Biznis & tech

Hrvatska je ove godine nadmašila konkurenciju u turizmu, ali ne zbog poboljšanja kvalitete. Kad ćemo konačno ponuditi više od sunca i mora?

Prema podacima koje je u četvrtak iznijela ministrica turizma Nikolina Brnjac, Hrvatska je od početka godine ostvarila 76 milijuna turističkih noćenja, što znači da smo na 70 posto ostvarenja iz pretpandemijske 2019. godine.

Također, vrijednost fiskaliziranih računa u rujnu, barem do sada, bila je oko 30 posto veća u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Takve brojke osiguravaju da će se ostvariti prognoza Hrvatske narodne banke o godišnjem rastu BDP-a od 6,8 posto. Naime, predviđeni rast temelji se upravo na pretpostavci da ćemo ostvariti 70 posto turističkog prometa rekordne 2019. godine.

Hrvatska je ove godine, zbog relativno povoljne epidemiološke situacije, ali i zbog činjenice da smo nekim vrlo značajnim emitivnim tržištima, poput Njemačke, pristupačni automobilom, bila pobjednik turističke sezone među zemljama Mediterana. Iako su brojke odlične, one svakako nisu rezultat značajnijeg poboljšanja kvalitete turističke usluge, nego već spomenutih okolnosti koje su nam išle na ruku.

Hrvatska je ove godine dobro prošla s turizmom, no to nije rezultat bolje usluge

Doc. dr. sc. Katarina Miličević, pročelnica studija turizma na Edward Bernays University Collegeu i direktorica Thinktourisma, kaže da upravo ovakva situacija ukazuje na potrebu analize konteksta, odnosno okolnosti u kojima se odvija turistička sezona, prilikom ocjenjivanja njene uspješnosti.

“Nagli porast turističkog prometa nije nužno rezultat poboljšanja kvalitete usluge ili njene dostupnosti. Dapače, znatnim dijelom može biti posljedica problema na konkurentskim tržištima, kao što smo zamijetili tijekom nedavne političke krize u Turskoj. Isto tako, ovu sezonu treba promatrati u kontekstu pandemijske situacije kod nas i na našim glavnim emitivnim tržištima, te u odnosu na turističke rezultate naših glavnih konkurenata. Još je prerano za pouzdanu ocjenu sezone, ali komentari su uglavnom pozitivni, čini se da su pružatelji usluga u turizmu zadovoljni ostvarenim rezultatima i to je ono što je najvažnije”, kaže dr.sc. Miličević.

Turističke brojke prošle godine bile su prepolovljene nakon niza godina neprekidnog rasta. Iako je očito da je uslijedio oporavak, hrvatski turizam već godinama vuče neke probleme koji se nije uspjelo riješiti, poput visoke sezonalnosti i još uvijek prilično skromne ponude.

Čak 85 posto prometa ostvaruje se u tri ljetna mjeseca

Dr.sc. Miličević kaže da su podaci o turističkom prometu samo jedan od pokazatelja uspješnosti i treba ih gledati relativno, pa čak i iz mikro perspektive pojedinih destinacija ili turističkih tvrtki.

“Pred hrvatskim turizmom su mnoge razvojne mogućnosti, kao i prilika da se napravi značajan kvalitativni iskorak s ciljem rasta kvalitete postojeće smještajne ponude, kako bi došlo do povećanja prosječnih prihoda koje ostvarujemo po gostu. Ako ne strateški, onda će prirodno doći do napuštanja dosadašnjeg modela rasta u kojem su unatoč kontinuiranim investicijama u hotelski smještaj, izostale greenfield investicije.

Osim toga, izostala je i značajnija turistička infrastruktura koja bi unaprijedila poslovanje izvan ljetne sezone, budući da se 85% noćenja ostvaruje u sedam primorskih županija tijekom tri ljetna mjeseca”, kaže dr.sc. Miličević.

Moramo se jasnije brendirati

Osim toga, profesorica upozorava i na bitnu činjenicu da se imidž Hrvatske kao turističke destinacije još uvijek isključivo veže uz prirodne ljepote i Jadran.

“Kako bi napravili iskorak prema tržištu više platežne moći, mora postojati jasna strategija brenda Hrvatske kao turističke destinacije. Priču o Hrvatskoj kao lifestyle destinaciji treba predstaviti svjetskoj javnosti tako da Hrvatska osim turistima bude poželjna i investitorima, diplomaciji, akademskoj zajednici, studentima, sportašima, te brojnim drugim javnostima, kaže.

Dr.sc. Miličević ističe i da Hrvatska ne smije ovisiti o turizmu i o uslužnim djelatnostima. “Prioritet je diverzificirati naš gospodarski portfolio, ali i raditi na konkurentnom turističkom proizvodu uz pomoć struke i znanja. Praćenjem trendova i inovacijama možemo unaprijediti turistički proizvod kako bi bio još konkurentniji na globalnom tržištu i kako bismo od turizma ostvarivali više prihoda, i to na održiv način, bez da značajno povećavamo broj turista.”

Kako do kvalitetnih kadrova?

Hrvatska već dugo vremena ima problema s nedostatkom kadrova za rad u turizmu, što se pokušava nadomjestiti sezonskim uvozom radne snage. No, pitanje je može li se u takvim okolnostima računati na povećanje kvalitete usluge, koja hrvatskom turizmu svakako nedostaje”, kaže profesorica.

“Ovo je problem koje nadilazi samo turističko gospodarstvo i po meni spada u domenu populacijske politike o kojoj država treba povesti računa na jedan ozbiljniji način. Rad u uslužnim djelatnostima nije jednostavan, niti je adekvatno plaćen. Očekivanja turista rastu, traže personaliziranu uslugu i autentični doživljaj. Kako bi se zadovoljila njihova očekivanja, nužno je osigurati edukaciju, specijalizaciju, dostojanstvena primanja i sigurnost onima koji uslugu pružaju.

Dug je to put, jer sadašnja politika vođena profitom i tzv. cost managementom ima svoje granice, i teško funkcionira u volatilnom okruženju. Morat ćemo shvatiti da bez ozbiljnog pristupa strategiji kadrova u turizmu nećemo moći napraviti onaj dugo željeni i ključni kvalitativni iskorak. Za kraj, jedna rečenica koju uvijek rado ponovim je ‘vrhunsku uslugu može pružiti samo onaj tko je takvu uslugu već iskusio’”, zaključuje dr.sc. Miličević.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu