit kompanije iznosila je preko 800 milijuna kuna, dok je vrijednost imovine oko šest milijardi kuna. U izvješću navode da su imali ulaganja od preko 70 milijuna kuna, a godinu su završili s oko 2450 zaposlenih.
Pliva je jedan od najvećih izvoznika, s obzirom na to da im je oko 90 posto proizvodnje namijenjeno inozemnim tržištima – od SAD-a, Rusije i zemalja Europske unije. Usmjereni su na razvoj generika, te se hvale da imaju najširu paletu generičkih lijekova u srednjoj i istočnoj Europi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
JGL po prvi puta premašio milijardu kuna prihoda
Jadran Galenski laboratorij, ili JGL, kako se posljednjih godina predstavljaju, u 2020. po prvi puta ostvario je prihode veće od milijardu kuna, uz dobit prije poreza od preko 70 milijuna kuna. Grupa JGL zapošljava više od tisuću ljudi, od kojih je 680 u Hrvatskoj, a ostatak se odnosi na inozemna tržišta. Na primjer, JGL ima preko 200 zaposlenih u Rusiji.
Prošle godine uložili su oko 370 milijuna kuna u tri područja – istraživanje i razvoj proizvoda, proizvodnju te u logistički centar. Ti projekti dijelom su financirani vlastitim sredstvima, a dijelom dugoročnim kreditom HBOR-a.
Što se tiče proizvodnog programa, JGL se bavi generičkim lijekovima koje prodaju pod vlastitim brendovima. Najpoznatiji njihovi proizvodi su razne kapi i sprejevi za oči i nos, a također dio proizvodnog programa odnosi se i na lijekove koji djeluju na kardiovaskularni te probavni sustav.
Članak se nastavlja ispod oglasa
PharmaS prošle godine imao dvoznamenkasti rast
PharmaS je vjerojatno najmlađa hrvatska farmaceutska kompanija. Njihov proizvodni pogon u Popovači otvoren je 2011. godine, a osim toga, dio proizvodnje imaju i u Zrenjaninu u Srbiji. Svaka od njihovih tvornica ima kapacitet od 40 milijuna pakiranja i 300 milijuna kapsula godišnje. Ciljna tržišta su im zemlje Jugoistočne Europe.
Prošlogodišnji rezultati poslovanja sugeriraju da je kompanija u fazi vrlo snažnog rasta. Naime, prihodi su im iznosili 310 milijuna kuna, što je rast od čak 36 posto u odnosu na godinu ranije. Neto dobit je iznosila 7,3 milijuna kuna. Krajem 2020. imali su 243 radnika, ali s obzirom na snažan rast kompanije, njihov broj konstantno raste.
Osim lijekova na recept, u svom asortimanu imaju i bezreceptne lijekove te razne dodatke prehrani, a prisutni su na tržištima oko 20 zemalja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima sve segmente farmaceutske proizvodnje. I tu se okreću milijarde
Ukupan izvoz farmaceutske industrije lani je dosegnuo 5,5 milijardi kuna. Kada se pogledaju podaci za ranije godine, vidi se konstantan trend rasta
Usprkos tome što je posljednja tri desetljeća dio industrije iz raznih razloga propao, proizvođači lijekova uspješno su prošli kroz tranziciju. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja svijeta koja ima sve segmente farmaceutske proizvodnje, od istraživanja i razvoja, preko proizvodnje farmaceutskih supstancija pa sve do gotovih farmaceutskih proizvoda.
Ukupan izvoz farmaceutske industrije u Hrvatskoj prošle godine dosegnuo je 5,5 milijardi kuna. Kada se pogledaju podaci za ranije godine, vidi se praktički konstantan trend rasta. Za usporedbu, 2010. izvoz je iznosio tek nešto više od 2,5 milijardi kuna. Hrvatski proizvođači pokrivaju sva važnija tržišta, pa su njihovi proizvodi prisutni u oko 60 zemalja svijeta.
Farmaceuti u deset godina snažno povećali broj zaposlenih
Pozitivne trendove pratio je i rast broja zaposlenih. U deset godina broj zaposlenih u hrvatskoj farmaceutskoj industriji porastao je s nešto više od tri i pol tisuće, na oko šest tisuća radnika. Osim direktno zaposlenih, procjenjuje se da su hrvatske farmaceutske kompanije doprinijele indirektnom zapošljavanju još oko 18 tisuća ljudi. Radi se, naravno, o zaposlenima u poduzećima koja su dobavljači farmaceutskih kompanija.
Deset najvećih farmaceutskih kompanija, prema analizi Ekonomskog instituta Zagreb, prošle godine ostvarilo je ukupne prihode od 7,3 milijarde kuna, što je otprilike na razini pretpandemijske 2019. godine. Bruto dobit iznosila im je oko 1,4 milijarde kuna, dok su zapošljavali pet tisuća ljudi. Proizvodnost rada, odnosno prihod po radniku, iznosio im je 1,5 milijuna kuna.
Belupo u prvih devet mjeseci s rastom prihoda i dobiti
Belupo, koji posluje u sklopu Podravke, spada među najveće hrvatske farmaceutske proizvođače. Kako Podravka kotira na Zagrebačkoj burzi, već su nam dostupni rezultati poslovanja za prvih devet mjeseci ove godine, iz kojih je vidljivo da je Belupo imao rast prihoda i dobiti.
Prihodi od prodaje u promatranom razdoblju iznosili su oko 750 milijuna kuna, što je rast od gotovo 6 posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine. Bruto dobit Belupa porasla je na 353 milijuna kuna, odnosno za 3,2 posto, a operativna dobit (EBIT) na 113 milijuna kuna, što je rast od preko 70 posto. Neto dobit porasla je za preko 90 posto, na oko 85 milijuna kuna. Belupo inače proizvodi oko 160 lijekova, a više od polovice prihoda ostvaruju na inozemnim tržištima.
Pliva prošle godine zaradila 800 milijuna kuna
Najveća hrvatska farmaceutska kompanija Pliva više ne kotira na burzi, pa nisu dužni objavljivati kvartalne rezultate, tako da su javnosti dostupni tek oni za 2020. godinu. Pliva je prošle godine imala ukupne prihode od 4,4 milijarde kuna, što je pad u odnosu na godinu ranije. No, rasli su prihodi od prodaje.
Prihodi od prodaje proizvoda iznosili su 3,8 milijardi kuna, što je rast od preko sedam posto u odnosu na 2019. godinu. Neto dobit kompanije iznosila je preko 800 milijuna kuna, dok je vrijednost imovine oko šest milijardi kuna. U izvješću navode da su imali ulaganja od preko 70 milijuna kuna, a godinu su završili s oko 2450 zaposlenih.
Pliva je jedan od najvećih izvoznika, s obzirom na to da im je oko 90 posto proizvodnje namijenjeno inozemnim tržištima – od SAD-a, Rusije i zemalja Europske unije. Usmjereni su na razvoj generika, te se hvale da imaju najširu paletu generičkih lijekova u srednjoj i istočnoj Europi.
JGL po prvi puta premašio milijardu kuna prihoda
Jadran Galenski laboratorij, ili JGL, kako se posljednjih godina predstavljaju, u 2020. po prvi puta ostvario je prihode veće od milijardu kuna, uz dobit prije poreza od preko 70 milijuna kuna. Grupa JGL zapošljava više od tisuću ljudi, od kojih je 680 u Hrvatskoj, a ostatak se odnosi na inozemna tržišta. Na primjer, JGL ima preko 200 zaposlenih u Rusiji.
Prošle godine uložili su oko 370 milijuna kuna u tri područja – istraživanje i razvoj proizvoda, proizvodnju te u logistički centar. Ti projekti dijelom su financirani vlastitim sredstvima, a dijelom dugoročnim kreditom HBOR-a.
Što se tiče proizvodnog programa, JGL se bavi generičkim lijekovima koje prodaju pod vlastitim brendovima. Najpoznatiji njihovi proizvodi su razne kapi i sprejevi za oči i nos, a također dio proizvodnog programa odnosi se i na lijekove koji djeluju na kardiovaskularni te probavni sustav.
PharmaS prošle godine imao dvoznamenkasti rast
PharmaS je vjerojatno najmlađa hrvatska farmaceutska kompanija. Njihov proizvodni pogon u Popovači otvoren je 2011. godine, a osim toga, dio proizvodnje imaju i u Zrenjaninu u Srbiji. Svaka od njihovih tvornica ima kapacitet od 40 milijuna pakiranja i 300 milijuna kapsula godišnje. Ciljna tržišta su im zemlje Jugoistočne Europe.
Prošlogodišnji rezultati poslovanja sugeriraju da je kompanija u fazi vrlo snažnog rasta. Naime, prihodi su im iznosili 310 milijuna kuna, što je rast od čak 36 posto u odnosu na godinu ranije. Neto dobit je iznosila 7,3 milijuna kuna. Krajem 2020. imali su 243 radnika, ali s obzirom na snažan rast kompanije, njihov broj konstantno raste.
Osim lijekova na recept, u svom asortimanu imaju i bezreceptne lijekove te razne dodatke prehrani, a prisutni su na tržištima oko 20 zemalja.