Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Hrvatski vanjski dug popeo se na 47 milijardi eura zbog zaduženosti države, privatni sektor smanjio je dug

Trećina ukupnog vanjskog duga otpada na državu i njezin dug raste

ZADNJA IZMJENA: sij 14, 2016
Foto: PIXSELL

Hrvatski bruto inozemni dug na kraju trećeg tromjesečja 2015. godine iznosio je 47 milijardi eura odnosno 107,6 posto BDP-a. Trećinu tog duga, 15,7 milijardi eura, je dug opće države, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Dug je u odnosu na isto razdoblje 2014. veći za 480 milijuna eura ili 1 posto. RAzlog za takav rast duga, tvrde analitičari, prvenstveno je velika zaduženost države. Dok je ukupni bruto inozemni dug u rujnu 2015. pao 1,1 posto, vanjski dug države u tom je periodu narastao za 3,5 posto na 531 milijun eura.

Privatna poduzeća više se zadužuju vani

U strukturi inozemnog duga javnog sektora više od 96 posto su dugoročne obveze, 10,6 milijardi eura su obveznice i slične dužničke vrijednosnice,a 6,9 milijardi eura su krediti. Na dug su loše utjecale i tečajne razlike, točnije rast dolara u odnosu na euro. U pet od šest izdanja državnih obveznica na američkom tržištu ugrađena je zaštita od tečajnog rizika koja se statistički prikazuje odvojeno, pa je dug u izvještajima nešto veći nego u stvarnosti.

U privatnom se sektoru nastavlja trend razduživanja. Bruto inozemni dug privatnog sektora u trećem kvartalu 2015. smanjen je na 28,4 milijardi eura, što je mjesečni pad od 0,5 posto i godišnji pad od 1,3 posto. Zaduženost privatnih poduzeća koja nisu u financijskom sektoru, pak, raste i u tom je kvartalu bila 11,4 milijarde eura. Razlog su privlačniji uvjeti financiranja na vanjskim tržištima, zahvaljujući ponajviše stimulativnim mjerama Europske središnje banke (ECB).

Više s weba