Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Komentari

I HGK konačno priznala da u Hrvatskoj nema budućnosti za IT: održat će seminar o tome kako uspjeti u Estoniji

Burilović i suradnici bi trebali privlačiti strane tvrtke u Hrvatsku, ne hrvatske tvrtke u Estoniju

Hrvatska gospodarska komora odlučila je jasno poručiti hrvatskim poduzetnicima da im je najbolje da posao pokrenu u inozemstvu. Naime, sljedeći tjedan, 26. svibnja, organizirali su predavanje na kojem će hrvatskim startup tvrtkama predstavljati prednosti poslovanja u Estoniji.

“Na skupu će biti predstavljeno poslovno okružje Estonije, estonski start-up ekosustav, kako doći do investicije venture capital fondova te uspješna priča start-upa koji će prezentirati svoj put od nastanka ideje do pronalaženja financiranja”, navodi se u pozivu.

HGK bi trebala privlačiti tvrtke u Hrvatsku, ne u Estoniju

Prilično neobična ideja, s obzirom na to da bi nešto što se zove Hrvatska gospodarska komora, valjda trebalo zastupati interese hrvatskog gospodarstva. S time se slaže i Dražen Oreščanin, suvlasnik IT kompanije koji se na posljednjim izborima kandidirao za šefa HGK, ali nije izabran – izborna skupština ipak je odlučila dati još jedan mandat Luki Buriloviću.

“HGK bi po nekom mom viđenju trebala biti primarno hrvatska komora, odnosno raditi u interesu hrvatskih poduzetnika i razvoja hrvatskog gospodarstva. To bi značilo da bi HGK trebala imati aktivnosti koje bi strane tvrtke i investitore privlačile u Hrvatsku, aktivnosti koje bi promovirale ulaganja u hrvatske firme u Hrvatskoj. Ovaj seminar je potpuna suprotnost tim ciljevima. Takav seminar treba organizirati estonska gospodarska komora, a ne hrvatska”, kaže Oreščanin.

Hrvatska gospodarska diplomacija ne postoji

Jake svjetske ekonomije pokušavaju privući tvrtke iz drugih zemalja, pa i hrvatske tvrtke stalno dobivaju pozive iz inozemstva da kod njih razvijaju poslovanje. I Oreščanin ima takva iskustva.

“Mi smo upravo završili besplatni UK Cybersecurity Bootcamp za naš Data Privacy Manager koji nam je otvorio puno vrata u Velikoj Britaniji, a sljedeći mjesec ćemo sudjelovati i pitchati na Select USA Investment Summitu u Washingtonu. Zaposlenici britanskog i američkog veleposlanstva zaduženi za gospodarsku suradnju su s nama u stalnom kontaktu i pozivaju nas na takve programe i pomažu nam u razvoju poslovanja. Hrvatska gospodarska diplomacija ne postoji. HGK nam uglavnom uzima članarinu i ponekad organizira delegaciju ‘gospodarstvenika’ koja ide u neki posjet”, kaže.

HGK nema ni web stranicu na engleskom jeziku

Estonija, koju sada HGK reklamira, 2014. godine uvela je e-Residency, odnosno elektroničko državljanstvo koje svakome u bilo kojem dijelu svijeta omogućuje da dobije estonsku digitalnu osobnu iskaznicu, koristi usluge njihove administracije te da otvori tvrtku putem koje može voditi globalno poslovanje, iz bilo kojeg dijela svijeta, potpuno on-line. Tako su postali jedna od najatraktivnijih destinacija, pogotovo za tehnološke kompanije.

“Ono što je posebno poražavajuće je da Hrvatska nema ništa slično ili usporedivo za predstaviti ili ponuditi kao Estonija – u digitalizaciji smo desetljećima iza Estonije, HGK nema nikakav odnos s hrvatskom startup zajednicom ili kvalitetnim startup inkubatorima. Predstavništva HGK ne služe ničemu.

