I za vrijeme lockdowna zbog korone depoziti u bankama su rasli. Sada su na 315 milijardi kuna
Na mjesečnoj razini, zabilježen je rast od 3,8 milijardi kuna ili 1,2 posto
Usprkos dvomjesečnom lockdownu zbog suzbijanja pandemije koronavirusa, ukupni depoziti banaka u svibnju porasli su na mjesečnoj i godišnjoj razini te su dosegnuli 315 milijardi kuna.
Promatrano na mjesečnoj razini, zabilježen je rast od 3,8 milijardi kuna ili 1,2 posto dok je na godišnjoj razini rast ubrzan za 27,3 milijardi kuna ili 9,5 posto koji predstavlja nastavak pozitivnog trenda prisutnog od kraja 2011., navodi se u analizi RBA.
Zbog niskih kamatnih stopa manji interes za oročenja
Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih depozita u svibnju prije svega je rezultat rasta depozitnog novca koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu, pojašnjava se u analizi RBA.
Uz mjesečnu stopu rasta od 3,4 posto, depozitni novac krajem svibnja iznosio je 113,0 milijardi kuna čineći tako 35,9 posto ukupnih depozita. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca uz manja odstupanja. Godišnja stopa je u svibnju iznosila 20,1 posto što u odnosu na svibanj 2019. predstavlja porast za 18,9 milijardi kuna.
“Posljedica takvih kretanja svakako je okruženje niskih kamatnih stopa na oročenu štednju pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka postepeno preusmjerava u najlikvidnije oblike depozita”, smatraju analitičari RBA.
Štednja u godinu dana porasla za 8,4 milijarde kuna
S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti – u stranoj i u domaćoj valuti – su uz skroman rast na mjesečnoj razini, također zabilježili nastavak rasta na godišnjoj razini u svibnju. Uz rast od 8,4 milijarde ili 4,3 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem svibnja iznosili 202,1 milijardu kuna.
“Izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru mogle bi usporiti rast ukupnih depozita kod banaka. Ipak i dalje očekujemo najsnažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu”, zaključuju analitičari RBA.