Biznis & tech

Hrvatska udruga poslodavaca raspravljala o tome kako izaći iz krize. Slažu se da više treba uložiti u privatni sektor

Dali su svoje preporuke za bolje daljnje vođenje Nacionalnog plana za oporavak i otpornost

15.06.2015., hotel Westin, Zagreb - Dan poduzetnika na temu: Vizija, odgovornost i ljudi - recept za uspjeh. Emil Tedeschi. 
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL
Za još važnih vijesti, istraga i analiza pretplatite se na Dnevni Telegram newsletter.

U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca u utorak je održana hibridna konferencija na temu “Kakve nas investicije mogu izvući iz krize”. Sugovornici su dali svoje preporuke za bolje daljnje vođenje Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), ali i svih drugih strateških dokumenata koji za cilj imaju pomoć realnom sektoru u dostizanju svog punog investicijskog potencijala.

Okupljenima se na početku obratio glavni direktor HUP-a, Damir Zorić. Kazao je kako se nastavlja rasprava o tome kako usmjeriti sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

“Tvrdili smo otpočetka da treba popraviti odnos uloženih sredstava između privatnog i javnog sektora, u korist realnog gospodarstva. Brojke nam pokazuju da je dosadašnje povlačenje sredstava u privatni sektor bilo prilično mršavo u odnosu na javni sektor. Plan oporavka je prilika generacije i ne bi nam bilo drago da tu priliku propustimo”, kazao je Zorić.

Nalazimo se na začelju Europske unije

Glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić održala je predavanje na temu “Brojke kojima volimo Hrvatsku” u kojem je upozorila da se prema razini BDP-a po glavi stanovnika nalazimo na samom začelju EU te da je iza nas jedino Bugarska. “Tokom prošle ekonomske krize, sve su se zemlje okrenule investicijama u privatnom sektoru i time ubrzale rast i oporavak, dok se Hrvatska okrenula javnim ulaganjima i infrastrukturnim projektima i time uvelike usporila svoj oporavak i daljnji napredak. Ne želimo li ponoviti scenarij iz 2008., moramo promijeniti način djelovanja”, upozorila je Tomić.

Prva panel rasprava odnosila se na teme koje su potrebne sada i koje je moguće provesti uz pomoć Plana oporavka. Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive i predsjednik HUP-a osvrnuo se na stanje u zdravstvu. “S obzirom na ozbiljne probleme u zdravstvu i najavljenu reformu čudi nas da zdravstvo nije jedna od važnijih kategorija u NPOO jer se kroz bolju organizaciju posla, edukaciju i pametna ulaganja u dijagnostiku može unaprijediti efikasnost sustava te preventiva koja može značajno smanjiti troškove i poboljšati ishode liječenja.

Svi se slažemo da nam trebaju strukturalne promjene u zdravstvenom sustavu, no za sada ne vidimo da se NPOO želi dovoljno iskoristiti za tu svrhu. Na primjer, Plan oporavka uključuje ulaganje od 7 milijardi kuna u obnovu fasada, a samo 2.5. milijardi kuna za reformu i otpornost zdravstva“, smatra Furjan.

Hrvatska na 63. mjestu konkurentnosti

Mislav Balković, član Izvršnog odbora HUP-a i dekan Algebre kazao je kako je obrazovanje temelj konkurentnosti te da se Hrvatska nalazi na 63. mjestu globalne konkurentnosti između Filipina i Kostarike. “Pitanje je u tom kontekstu koliko nam se i dalje i iz ovog Plana oporavka isplati ulagati u infrastrukturu i kadrove, dok kontinuirano premalo ulažemo u talente i znanja naših učenika”, rekao je Balković.

Hrvoje Veselko, član Izvršnog odbora HUP- Udruge ugostiteljstva i turizma i predsjednik Uprave Sunce hotela rekao je da bi većinu sredstava usmjeriti privatnom sektoru jer je on jedina garancija brzog oporavka i izlaska iz krize. Igor Škrgatić predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika i vlasnik tvrtke BE-ON savjetovanje upozorava kako je alokacija sredstava koja je uglavnom usmjerena prema javnom sektoru put prema stagnaciji gospodarstva.

Konkurentnost ojačati kroz digitalnu transformaciju

Na drugom panelu sudionici su se fokusirali na temu “Prioriteti industrije 4.0 i digitalne transformacije – 1, 2, 3”. Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke kazala je da se konkurentnost mora ojačati kroz tehnološku i digitalnu transformaciju. “Potrebno je stoga što više sredstava usmjeriti privatnom sektoru jer ako sada ne predvidimo i ne programiramo sredstva za privatni sektor, iskustvo prethodnog financijskog razdoblja nam je pokazalo da ta ograničenja nećemo moći kasnije mijenjati”, mišljenja je Dalić.

