Hrvatski ICT izvozi 2 milijarde kuna godišnje i zapošljava 22.000 ljudi, ali to nije dovoljno. Evo zašto
HUP-ICT predstavio je polugodišnje rezultate skupa s problemima sektora
HUP – Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP – ICT) na susretu je s novinarima predstavila podatke poslovanja sektora u prvih šest mjeseci ove godine. Hrvatski je informatički i telekomunikacijski sektor dosegao godišnji prihod od 21 milijardu kuna, a u njemu je trenutačno zaposleno više od 22 tisuće ljudi.
Trend otvaranja novih radnih mjesta posebno je izražen u području razvoja softvera i računalnih usluga, dok je izvoz softvera i IT usluga samo u posljednje dvije godine zabilježio rast od čak 45 posto i dosegao 1,87 milijardi kuna.
Jačanje e-poslovanja
Prvih je šest mjeseci ove godine obilježio nastavak rada na uspostavljanju i jačanju e-poslovanja i to putem inicijativa za ubrzanu primjenu e-računa u javnom i privatnom sektoru, okvira Digitalne ekonomije i definiranju Strategije e-Hrvatska 2020. Članovi udruge bili su uključeni u izradu i davanje preporuka oba dokumenta, a aktivno su se uključili i u donošenje uredbe vezane uz Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi.
“Napredak je primjetan, no ne možemo biti zadovoljni tempom i dinamikom koja utječe na našu konkurentnost u odnosu na druge zemlje. Zakon je donesen prije gotovo godinu dana, ali ga se zbog sporosti donošenja pravilnika ne može implementirati”, kazao je predsjednik HUP-ICT-a Adrian Ježina. Dodao je kako zbog toga trpe projekti informatizacije te kako nema potrebne koordinacije, posebice u segmentu nabavke hardvera, softvera i usluga, koje bi trebale biti u nadležnosti Centra dijeljenih usluga.
Nisu uključeni u izradu Strategije e-Hrvatska 2020
Registar za koordinaciju projekata izgradnje državne informacijske infrastrukture (PRODI) za sad je tek formalno okupljanje informacija o projektima, bez strateške koordinacije i upravljanja projektima od strane nadležnog ministarstva, a njegovi podaci nisu javno dostupni, iako je uredbom propisano drugačije, kaže Ježina. “Stoga smo danas svjedoci višestruke nabavke istih roba i usluga za potrebe države što je u suprotnosti sa spomenutim zakonima i uredbama”, dodao je.
“Kao reprezentativna udruga i socijalni partner smatramo da nismo na primjeren način bili uključeni u izradu Strategije e-Hrvatska 2020, čije donošenje držimo iznimno značajnim, posebno u kontekstu povlačenja sredstava iz relevantnih fondova EU”, smatra Ježina. Jedan je to od ključnih dokumenata, kako za Hrvatsku, tako i za IT industriju, jer treba osigurati digitalizaciju i povećanje efikasnosti javne uprave, a time i povećanje konkurentnosti privatnoga sektora.
Prilikom izrade takvih dokumenata svakako treba uključiti i predstavnike industrije kao ravnopravne partnere tijekom procesa izrade, kako bi se uspostavila očekivana struktura i sadržaj, smatra Ježina. Pitanje donošenja strategije digitalnog rasta multiresorno je pitanje, a ne sektorsko. Ono zahtijeva horizontalnu koordinaciju nadležnih ministarstava, a prije svega Ministarstva gospodarstva, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, kao i Ministarstva uprave.
Nadležna tijela nisu koordinirana
“Smatramo kako bi se upravo na takav način stavio naglasak na digitalnu ekonomiju i konkurentno gospodarstvo nasuprot servisima za građane”, kazao je Hrvoje Sagrak, voditelj radne skupine za e-poslovanje i e-upravu. Nisu, kaže, dosad vidjeli dostatnu koordinaciju nadležnih tijela u donošenju važnih strategija za moderno, europsko hrvatsko društvo, temeljeno na znanju. To bi trebalo biti objedinjeno u jednom krovnom dokumentu Digitalna Hrvatska.
