Hrvatska se dosad nije proslavila u poslovima s Francuzima. Znači li Macronov posjet novi početak?
Potpisan je ugovor o strateškom partnerstvu koji bi trebao donijeti jačanje suradnje
Hrvatska i Francuska nemaju pretjerano razvijene ekonomske odnose, što se može vidjeti i iz podataka o robnoj razmjeni. Na primjer, prošle godine je hrvatski izvoz u tu zemlju iznosio oko 3,4 milijarde kuna. Istovremeno, iz Francuske smo uvezli robe u vrijednosti od oko 4,5 milijardi kuna. Za usporedbu, robni izvoz u susjednu Sloveniju, koja je neusporedivo manja od Francuske, iznosio je oko 11,5 milijardi kuna.
Danas je u Zagrebu boravio francuski predsjednik Emmanuel Macron, u sklopu čijeg posjeta je potpisan i ugovor o kupnji 12 rabljenih borbenih aviona. Osim toga, potpisan je i ugovor o strateškom partnerstvu između Hrvatske i Francuske koji bi trebao pomoći jačanju suradnje na više područja, uključujući i gospodarstvo.
Francuska, za razliku od ranijih ponuđača borbenih zrakoplova, poput Izraela ili švedskog SAAB-a, nije ponudila konkretne projekte gospodarske suradnje. U kontekstu izraelske ponude spominjala se izgradnja tvornice streljiva u Hrvatskoj, ulaganje u pilotsku školu te partnerstvo s remontnim zavodom u Velikog Gorici. Šveđani su najavljivali otvaranje istraživačkog centra s nekoliko stotina inženjera.
Hoće li doktor Burilović tjerati firme da izvoze u Francusku?
Hrvatska i Francuska nemaju pretjerano razvijene ekonomske odnose, što se može vidjeti i iz podataka o robnoj razmjeni. Na primjer, prošle godine je hrvatski izvoz u tu zemlju iznosio oko 3,4 milijarde kuna. Istovremeno, iz Francuske smo uvezli robe u vrijednosti od oko 4,5 milijardi kuna. Za usporedbu, robni izvoz u susjednu Sloveniju, koja je neusporedivo manja od Francuske, iznosio je oko 11,5 milijardi kuna.
O gospodarskoj suradnji Hrvatske i Francuske oglasila se i Hrvatska gospodarska komora. Direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK-a Ines Obradović gostovala je u HTV-ovom Dnevniku. Odgovarajući na pitanje zašto je trgovinska razmjena između dvije zemlje relativno skromna, Obradović je rekla da su hrvatski izvoznici tradicionalno orijentirani na zemlje u regiji, ali i da su oni kao Komora spremni pomoći
“Sve institucije u RH koje pružaju potporu hrvatskom gospodarstvu trebaju staviti intenzitet na to tržište, pružiti svu moguću podršku hrvatskim tvrtkama. HGK je za to spreman, mi to činimo, imamo odličnu suradnju s najznačajnijim gospodarskim institucijama u Francuskoj”, rekla je Obradović. Nadamo se da ih doktor znanosti Luka Burilović sada neće tjerati da na silu izvoze u Francusku.
Hrvatska je do sada bila luzer u poslovima s Francuzima
Francuske tvrtke u Hrvatskoj dobile su dvije važne koncesije infrastrukturnih projekata, a zajedničko im je da su obje prilično žestoko kritizirane jer kritičari smatraju da je hrvatska strana u tim poslovima loše prošla.
Konkretno, francuski Bouygues je 1995. godine dobio koncesiju za izgradnju Istarskog ipsilona. Bilo bi logično da država daje koncesiju, a koncesionar ulaže novac i preuzima poslovni rizik. U ovom slučaju to nije baš tako. Naime, država je na sebe preuzela rizik količine prometa na autocesti, pa tako više od polovice prihoda koncesionara plaća RH, dok su ostatak prihodi od cestarine.
Hrvatska je, prema nalazu revizije, samo u razdoblju od 2009. do 2018. koncesionaru isplatila oko 2,5 milijardi kuna. Sporno je bilo i to što je koncesionar dobio naplatu na tunelu Učka, koji je sagrađen još 1981. godine i s kojim Francuzi nisu imali nikakve veze.
Sjajan posao za francuski konzorcij
Slična situacija ponovila se i na zagrebačkom aerodromu, gdje je francuski konzorcij (u kojem je i gore spomenuti Bouygues) također dobio koncesiju. Glavne rizike je na sebe ponovo preuzela država. Uz osnovni ugovor o koncesiji za zagrebački aerodrom potpisano je i nekoliko dodataka, u kojima su definirani dodatni rizici, poput stečaja ili smanjenja broja letova Croatia Airlinesa, koje je prihvatila pokriti država. Također, država je koncesionaru 2013. godine pristala jamčiti za kredit od 196 milijuna eura za izgradnju nove aerodromske zgrade, o čemu je Telegram već ranije opširno pisao.
Uglavnom, Francuska bi, s obzirom na dosadašnja iskustva, od danas potpisanog “strateškog partnerstva”, svakako mogla imati koristi, jedino je pitanje što će od toga imati Hrvatska.