I 50 godina od osnutka Mooreov zakon i dalje mijenja i tehnologiju i svijet
Gordon Moore nije ni očekivao da će njegova teorija poprimiti tolike razmjere
“Broj tranzistora, koji se po najpovoljnijoj cijeni mogu smjestiti na čip udvostručava se otprilike svake dvije godine”, glasi Mooreov zakon. Nastao kao rezultat istraživanja i primjedba, ni sam Gordon Moore nije mogao pretpostaviti razmjere koje će njegova izjava imati. 19. travnja 1965. godine objavio je svoje zapažanje u časopisu Electronics.
“Integrirani krugovi dovest će do takvih čuda kao što su kućna računala ili barem terminali povezani sa središnjim računalom, automatska kontrola za automobile i osobna prijenosna komunikacijska oprema”, pomalo je vizionarski te 1965. napisao Moore u svom tekstu.
Revolucionarna teorija
Njegova se teorija doista pokazala točnom, a rezultirala je osnivanjem Intela, svjetski najpoznatije tvrtke za izradu procesora. “U početku je to bio samo način bilježenja napretka, ali postupno je postalo nešto što su razni djelatnici kompjutorske industrije prepoznali kao nešto što ili moraju pratiti ili moraju prihvatiti da su tehnološki zaostali”, objašnjava sada 85-godišnji Moore.
Upravo je Mooreov zakon tijekom proteklih pet desetljeća uspio predvidjeti putanju inovacija u Silicijskoj dolini. Nekad su računala bila velika koliko i soba. Sad u džepovima nosimo pametne telefone s toliko jakim procesorima, kakve niti NASA nije imala kad je slala prvoga čovjeka na Mjesec. Kad je Moore prvi put predstavio svoj zakon, tranzistori su bili veličine gumice za brisanje koja se nalazi na olovci. Sad ih više od šest milijuna stane u točku koju napišete na kraju rečenice.
U konačnici, ovaj je zakon tvrtke ohrabrio da ulažu u razvoj komplementarnih tehnologija, od zaslona, senzora, memorije, softvera i – interneta. Dok se istodobno cijene proizvodnih jedinica smanjuju.
Stalan rast očekivanja
Posljedično, i potrošači brže, jeftinije, bolje uređaje koji će biti ono što Mooreov zakon pretpostavlja, a da ne moraju nužno čuti niti za Moorea ni za njegov zakon, piše Wired. To tech tvrtke tjera naprijed, ali i na borbu za opstanak, jer tržište rijetko oprašta.
Štoviše, očekivanja su sve veća i premašuju okvire uređaja, sad se radi na inovacijama na području cloud računalstva, interneta, društvenih medija, pretraživanja, video streaminga i ostaloga. Dan Hutchenson, voditelj istraživanja tržišta čipova, procjenjuje da je vrijednost tehnologija koje su na bilo koji način povezane s Mooreovim zakonom u 2014. godini iznosila nevjerojatnih 13 trilijuna dolara, što je petina vrijednosti imovine svjetske ekonomije.
Mooreov zakon ne mijenja samo računalstvo
Intelov strateg Steve Brown smatra kako Mooreov zakon potiče tvrtke da se natječu same sa sobom. “Srećom po njih, doduše, Mooreov zakon nije zakon prirode. To je više težnja i sustav vjerovanja”, kaže Brown. Upravo to uvjerenje tjera tvrtke da nadmašuju same sebe, iz godine u godinu.
Osim same računalne tehnologije, Mooreov je zakon transformirao i druge industrije, koje uključuju zdravstvenu zaštitu, lijekove i genetiku. “Mnogi su lijekovi testirani u glavama računala”, pojašnjava Brown. Računalni softver u samo nekoliko minuta može analizirati ljudski genom.
Upravo u tome leži bit svega, smatra Brown. “Konačno, ne radi se o tome tko će napraviti bolji, brži pametni telefon. Ovo nam možda može pomoći razviti koncept kako napraviti više hrane, stvoriti bolje životne uvjete i povezati ljude. U Mooreovu zakonu mogao bi ležati ključ toga rješenja”, zaključuje.