HGK čak nema niti web stranicu na engleskom jeziku, koju bi neki stranac mogao pročitati. Treba li reći da primjerice Privredna Komora Srbije i Gospodarska komora Federacije BIH imaju ažurne web stranice na engleskom? Prošle godine sam se kandidirao za poziciju predsjednika HGK i ovakve stvari su bile u mom programu, ali kao što smo imali priliku vidjeti, članovi skupštine su odabrali politiku kontinuiteta dosadašnjeg rada”, kaže Oreščanin.

HGK nije svjesna da ovdje postoje startup inkubatori

Oreščanin je osnivač i BIRD Incubatora u kojem djeluju brojne startup tvrtke, no kaže da HGK vjerojatno nema pojma da oni uopće postoje. “Tužno je vidjeti da HGK organizira event za promociju Startup Wiseguys akceleratora iz Estonije i Startup Estonia, a istovremeno uopće nije svjesna da postoje BIRD Incubator i Cro Startup, a kamoli da nas je na bilo koji način igdje ili ikome promovirala”, kaže Oreščanin.

Što se tiče svog inkubatora, kaže da startupe privlače kvalitetom programa i mentora. “To je program koji smo osmislili samostalno i mentori su u svom području vrhunski stručnjaci, koji svoje znanje nesebično prenose. Nominirani smo nedavno i za Central European Startup Award za najbolji inkubatorski program u regiji. Osim hrvatskih startupa, u programu inkubatora imamo ili smo imali startupe iz SAD-a, Njemačke, Belgije, Francuske, Poljske, Slovačke i Indije”, kaže Oreščanin.

Aktivno surađuju s nekoliko veleposlanstava, poput Indije i Velike Britanije, a posjetili su ih, i to na vlastitu inicijativu, i veleposlanici Izraela, Kanade, Irske i drugih država.

‘Od osnivanja nije nas posjetio nijedan predstavnik HGK’

Što se tiče hrvatskih institucija, tu je priča drugačija. “U petnaest mjeseci postojanja BIRD inkubatora, niti jedan predstavnik HGK, Vlade RH ili Grada Zagreba nije došao u inkubator niti pokazao ikakav interes. Koliko sam upoznat, niti jedan od brojnih poduzetničkih inkubatora koji su u javnom sektoru u Hrvatskoj i čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, nikada do sada nije u Hrvatsku privukao niti jedan strani startup, kao što niti jedan nije privukla ni HGK”, kaže Oreščanin.

Spominje i primjere poput organizacija Startup Estonia, Startup India ili Startup Portugal koje su osnovale i financiraju vlade tih država, koje rade na razvoju startup ekosustava i privlačenju talenata i investicija. U Hrvatskoj postoji Cro Startup, koji je, naravno, nevladina udruga i koji su nedavno osnovali neki viđeniji članovi startup zajednice.

“Mogao bih satima pričati o dobrim primjerima koje sam vidio po svijetu, strategijama koje su uspješne države razvile i provode, ali na žalost svaka takva priča u Hrvatskoj nailazi na gluhe uši”, kaže Oreščanin.

Država ne zna bolje i ne razumije problematiku

Često se stječe dojam da državne institucije, pa i ovakve paradržavne organizacije poput HGK, kao da svojim ponašanjem žele otjerati ljude iz zemlje. Oreščanin kaže da oni jednostavno ne znaju bolje od ovog što rade i da ne razumiju problematiku.

“U cijeloj hrvatskoj politici i javnoj upravi, a posebno u dijelu koji se odnosi na gospodarstvo, postoji veliki nedostatak stručnog znanja i svjedoci smo slabosti institucija. To je jako dobro vidljivo nama koji smo u IT-u i visokim tehnologijama, koji smo svakodnevno u kontaktu s globalnim korisnicima, partnerima i institucijama drugih država.

Na žalost, u Hrvatskoj ne postoji volja za strukturnim promjenama i reformama i zbog toga smo dugoročno osuđeni na stagniranje i daljnji odljev talenta u države koje žele i znaju taj talent privući”, zaključuje.