“Pozdravljam, stoga, nedavnu odluku Vlade RH o osnivanju Nacionalnog vijeća za digitalnu ekonomiju, koje bi navedenu prazninu trebalo popuniti”, kazao je Sagrak. To je primjer ranog uključivanja struke, smatra on, za razliku od postupka donošenja Strategije e-Hrvatska 2020., u čemu je HUP-ICT sudjelovao tek u završnoj fazi kad je dokument već bio strukturiran. HUP-ICT je, kaže Sagrak, želeći doprinijeti stvaranju što bolje strategije, iznio više od trideset prijedloga, od kojih je prihvaćeno nešto više od pola.
Uspostava organizacijske strukture
“Bitno je uspostaviti odgovarajuću organizacijsku strukturu, koja će ojačati digitalizaciju poslovnih procesa istandardiziranu primjenu ICT-a u javnoj upravi, kao što to imaju razvijene i napredne zemlje, u formi takozvanog središnjeg, državnog CIO-a”, kazao je Sagrak.
E-račun za korisnike državne uprave pilot je projekt na čijoj su pripremi članovi HUP-ICT-a bili posebno aktivni. “Definiranje ovoga projekta je u tijeku, a možemo ga istaknuti kao vrijedan primjer dobre suradnje državnog i privatnog sektora. Nositelj projekta je Ministarstvo gospodarstva, a na njemu sudjeluju i predstavnici Ministarstva financija, odnosno Porezne uprave, FINA-e, APIS-a, Narodnih novina, kao i drugih nadležnih tijela, zajedno s predstavnicima HUP-ICT-a”, kazao je sagrak.
IT sektor konstantno traži novu radnu snagu
Novi profesionalci u IT sektoru jedan su od većih izazova njegova daljnjeg razvoja u godinama koje dolaze. “Prošče godine se samo na portalu MojPosao otvorilo više od dvije tisuće radnih mjesta u ICT sektoru, dok iz sustava visokog obrazovanja na tržište rada godišnje izlazi 1.500 pojedinaca”, kazao je Hrvoje Balen, voditelj radne skupine za obrazovanje i zapošljavanje. Međutim, napori u reformi sustava obrazovanja prve će rezultate pokazati tek 2035. godine, kazao je Balen. “Usporedni pokazatelji i iskustva poslodavaca govore kako Hrvatska ima ne samo problem nedostatka ljudi i udjela digitalnih radnih mjesta u broju zaposlenih, već i strukture kadra, a što se strukturno mora adresirati na razini visokog obrazovanja odraslih”, kazao je Balen.
Unatoč činjenici da se industrija razvija, hrvatski je potencijal još uvijek nedovoljno iskorišten, istaknuli su svi prisutni. Najavljene su dvije inicijative, čija se realizacija očekuje najesen. Izrada dokumenta koji će sadržavati službene stavove o temama bitnim za daljnji razvoj hrvatske ICT industrije, kao i osnivanje zaklade za pomoć mladima, koji se žele razvijati u smjeru prirodnih tehničkih znanosti, s naglaskom na računarstvo i IT.
Osnivanje zaklade za stipendiranje izvrsnosti u IT-u
“Namjera nam je da kroz stipendije, nagrade i financijske potpore potičemo izvrsnost, ali i da općenito potičemo interes za studiranjem prirodnih znanosti i IT-a. Na ovaj konkretan način želimo pridonijeti rješenju problema nedovoljnoga broja IT stručnjaka u Hrvatskoj, što je potpuno u skladu s hrvatskim i europskih smjernicama i strategijama. Plan je da zaklada počne djelovati tijekom sljedeće godine, a trenutno smo u fazi određivanja kriterija dodjela potpora, financijskih i pravnih okvira zaklade”, kazao je Željko Skorić, voditelj radne skupine za formiranje zaklade.
U sklopu rane faze osnivanja zaklade već su uspjeli pomoći učenicima da sudjeluju na međunarodnom natjecanju informatičara u Orlandu na Floridi, gdje su postigli izvanredne rezultate. Juniori i seniori osvojili su zlatne medalje. “Sigurni smo da ćemo iznošenjem stavova ICT struke dati kvalitetne smjernice za digitalizaciju gospodarstva i društva u cjelini, te podići svijesti o važnosti korištenja tehnologija u cilju povećanja konkurentnosti”, zaključio je Adrian Ježina.
Iako se ne ide željenom brzinom, IT industrija ostvaruje rast i prati svjetske trendove. Potrebni su ljudi koji će to nastaviti. Ne možemo hvatati svjetski prosjek, moramo naći nišu u kojoj ćemo biti najbolji, zaključak je današnjega susreta.