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe kazao je kako je “nužno odmaknuti se od dominantne dihotomije javno-privatno i vidjeti kako, i mimo nacionalnog plana, efikasno privući i alocirati novac koji će stvoriti najbolji mogući multiplikativni faktor za pojedine kompanije”. Član Izvršnog odbora HUP-a i član Uprave HT-a Boris Drilo naglasio je kako nisu dovoljna samo sredstva već i reformske mjere. Požalio se da pojedine razine lokalne samouprave ograničavaju implementaciju i napredak telekomunikacijske tehnologije što je u koliziji sa zakonskom regulativom.

Dopredsjednik HUP-ICT-a i predsjednik Uprave Blinka Ivan Ante Nikolić kazao je da je kroz NPOO za digitalizaciju malih i srednjih poduzetnika rezervirano oko 180 milijuna kuna što nikako nije dovoljno te da je istraživanje pokazalo da je za to potrebno barem 2 milijarde kuna.

U Sisku bi mogla biti nova solarna elektrana

Na trećem panelu naziva “Kružna utrka unutar EU – zeleno, učinkovito, konkurentno” govorilo se o energetskoj učinkovitosti i zelenoj tranziciji. Darko Markotić, član Izvršnog odbora HUP-a i član Uprave INA-e najavio je kako su završili projektiranje solarne elektrane od tri megavata koja bi bila na mjestu rafinerije nafte u Sisku.

“Projektiranje je završeno i spremni smo za realizaciju i implementaciju projekta. Sa Zagrebom smo potpisali projekt nabave 20 buseva ZET-a koji će koristiti vodik kao izvor energije. Vodik je energent čija je proizvodnja održiva i koji doprinosi smanjenju stakleničkih plinova i razine buke”, rekao je Markotić te dodao da su njihovu projekti u skladu s EU zelenim planom i niskougljičnom strategijom RH iz 2017.

Predsjednik Uprave Siemens Energy Boris Miljavac naglasio je kako su digitalizacijom i nadogradnjom termoelektrane u Osijeku doveli do smanjenja štetnih plinova. Sergio Galošić, predsjednik Uprave Klimaopreme smatra kako 266 milijuna kuna za energetsku učinkovitost nije dovoljna. Napomenuo je da je glavni generator CO2 u Hrvatskoj cestovni promet te da se trenutno u punoj mjeri u Hrvatskoj ne iskorištava vodni potencijal.

Minimalan utjecaj države

Ana Fresl, predsjednica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU i direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o. održala je izlaganje na temu “Demistificirane EU potpore za rast, investicije i razvoj radnih mjesta u realnom sektoru”. Kaže kako “nadzor nad državnim potporama treba osigurati minimalan utjecaj države na raspodjelu sredstava u okviru slobodnog tržišta odnosno imati minimalan utjecaj na redovne gospodarske tokove. Dodaje: “Potpore su u principu zabranjene osim ako se dokaže da su ponekad zaista potrebne tj. da je javni interes veći od štete učinjene prema tržišnom natjecanju”.

Posljednji panel moderirao je Hrvoje Balen, HUP-ov koordinator za NPOO i dopredsjednik HUP-ICT-a, a na njemu su čelni ljudi hrvatskog biznisa govorili o tome kakve su promjene nužne u gospodarstvu u razdoblju 2021. – 2027. Berislav Horvat, Country Managing Partner u EY-u Hrvatska kazao je kako do 2030. Hrvatska može imati brojne kompanije poput one Mate Rimca koje mogu napraviti čuda, a država u tome može pomoći tako što neće smetati poduzetnicima.

Zahtijevaju dijalog s Vladom

Miroslav Kantolić, član Izvršnog poslovodstva Ericsson Nikola Tesla pohvalio se kako imaju preko 3300 zaposlenika te da su u krizi zapošljavali visokoobrazovane pojedince, ali kako to ne znači da im i dalje ne treba pomoć kako bi bili konkurentniji na tržištu. Ognjen Bagatin, suvlasnik Poliklinike Bagatin traži dijalog s Vladom kako bi im iznio prijedloge kojima bi zadržali mlade ljude u zemlji.

Član Upravnog odbora JGL-a Mislav Vučić kazao je kako su lani pokrenuli nove investicije od 50 milijuna eura te da bez obzira na to što svi vole žbuke i cigle, nijedno društvo koje se time dominantno bavi nije postalo bogato. Dodao je kako se većinu resursa mora investirati u inovacije i nove tehnologije.

Otkrijte još članaka kao ovaj u Telegramovim newsletterima

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu